Ke nānā nei ʻo ia ma ka ʻīpuka metala, nīnau hou mai ʻo ia iaʻu "No ke aha ʻoe e makemake ai i kahi ʻaha kaiāulu? He aha ke kumu?" ʻO ka pane maʻalahi, makemake mākou e hoʻomaikaʻi i ko mākou kaiāulu, ʻelua mau manawa i hiki ʻole ke hoʻomaopopo. ʻO ka ʻoiaʻiʻo, ʻaʻole wau i manaʻo e nīnau maoli ʻia e pili ana i ka "no ke aha", a ʻoiai ke holo nei nā kumu ma koʻu poʻo, ʻoi aku ka liʻiliʻi o kēlā me kēia ma mua o ka mea hope loa e hoʻohuli i kahi kākoʻo kūpaʻa o ka kūʻē Venezuelan.
ʻO ka ʻoiaʻiʻo, aia ma ka ʻaoʻao o nā kaukani ʻaha [1] aia nā ʻano hui kaiaulu āpau e hana nei; ua hoʻonohonoho kā mākou i ka palekana, ka mālama ʻana, a me kekahi mau hoʻomaikaʻi ʻana i nā ʻoihana e like me ka lako wai hoʻihoʻi.
Ke haʻi aku nei au iā ia, me ka ʻAha Kūkākūkā Kaiāulu e loaʻa iā mākou ke kālā aupuni e hiki ai iā mākou ke hana i nā papahana nui me ka ʻole o ke kālā ponoʻī, ua uku koʻu hale noho i ka uku like o hoʻokahi mahina ma ke ʻano he hāʻawi i ka hale mālama wai. He hoʻopiʻi kēia i ka denominator maʻamau haʻahaʻa a hana ia. Makemake ʻo ia i ʻaha kūkā no ke kumu like a e kōkua mai iā mākou e kūkulu i hoʻokahi. He lālā koʻikoʻi ʻo ia o ke kaiāulu a hiki iā ia ke kōkua nui iā mākou, akā inā he kūleʻa kēia no ke aha wau e hōʻoluʻolu ʻole ai?
Ua haʻi ʻo David Velásquez, ke Kuhina o ka Mana Nui no ke Komo ʻana a me ka Hoʻomohala Social i ka makahiki 2007, "he kuleana nui kā mākou e hele ma mua o ka poʻe makemake e hoʻohuli i nā ʻaha kaiāulu i mau manawa no ka loaʻa ʻana a me ka lawelawe ʻana i nā kumuwaiwai, a i ʻole nā hana i ʻike ʻole ʻia lākou ( ʻO nā ʻaha kūkā) he ʻano hou o ka mokuʻāina, o ke aupuni, kahi ʻano hou o ke kaiāulu i ke kūkulu ʻia "[2]. I loko o kahi ʻāina kahi pilikia nui ka palaho a me ka hiki ʻole ke ʻike ʻia ke komo ʻana ma ke ʻano he antidote hiki ke hoʻopaʻa ʻia, sidelining a hoʻololi i nā ʻāpana kūpono ʻole, kūpono ʻole, a i ʻole nā ʻāpana ʻino o ka mokuʻāina. Me ka pilikia kālā i hoʻopaʻa ʻia no ka manawa pōkole e nā ʻāina ʻē aʻe o Venezuela, ʻo ka manaʻolana o ka hōʻemi ʻana o nā loaʻa kālā o ke aupuni e wikiwiki nei kēia mau hopohopo. Akā inā maopopo ka loina pehea wau e ʻike ai ʻaʻole hiki ke hoʻomaopopo ʻia kēia hoʻopaʻapaʻa?
ʻO ka ʻoiaʻiʻo ʻoiai ʻoiai makemake ʻo Velásquez i kahi mokuʻāina komo hou, nui ka poʻe e "hele ma mua". ʻAʻole maopopo ka nui o nā poʻe Venezuelan i nā ʻaha kūkā o ke kaiāulu he mea hoʻololi, ʻike lākou iā lākou he ala e loaʻa ai ke kālā e hoʻomaikaʻi ai i ko lākou kaiāulu. Ua ʻokoʻa loa nā hopena i loaʻa mai nā ʻaha kūkā[3], a ʻoiai ʻaʻole hiki ke hoʻomau ʻia, pono mākou e hoʻomaopopo he mamao loa ka hoʻomohala kaiāulu. Ua ʻōlelo kēia ʻo ka noʻonoʻo pili e hōʻike ana i kahi mea i hewa, kahi ʻokoʻa ma waena o ka manaʻo komo a me ka ʻoiaʻiʻo Venezuelan. Aia i loko o kēia āpau i hāʻule ai kaʻu pane.
ʻO nā manaʻo kaulana o nā ʻaha kūkā he nui nā kumu mai ka nele o ka ʻike e pili ana i ka manaʻo komo a hiki i ka stagnation o nā hoʻolālā komo kiʻekiʻe, ʻo nā Councils for Local Public Planning[4]. Eia nō naʻe, pono ke aupuni o Hugo Chávez e ʻike i kāna kuleana i ka ua o kēia ʻike. ʻO ka hoʻoili ʻana o nā kumuwaiwai[5] i nā ʻaha kaiāulu e ke aupuni kūloko i hana ʻia e hoʻomaʻamaʻa i ka manaʻo e loaʻa ke kālā no ka manawa i ka poʻe mākaukau e hopu, no laila ua hoʻohaʻahaʻa ke aupuni Bolivarian i kāna papahana komo. ʻAʻole i hōʻike ʻia nā ʻano hoʻololi i ke ʻano o ka hoʻololi ʻana o ka mokuʻāina ʻo Velásquez i manaʻo ʻia, ʻaʻole mākou e hoʻololi i nā pūʻali mākaʻi, nā lawelawe kīwila a me nā pūʻali koa.
ʻO ka mea ʻoi aku ka maikaʻi ma kahi e hāʻawi ʻia ai ke kālā i nā kaiāulu i kahi pilina ad hoc hiki ke hoʻololi koke ke kūlana i ka clientelistic. ʻO ka holo ʻana a hiki i nā koho balota kūloko i hala iho nei me he mea lā e hōʻike ana i kahi pilina e like me ka lā 10 o Nowemapa, he ʻumikumamākolu mau lā ma mua o ke koho balota, ua hāʻawi ʻo Pelekikena Chavez i 140 miliona mau kālā i ka hōʻaiʻē i ʻoi aku ma mua o 1000 mau panakō kaiaulu ma o ka waihona kālā no ka micro. kālā. ʻOiai ʻo ka lepili "kūʻai koho balota" he mea ʻino loa no kēia pilina, he ʻano hopena wikiwiki kēia o ka hoʻokele a no laila e maʻalahi ke hoʻohana ʻia no nā kumu koho. Hoʻopilikia hou kēia i ka papahana Bolivarian ma ke komo ʻana i ka politika.
ʻO ka mea pōmaikaʻi, ʻaʻole ad hoc ka hapa nui o nā hoʻololi. Ma ka hoʻomaka ʻana o Chávez a me ka ʻae ʻana o ka National Assembly 2007 i ʻike i ka hoʻololi ʻana i nā kānāwai e pili ana i ka hāʻawi ʻana i ka loaʻa o ka aila, 50% o kēia mau mea i kuhikuhi mua ʻia i nā mokuʻāina a me nā aupuni kūloko i kēia manawa e hele pololei i nā panakō o nā ʻAha Kūkākūkā [6]. ʻO kēia hoʻoili kālā i hoʻopaʻa ʻia ma ke kānāwai he ʻāpana o ka hoʻokumu ʻana i ka mokuʻāina Venezuelan hou.
Eia naʻe inā koʻikoʻi ke aupuni Bolivarian e pili ana i ka hoʻokumu ʻana i kahi mokuʻāina komo e kūlike me ka hui komo i manaʻo ʻia ma ke kumukānāwai[7] pono e hoʻopau i kēia mau ʻano like ʻole. Pono e hāʻawi paʻa ʻia ke kālā i nā kaiāulu ma ka ʻāina holoʻokoʻa mai ke aupuni koʻikoʻi a me ke kūloko, no laila ʻaʻole lākou e pono a loaʻa paha nā hoʻololi ad hoc a no laila e pale aku ai i ka pilikia o ka politika koho. Pono e hui pū ʻia me kahi hoʻolaha hoʻolaha hoʻolaha no ka hoʻoponopono ʻana i nā manaʻo lehulehu (mis?) o nā ʻaha kūkā kaiaulu.
ʻO ka manaʻolana ola o nā ʻaha kūkā e pili ana i ko lākou hiki ke hoʻokō i nā papahana hoʻomohala kūpono a ma laila e hoʻoulu ai i ke komo ʻana. ʻO ka hoʻokomo ʻana i ke kālā i loko o ke kānāwai kūʻokoʻa i ka loaʻa kālā hydrocarbons no laila he mea koʻikoʻi loa ia ma muli o ka emi ʻana o ke kālā aila[8] e hōʻemi ana i nā hoʻoili ad hoc a hoʻemi i ka loaʻa kālā o ka ʻaha kūkā.
Ke hōʻike wale nei nā hōʻailona āpau mai ke aupuni ʻo ka mea a mākou e ʻike nei he hoʻāʻo maoli e hoʻololi i ka mokuʻāina o Venezuelan e hiki ai i nā mea hoʻoikaika i ko lākou mau kaiāulu ke hoʻopaʻapaʻa kūʻē i ka poʻe hele mai he pono nā ʻaha kūkā ʻaʻole wale no ka loaʻa kālā, akā no ka mea ʻo ke kālā ka ke kuleana kūpono o ke kaiāulu ma ke ʻano he ʻāpana o ka mokuʻāina. ʻO ka hoʻokumu ʻana i nā ʻaha kūkā kaiaulu no ka hoʻomohala ʻana e like paha me ka hoʻokumu ʻana i kahi mākaʻi e hōʻoia i ka maluhia o ka lehulehu, a ʻo ia ka manaʻo e paʻa ai ka hiki ke lanakila i ka kūpaʻa mau o nā ʻāpana āpau o ka hui Venezuelan i ka papahana komo.
[1] Hoʻololi ʻia ka helu o nā ʻaha kūkā mai 20,000 a i kahi 30,000 manaʻo maikaʻi - ʻike. http://www.zmag.org/blog/view/2239 no ka laʻana o nā pilikia me nā helu kūhelu
[2] http://www.mps.gob.ve/index.php?option=com_remository&Itemid=65&func=fileinfo&id=8
[3] E hoʻohālikelike i nā hihia i ʻōlelo ʻia ma ka 1 a me 2
[4] Manaʻo ʻia kēia mau ʻaha kūkā e alakaʻi i ka hoʻomohala ʻana i ke kaona akā ua hele liʻiliʻi i mua o ke kūʻē ʻana mai nā mayors, ʻaha kūkā, a me ka manaʻo maikaʻi ʻole - ʻo Municipio Libertador ma Merida no ka laʻana ua hele ʻo 2 o kāna mau makahiki 3 me ka ʻole o ke keʻena ʻenehana - kahi koi nui. o ka hana pono
[5] http://www.venezuelanalysis.com/news/3956
[6] http://www.mps.gob.ve/index.php?option=com_remository&Itemid=65&func=fileinfo&id=8
[7] Hoʻomaka mua i ke Kumukānāwai 1999 o ka Repubalika Bolivarian o Venezuela
[8] http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/7694757.stm
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai