Izvor: Peoples Dispatch
Nacionalni štrajk i blokade puteva širom zemlje, na koje poziva Bolivijski radnički centar (COB) zbog odlaganja opštih izbora, intenzivirali su se širom Bolivije. Broj međuresornih i međupokrajinskih autoputeva i puteva i unutrašnjih ulica u velikim gradovima blokiranih od strane građana, kako bi se izvršio pritisak na vladu koja je izvela državni udar da poništi svoju odluku o odlaganju izbora, porastao je sa 24 na 140 u roku od nedelju dana.
Društveni pokreti, sindikati, starosjedilačke i seljačke organizacije započeli su mjere protesta prošlog ponedjeljka, avgust 3, da zahtijeva obnovu demokratije i poštivanje odluke da se izbori održe na prvobitno dogovoreni datum, septembar 6. U toku sedmice, njihovi zahtjevi su se također intenzivirali. Pored demokratskih izbora, mnogi ljudi na ulicama traže i hitnu ostavku de fakto predsjednice Jeanine Áñez.
Vrhovni izborni sud Bolivije (TSE), koji je pod Áñezovom direktnom kontrolom, dana Juli 23, jednostrano je po treći put odgodio predsjedničke i parlamentarne izbore u zemlji za 18. oktobar, navodeći zdravstveni rizik zbog pandemije COVID-19. Bivši predsjednik Evo Morales i njegova stranka Pokret ka socijalizmu (MAS) osudili su odluku kao neustavnu i nezakonitu i podsjetili da samo bolivijski parlament, Višenacionalna zakonodavna skupština, ima ovlaštenje da odobri bilo kakvu promjenu datuma izbora. Nekoliko organizacija, povezanih s MAS-om, također je odbilo suspenziju i pozvan na mobilizaciju protiv odluke.
Suočen s rastućim otporom naroda, 8. augusta, Áñez je pozvao na nacionalni politički dijalog 9. augusta kako bi se “potvrdio datum izbora i suspendovale blokade”. Međutim, većina organizacija odlučila je da ne učestvuje, navodeći da su njihovi zahtjevi jasni i da je režim pokazao malo volje za pregovorima dok nastavlja da odgovara silom na mirne proteste ljudi.
U ranim satima 9. avgusta, Huan Carlos Huarachi, lider COB-a, najavio je da COB neće prisustvovati sastanku koji je sazvao Áñez i ponovio svoj zahtjev da se izbori održe 6. septembra, a ne u oktobru. Odluka je objavljena nakon neuspjeha sastanka između čelnika COB-a i predstavnika de-facto vlade i TSE-a za pronalaženje rješenja za društveni sukob, održanog u noći 8. avgusta. Huarachi je osudio da je facto vlada i TSE nisu željeli pregovarati već su nametnuli datum izbora.
U međuvremenu, predsjednička karta MAS-a, Luis Arce i njegov potpredsjednik David Choquehuanca, na konferenciji za novinare 8. avgusta poslijepodne, rekli su da će prihvatiti datum izbora ako TSE dobije ustavno odobrenje i garantuje da je definitivan, fiksne i nepokretne. Naglasili su da datum izbora također moraju podržati i sponzorirati međunarodne organizacije kao što su UN.
Represija
Kao odgovor na prodemokratske proteste, pučistički režim je zadržao svoju strategiju kriminalizacije nacionalnih mobilizacija i blokada. Optužila je demonstrante da su blokirali prolaz ambulantnim vozilima i vozilima koja prevoze medicinski materijal, uprkos brojnim video snimcima koji kruže društvenim mrežama, a koji su u suprotnosti sa tvrdnjama režima.
Tužilac iz La Paza je 10. augusta objavio da se formira tužilački tim za istragu Eva Moralesa, predsjedničkih kandidata MAS-a, Luisa Arcea i Davida Choquehuanca, kao i generalnog sekretara COB Huarachija, zbog optužbi za genocid i terorizam. Tužioci tvrde da su blokade puteva direktno doprinijele smrti ljudi od COVID-19 jer nisu propuštale zalihe i vozila hitne pomoći, što je opovrgnuto.
Režim i njegovi desničarski saveznici također su zaprijetili da će napasti demonstrante. Dana 4. augusta, ministar unutrašnjih poslova de facto vlade, Arturo Murillo, zaprijetio je da će rasporediti vojne snage da suzbiju proteste ako se blokade puteva ne ukinu. Nakon njegove objave, neke prorežimske terorističke grupe također su upozorile da napadaju demonstrante.
Juče, 9. avgusta, najmanje 80 ljudi je uhapšeno zbog protesta u provinciji Santa Kruz. Osim toga, u različitim dijelovima departmana Santa Cruz i Cochabamba, fašistička paravojna grupa, Resistencia Juvenil Cochala (RJC), napao nekoliko demonstranata.
Istog dana, Luis Fernando Camacho, jedan od ključnih vođa iza nasilnog građansko-vojnog udara protiv Moralesa u novembru 2019., napisao je otvoreno pismo, naređujući pučističkom režimu da odmah preduzme mjere protiv blokada. Zaprijetio je da će, ako vlada ne uspije, mobilizirati nasilne desničarske ekstremističke grupe da uspostave red, počevši od danas.
Ranije prošle sedmice, 7. avgusta, u intervjuu za Radio Kawsachun Coca, Morales je upozorio da bolivijska vojska planira još jedan državni udar kako bi ojačala svoju moć, kroz uspostavljanje civilno-vojne vlade. On je preko svog twitter naloga osudio da je nedavno vojska dobila dva nova borbena aviona iz SAD-a i da su snajperisti poslani u El Alto i Čapare da deluju protiv ljudi koji održavaju blokade puteva.
Bivši predsjednik Morales je naglasio da je dijalog jedini način da se riješi društveno-politička kriza u zemlji. “Zakonodavna skupština, TSE i društveni pokreti pozvani su da traže dijalog, [to je] jedini mogući način da se razriješe napetosti u Boliviji prije nego što životi budu izgubljeni uslijed djelovanja šok grupa de facto vlade”, napisali su Morales unutra tweet.
U drugom tvitu pozvao je demonstrante da razmisle o opcijama i mudro izaberu. “Bolivija prolazi kroz teška vremena. Lideri i mobilizirajući društveni pokreti moraju odgovorno birati između Áñezove ostavke, koja će dodatno odgoditi naš povratak demokratiji, ili hitnih izbora uz garanciju Ujedinjenih naroda.” tweeted Morales.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati