He honua paʻakikī ke hānau ʻia, ʻoiai no nā mokuʻāina. I kēia pule ʻo East Timor, ka hapalua o kahi mokupuni liʻiliʻi he mau haneli mau mile ma ka ʻākau o Australia, i lilo i lālā ʻōpio loa o ka mea i kapa ʻia ʻo ke kaiāulu honua. Ua hoʻokuʻu ʻia kahi hoʻomalu UN no ka manawa pōkole, i hoʻokumu ʻia i ʻekolu makahiki i hala ma hope o ka holo ʻana o nā pūʻali Indonesia i ka wā i koho ai ka Timorese i kahi referendum no ke kūʻokoʻa. Ua hele mai nā alakaʻi o kekahi o nā neʻe kūʻē wiwo ʻole o kēia au, ka mea i hakakā no ʻelua mau makahiki ma nā mauna a hoʻopaʻapaʻa ikaika i nā poʻokela o nā ʻāina ʻē e mālama i ka noho kānāwai ʻole o East Timor ma ka papahana honua.
Ua manaʻo paha kekahi he ʻāina liʻiliʻi me ka paʻakikī o ka mōʻaukala i hāʻawi ʻia i kekahi mau makahiki o ka hala ʻole i ka wā i loaʻa ai ke aupuni. Akā ʻaʻole. ʻO ka lima makaʻu o ʻAmelika hegemony, ʻoihana a me ka diplomatic, ua hana mua i ka hana, e ʻomi ana i ka embryo i loko o ka ʻōpū.
ʻAʻole e like me Bosnia, Cambodia, Haiti a me Kosovo, kahi i loaʻa ai i ka UN a i ʻole nā miona aʻoaʻo a i ʻole nā miona hoʻokele, waiwai ʻo East Timor. He nui ka aila a me ke kinoea mālama ʻia ma lalo o ke kai e hoʻokaʻawale ana i ka ʻāina mai Australia. Ma waena o nā mokuʻāina liʻiliʻi e ulu ana, pono e hiki iā East Timor ke kū i kona mau wāwae ponoʻī a pale i ka ʻaiʻē ʻē aʻe.
No laila, ʻo kekahi o nā hoʻoholo mua i lawe ʻia e ka hoʻokele UN i kona hōʻea ʻana i Dili i ka makahiki 1999 e kōkua i ka hoʻomākaukau ʻana i ka ʻāina no ke kūʻokoʻa, ʻo ia ka wehe ʻana i nā kūkākūkā me Australia ma kahi kuikahi ikehu hou no ka East Timor. Hiki iā ia ke kali a waiho i ka hihia na ka Timorese e mālama ma hope o ke kūʻokoʻa. Akā ua manaʻo nā luna o UN e pono lākou e hele i mua, ʻoiai ua hoʻonoho ʻo ia i ka UN ma kahi kūlana kūʻokoʻa o ka noho ʻana ma ke ʻano he ʻenemi ma ka papaʻaina mai kahi aupuni mōʻī, ʻo Australia, he lālā waiwai a ikaika o ka ʻōnaehana UN.
Ua hakakā ka UN no ka loaʻa ʻana o kahi ʻoi aku ka maikaʻi mai Australia a me nā hui aila ikaika, me ka Phillips Petroleum i hoʻokumu ʻia ma US, ma mua o ka mea a Indonesia i hana ai i nā makahiki ma mua. Ua hiki mai ka pīhoihoi i ka makahiki i hala i ka wā i hoʻomaka ai ʻo ʻAmelika e ʻōlelo aʻo iā East Timor ʻaʻole e hoʻokau ikaika loa iā Australia ma hope koke iho o ka loaʻa ʻana o ka Hope Pelekikena Dick Cheney i nā ʻelele Australia ma kāna keʻena ma Wakinekona. ʻO Mr Cheney, ʻoiaʻiʻo, he kanaka ʻaila me ka hoʻomau mau ʻana me nā poʻe ʻoihana akā eia ʻo ia, e hoʻohana ana i ke kaumaha o kona kūlana aupuni, e hoʻopili i nā kūkākūkā ma waena o ka UN a me ke aupuni ʻē. ʻAʻohe, akā ʻo ka hōʻailona o ka honua e komo ana ʻo East Timor. Ua kūʻē ka poʻe kūkākūkā UN o East Timor a ʻaʻole hāʻawi.
