Poslednjih osam godina bilo je osam najtoplijih u istoriji. Ova godina je na putu da bude najtoplija godina u zabeleženoj istoriji, a ovaj četvrti jul je možda bio najtopliji dan u proteklih 125,000 godina.
Klimatske promjene pustoše planetu. Sada vidimo poplave, suše, ekstremne vremenske poremećaje i divlje požare koji uzrokuju štetu bez presedana. Ako nema hrabre, trenutne i ujedinjene akcije vlada širom svijeta, kvalitet života koji ostavljamo našoj djeci i budućim generacijama je vrlo upitan.
Kratkoročno ćemo gledati na više topljenja arktičkih ledenih kapa, porast nivoa mora i povećane poplave. Doživjet ćemo više suše i smanjenje proizvodnje hrane. Vidjet ćemo velike štete uzrokovane intenzivnim olujama, tornadima i drugim ekstremnim vremenskim poremećajima. Vidjećemo pad ekonomske aktivnosti i migraciju miliona ljudi kao rezultat nestašice vode. Vidjet ćemo veliki poremećaj u svim oblicima morskog života kao rezultat zagrijavanja morske vode i zakiseljavanja oceana.
Moramo okupiti svijet SADA da bismo odgovorili na ovu egzistencijalnu prijetnju. Nedjelovanje će osuditi buduće generacije na vrlo neizvjesnu budućnost.
Tokom proteklih nekoliko sedmica dobili smo uvid u to kako bi ova distopijska budućnost mogla izgledati. Šumski požari bez presedana u Kvebeku, kojima su prethodili masovni požari u Novoj Škotskoj, Britanskoj Kolumbiji i Alberti, doveli su do opasno nezdravog vazduha širom Sjedinjenih Država. New York, Washington DC, Detroit, Chicago, Milwaukee i drugi gradovi prijavili su neke od svojih najgorih nivoa kvaliteta zraka ikad jer su ljudi s hroničnim bolestima bili primorani da ostanu u zatvorenom prostoru. U međuvremenu, tokom istog perioda, Teksas je doživio rekordni toplotni talas. U Corpus Christi indeks topline, mjera temperature u kombinaciji sa vlažnošću, dostigao je 125F – blizu nivoa na kojem ljudi mogu preživjeti.
Kao rezultat dugotrajne suše, šest zapadnih država koje se oslanjaju na vodu iz rijeke Kolorado nedavno su se složile da dramatično smanje upotrebu vode. Ta rijeka, koja obezbjeđuje vodu za 40 miliona ljudi i poljoprivrednu industriju od 5 biliona dolara godišnje, presušuje. Država Arizona je nedavno ograničila buduću izgradnju kuća u oblasti Feniksa zbog nedostatka podzemnih voda, na osnovu projekcija koje pokazuju da će bunari presušiti u postojećim uslovima.
Nepotrebno je reći da klimatske promjene nisu samo američko pitanje. Unatoč zastrašujućem utjecaju klimatskih promjena na Sjedinjene Države, puno naseljene azijske zemlje suočavaju se s još gorim izazovima. Nivo mora na kineskoj obali dostigao je najviši rekord drugu godinu zaredom, rastući brže od globalnog prosjeka. Kineska obalna područja su dom za otprilike 45% stanovništva zemlje od oko 1.4 milijarde ljudi i doprinose više od polovine ekonomske proizvodnje zemlje. Veliki gradovi poput Šangaja, Tianjina i Shenzhena nalaze se duž kineske obale i mogli bi se suočiti sa katastrofalnim poplavama u godinama koje dolaze – stvarajući pustoš u cijeloj kineskoj ekonomiji.
Sweltering World
Infografika pod nazivom “Ljudi širom svijeta vreli, pate, umiru pod toplotnim talasima izazvanim klimatskim promjenama” kreirana u Ankari, Turska, 4. jula 2023.
(Fotografija Yasin Demirci/Anadolu Agency preko Getty Images)
Prošle godine, Indija je iskusila jak toplotni talas, tokom kojeg su delovi zemlje dostigli više od 120F. Indija je 2022. godine doživjela najtopliji april u 122 godine i najtopliji mart do sada. Doživjelo je ekstremno vrijeme u 242 od 273 dana između januara i oktobra 2022. Dugoročne projekcije pokazuju da bi indijski toplotni talasi mogli prijeći granicu preživljavanja za zdravog čovjeka koji se odmara u hladu do 2050. Utjecaj ovih kontinuiranih toplotnih valova neće samo će dovesti do više smrtnih slučajeva i bolesti u Indiji, ali će povećati siromaštvo kao rezultat smanjene ekonomske proizvodnje.