ʻO ka mea i hala aku nei, ʻo ia ka manawa o ka hoʻomalu ʻo Bush "moderate", ke kākau ʻōlelo mokuʻāina ʻo Colin Powell. Ua kākau ʻo ia i ke aupuni e hiki mai ana i hoʻokahi mahina i hala aku nei, e ʻōlelo ana iā lākou e hāʻawi i kahi ʻōlelo hoʻohiki i kākau ʻia ʻaʻole e hoʻopiʻi i nā kamaʻāina US no nā hewa kūʻē i ke kanaka ma lalo o nā kaʻina hana o ka ʻaha karaima honua hou. Inā ʻaʻole e paʻakikī ka US Congress i ka hāʻawi ʻana i ke kōkua, ua ʻōlelo ʻo ia iā lākou.
ʻAʻohe pūʻali koa US i loko o ka pūʻali mālama maluhia UN ma East Timor, e koi ana ka US i kahi ʻano like ʻole. ʻO ka wikiwiki o ka ʻōlelo hoʻohiki i koi ʻia mai East Timor he mea paʻakikī ke ʻike ʻia, e waiho wale i ka pono o ka koi ʻana i kahi ʻāina e hoʻokoe i kekahi o nā kuʻikahi honua mua āna i manaʻo ai e kau inoa, akā i kēia manawa ua hāʻawi ka Timorese. ʻO ka mea: ʻo nā moku'āina embryonic pono e hoʻolaha i ka hilinaʻi ʻana i ke aupuni i koe o ka honua ma mua o ko lākou manaʻo ʻana i ko lākou "kūʻokoʻa" notional.
Inā maikaʻi ka hana mōʻaukala o ʻAmelika Hui Pū ʻIa i ka hakakā lōʻihi o East Timor no ke kūʻokoʻa, ʻoi aku ka liʻiliʻi o ke ʻano o ka hoʻokele Bush. Akā, ua uhi ʻia nā lima o Wakinekona i ke koko. ʻO nā palapala i hoʻopaʻa ʻia ma mua i hoʻokuʻu ʻia i ka mahina ʻo Dekemaba i hala e hōʻike ana i ka ʻae ʻana o Henry Kissinger, ka mea kākau ʻōlelo mokuʻāina i ia manawa, i nā manaʻo o Indonesia e hoʻouka kaua iā East Timor ma hope o ka huki ʻana o ka poʻe Pukiki, nā colonisers mua, i ka makahiki 1975. Ma nā "wahi kamaʻilio" i hoʻomākaukau ʻia no ka kipa ʻana o Pelekikena Gerald Ford i Jakarta ma Kekemapa 1975, ua manaʻo ʻo Kissinger e pālua i ke kōkua pūʻali koa US iā Indonesia. Ua wehewehe pū ʻo ia i ka "hui ʻana o East Timor me Indonesia" he "hoʻoponopono kūpono".
Ua ʻike ka naʻauao ʻAmelika i ka piʻi ʻana o ka hoʻomākaukau no ka hoʻouka kaua ʻana a i ka manawa i hui ai ʻo Ford me General Suharto, ua haʻi ka dictator Indonesia iā ia: "Makemake mākou i kou ʻike, inā manaʻo mākou he mea pono ke hana wikiwiki a koʻikoʻi paha." Pane ʻo Ford: "E hoʻomaopopo mākou a ʻaʻole mākou e koi iā ʻoe i ka pilikia." ʻO ka hopohopo wale nō o Kissinger, ʻaʻole e hoʻohana ʻia nā mea kaua i hana ʻia e ka US a ʻaʻole hoʻi e hana pūʻali koa a hiki i ka wā i puka ai lāua me Ford i waho o Indonesia. "Inā ua hana ʻoe i nā hoʻolālā, e hana mākou i ka mea maikaʻi loa e mālama i nā mea āpau a hiki i ka hoʻi ʻana o ka pelekikena i ka home," wahi a Kissinger iā Suharto.
Ua hoʻouka ʻia ka hoʻouka kaua ʻana i ʻelua mau lā ma hope o ka neʻe ʻana o ka hui ʻAmelika i Phillippines. I ka wā o ka noho ʻana o Indonesia he 24 mau makahiki a hiki i ka 200,000 Timorese i manaʻo ʻia ua make. ʻO Bill Clinton, ka mea i hōʻike i ka US ma ka UN hand-over ceremony ma Dili i ka lā Sābati, ua ʻoi aku ka maikaʻi o ka moʻolelo ma East Timor akā no nā Timorese he hōʻailona maikaʻi ʻole ia, he kanaka hana ʻole.
I ka ʻae ʻana o ke aupuni hou o Indonesia ma hope o Suharto i Mei 1999 e ʻae i kahi referendum no ke kūʻokoʻa, ʻo ka palekana ka mea nui. ʻOiai ua ʻike ʻia ua hoʻomaka mua ka pūʻali koa Indonesia e hoʻonohonoho i nā pūʻali koa kūloko e hoʻopilikia a pepehi i ka poʻe kākoʻo o ke kūʻokoʻa, ua ʻae ka UN Security Council e ʻae iā Indonesia, ma mua o kahi pūʻali maluhia honua, e mālama i ka palekana no ka manawa ma mua o ka referendum. .
Ma ka lehulehu, ʻo ka hoʻopaʻapaʻa ua hana mua ʻo Indonesia i kahi ʻae nui ma ka ʻae ʻana i kahi referendum. ʻO ke koi ʻana i nā haole mālama maluhia he koi mamao loa ia. Ma kahi pilikino, ua ʻōlelo ʻia e hoʻoikaika ʻo ʻAmelika i ke aupuni Indonesia, ka mea i makemake nui i nā hōʻaiʻē IMF, e hoʻokau i ka pūʻali koa a me nā militia. ʻAʻohe mea hopohopo e pili ana i ka palekana.
Ua hoʻokuʻu ʻo Clinton i ka Timorese. Inā hoʻokau ʻo ia i ke kaomi ma luna o Indonesia, ʻaʻohe hopena. Ua piʻi ka hoʻomāinoino i ka piko i nā hola ma hope o ke koho balota i ka wā i maopopo ai ua koho ka poʻe koho i ke kūʻokoʻa a kūʻē iā Indonesia. Ua ʻauheʻe nā pūʻali koa a me nā pūʻali koa iā Dili a me nā kūlanakauhale ʻē aʻe a me nā kauhale, e lawe ana i nā haneli haneli o nā kānaka i West Timor a koi aku i ke koena o ka lehulehu e holo i nā puʻu. Ma laila wale nō i kaupaona ai ʻo ʻAmelika, ma lalo o ke kaomi ʻana o ka nūhou honua, a hoʻohuli i ka poʻe Indonesia e ʻae i ka hopena referendum, hoʻihoʻi i ko lākou mau pūʻali a ʻae i nā mea mālama maluhia.
ʻOiai i kēia manawa, ʻaʻole hiki i ka US ke koi aku iā Indonesia e lawe koʻikoʻi i ka ʻaha hoʻokolokolo i kūkulu ʻia ma Jakarta e hoʻāʻo i nā generals a me nā alakaʻi militia kahiko a i ʻole e hāʻawi i nā mea i hoʻopiʻi ʻia ma East Timor no ka hoʻokolokolo ma Dili. Ma ke ʻano he "kaua ma luna o ka hoʻoweliweli", makemake nā luna hoʻomalu o ʻAmelika e hoʻomaha i nā mea paʻa i nā pilina me ka pūʻali koa Indonesia.
Ma mua o ka hoʻokau ʻana i ka Timor Hikina liʻiliʻi a hiki i ka laina hoʻolele US ma ka ʻaha hoʻokolokolo karaima honua, ʻoi aku ka maikaʻi o ka hoʻoponopono ʻana o Bush e hoʻokō i ka hoʻopono no nā Timorese i ko lākou lilo ʻana i aupuni aupuni ma hope. ʻAʻole nui ka manawa o kēlā.
Hāʻawi kālā ʻia ʻo ZNetwork ma o ka lokomaikaʻi o kāna poʻe heluhelu.
E Makana mai