Od juna do oktobra 2022. godine, obilne padavine u Pakistanu izazvale su poplave i klizišta po stopi koja je skoro 10 puta veća od nacionalnog prosjeka za 30 godina. Poplave su pogodile skoro 33 miliona ljudi, oštetile 4.4 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta i ubile 800,000 stoke. Nakon toga, rastuće cijene hrane pogoršale su već naglašene nivoe gladi i pothranjenosti u zemlji. Broj ljudi koji doživljavaju jaku glad se više nego udvostručio od poplava koje su pogodile u junu: danas 14.6 miliona ljudi doživljava tešku glad u Pakistanu, a stope pothranjenosti su strašne.
Klimatske promjene uzimaju veliki ljudski, ekonomski i ekološki danak u Evropi, kontinentu koji se najbrže zagrijava. 2022. godinu obilježile su velike vrućine, suša i požari. Na osnovu do sada dostavljenih podataka o zemljama, procjenjuje se da je najmanje 15 000 ljudi umrlo samo u zapadnoj Evropi posebno zbog vrućine 2022. godine. Među njima, više od 4600 smrtnih slučajeva u Španiji, više od 1000 u Portugalu, više od 3200 u Ujedinjeno Kraljevstvo, a oko 4500 ljudi umrlo je u Njemačkoj od posljedica ekstremne vrućine.
Koliko god klimatske promjene bile razorne za Sjedinjene Države, Evropu, Kinu i druge razvijene zemlje, njihov utjecaj je još gori za najsiromašnije zemlje na svijetu kojima nedostaju resursi da zaštite svoje stanovnike od rastuće gladi, bolesti i migracija koje izazivaju suše i uzrokuju poplave. Evo nekoliko primjera koje je objavio Svjetski program za hranu UN-a:
Temperature u Južnom Sudanu rastu dva i po puta više od globalnog prosjeka. To je rezultiralo ekstremnim vremenskim prilikama, uključujući četiri uzastopne poplave koje su ostavile pola zemlje pod vodom. Poplave bez presedana progutale su velike dijelove zemlje, dok se drugi dijelovi bore sa razornom sušom. Danas oko 64% stanovništva zemlje (7.7 miliona ljudi od ukupno 12 miliona) pati od teške gladi.
U februaru 2022. Madagaskar su pogodila četiri tropska ciklona. Ove oluje su uništile infrastrukturu, desetkovale usjeve pirinča i ostavile preko 270,000 ljudi kojima je hitno potrebna hrana. Danas skoro 2 miliona ljudi na Madagaskaru pati od gladi i potrebna im je humanitarna pomoć
U Somaliji se suši u toj izuzetno siromašnoj zemlji ne nazire kraj. Somalija je doživjela pet neuspjelih kišnih sezona, sušeći usjeve i ubijajući stoku. To je dovelo do toga da se 6.5 miliona ljudi suočilo sa kriznim nivoom gladi.
Nije velika tajna da ljudska bića nisu posebno nestrpljiva da se pozabave bolnim stvarnostima – posebno kada to zahtijeva preuzimanje moćnih posebnih interesa poput industrije fosilnih goriva. Ovaj put moramo.
Naša Zemlja se brzo zagrijava. To vidimo svaki dan u svakom dijelu svijeta.
Sve su više suše, poplave, šumski požari i ekstremni vremenski poremećaji. To vidimo svaki dan u svakom dijelu svijeta.
Glad, bolesti i ljudske migracije se povećavaju. To vidimo svaki dan u svakom dijelu svijeta.
Umjesto da negiraju ovu očiglednu realnost, umjesto da vrše ponude naftnih i ugljenih kompanija, umjesto da podstiču novi hladni rat sa Kinom, članovi Kongresa moraju razviti osjećaj hitnosti bez presedana u vezi s ovom globalnom krizom. Moramo okupiti svijet SADA da bismo odgovorili na ovu egzistencijalnu prijetnju. Nedjelovanje će osuditi buduće generacije na vrlo neizvjesnu budućnost. Zbog naše zajedničke ljudskosti ne možemo dozvoliti da se to dogodi.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati