Zastupnički dom, kojim dominira desnica, osnovao je parlamentarnu istražnu komisiju da istraži "pravu svrhu" Pokreta bezemljaša na selu
Pokret seoskih radnika bez zemlje (MST), najveća brazilska društvena organizacija i glavna snaga za zemljišnu reformu, na udaru je konzervativnih snaga u parlamentu i masovnim medijima.
Dana 26. aprila, Predstavnički dom Nacionalnog kongresa, kojim su dominirale desničarske opozicione stranke, odobrio osnivanje parlamentarne istražne komisije (CPI) istražiti “aktivnosti”, “pravu svrhu” i “sredstva finansiranja” MST-a.
Saopštenje je uslijedilo usred Nacionalne komemoracije pokreta u odbrani agrarne reforme. Ovom prilikom, pokret organizira aktivnosti kako bi “ponovo potvrdio središnji značaj borbe za zemlju u Brazilu i važnost implementacije projekta agrarne reforme za razvoj sela, proizvodnju zdrave hrane i borbu protiv gladi”.
U sklopu ovog mjeseca borbe, koji su mejnstrim mediji nazvali „Crveni april“, pokret mirno okupira napuštena i neproduktivna područja na selu sa ciljem da ih pretvori u mjesto za život i uzgoj hrane. Okupacija zemlje je taktika koju pokret koristi tokom ostatka godine da podstakne agrarnu reformu i naseli porodice bez zemlje na neproduktivnu zemlju. Ovog aprila MST je izvršio 33 zauzimanja zemljišta.
Ove akcije ne iznenađujuće su izazvale bijes velike zemljoposjedničke desnice i medijskog aparata u zemlji, a pokret je bio predmet klevetničkih medijskih kampanja, žestokih dijatriba desničarskih političara i žrtva kriminalizacije i pravnih procesa, uključujući četiri prethodni CPI. Najnoviji napad na MST stoga nije ništa novo.
Šta je zauzimanje zemljišta?
Od svog osnivanja 1984. godine, MST je zauzeo zemlju kako bi promovisao agrarnu reformu u zemlji. Kao dio okupacije zemlje, porodice bezemljaša i radnici grade zajednice, nazvane logori, koji postaju naselja kada ih vlada zvanično uključi kao zemljište za agrarnu reformu. U ovim krajevima porodice bez zemlje proizvode hranu i grade kuće i škole.
Za pokret, zauzimanje neproduktivnog zemljišta je legitiman način borbe za preraspodjelu zemlje, za pravo na stanovanje i rad i za borbu protiv nejednakosti na selu.
Zemljište je fundamentalno pitanje u Brazilu gdje, prema najnovijim agrarni popis, oko 1% zemljoposednika kontroliše skoro 50% zemlje u ruralnom Brazilu. Štaviše, kao 2020 dosije Tricontinental Institute ističe: „Polovina svih seoskih zemljoposednika ima posede manje od 10 hektara [fudbalsko igralište je oko jednog hektara], ali ti posedi čine jedva 2% ukupnog zemljišta. Drugim riječima, većina posjeda je ogromna i drži ih mala manjina — zemljoposjednička elita.”
Brazilski savezni ustav iz 1988 obrisi u članu 184. da Unija treba da “izvlasti u društvenom interesu, za agrarnu reformu, ruralnu imovinu koja ne ispunjava svoju društvenu funkciju”. Ustav definiše da je društvena funkcija ispunjena kada seoska svojina ispunjava sledeće uslove: „I – racionalno i adekvatno korišćenje; II – adekvatno korišćenje raspoloživih prirodnih resursa i očuvanje životne sredine; III – usklađenost sa odredbama koje uređuju radne odnose; IV – eksploatacija koja pogoduje dobrobiti vlasnika i radnika.”
MST isključivo zauzima neproduktivna zemljišta i područja na kojima su se dogodila kršenja životne sredine ili se koriste za ilegalne radne aktivnosti kao što su ropstvo, rad djece ili trgovina ljudima, a koja su uključena u slučajeve poreznih prijevara – drugim riječima, zemljišta koja ustav predviđa da država mora izvršiti eksproprijaciju radi zemljišne reforme.
Zašto je MST prijetnja?
MST je nastao tokom otpora vojnoj diktaturi i njenoj politici konsolidacije i jačanja velikih ruralnih posjeda, te isključivanja i napuštanja malih i srednjih poljoprivrednika. Danas u MST naseljima živi oko 500,000 porodica i 100,000 porodica u kampovima.
Sa više od milion članova, MST je najveći radikalni pokret u zemlji koji se također bori za demokratiju, socijalnu pravdu i osnovna prava za sve Brazilce. Pokret je ujedno i najveći proizvođač organske riže u Latinskoj Americi i na Karibima.
Tokom razorne pandemije COVID-19 koja je uzrokovala preko 700,000 smrtnih slučajeva i dovela do visokog nivoa nesigurnosti hrane i gladi, MST je donirao više od 8,500 tona zdrave hrane najpotrebitijim ljudima u selima i gradovima širom zemlje.
Pokret je dao odlučujući doprinos u kampanji za izbor predsjednika Luiz Inácio Lula da Silva na općim izborima 2022. godine. Šest državnih i saveznih poslanika iz pokreta također von izbori.
Centralni dio platforme MST-a je borba ne samo za preraspodjelu zemlje, već za novo društvo, konceptualizirano u Narodnoj agrarnoj reformi, koji „garantuje pristup zemljištu kao ljudsko pravo; proizvodi zdravu i održivu hranu za cijelo brazilsko društvo; nudi tržištu zdravu hranu bez pesticida; cijeni ulogu žena koje rade na selu; proširuje broj agroekoloških zadruga; i proširuje suverenitet hrane i biodiverzitet u borbi protiv gladi i nesigurnosti hrane.”
Aktivna i militantna borba pokreta za radikalne promjene u svim dijelovima društva učinila ga je neprijateljem ne samo velikih zemljoposjednika, koje predstavlja 'ruralistički klub' u Kongresu, već i drugih sektora brazilske krajnje desnice. Upravo su ovi sektori predvodili najnoviju kongresnu istragu protiv pokreta.
u članak koje su napisali Divina Lopes i Pablo Neri iz Nacionalnog odbora pokreta, oni objašnjavaju središnji značaj pitanja zemlje ko ima političku i ekonomsku moć u zemlji: „Monopol vlasništva nad zemljom u kombinaciji s monokulturnom poljoprivredom u našoj zemlji uvijek je igrao odlučujuću jer je dizajnirano od strane agro-izvoznog tržišta koje kontrolira ne samo poljoprivrednu proizvodnju, već i veliki dio političke i ekonomske moći.”
#ImWithTheMST
Istragu i prateće kampanje napada od strane medija i desničarskih aktivista naširoko su odbacili progresivni pokreti i organizacije u Brazilu, kulturne i medijske ličnosti i ljudi širom svijeta.
Čelnici šest najvećih sindikalnih saveza u zemlji objavili su a zajednička izjava pokazujući svoju solidarnost sa MST-om i potvrđujući dugu i bogatu istoriju militantne borbe za zemlju u zemlji. Oni su izjavili: „Odbacujemo manevre političkih grupa... da kriminalizuju manifestacije pokreta bezemljaša, uključujući apsurdni predlog za otvaranje CPI.
Udruženje sudija za demokratiju nazvanim CPI "napad na brazilsku demokratiju", u javnom pismu podrške MST-u.
Pokrenuta je kampanja na društvenim mrežama #TôComoMST (#ImWithTheMST) u kojoj su stotine hiljada ljudi izrazile svoju podršku pokretu i objavile selfije noseći legendarne crvene šešire pokreta.
João Paulo Rodrigues, član Nacionalnog odbora MST-a, rekao je Brasil de Fato da je „To je još jedan primjer političkog progona MST-a. [To je] CPI koji nema unaprijed definirani cilj. Biće to još jedna pozornica, pozorište u kojem će Parlament praviti govor mržnje o seljacima, o agendi agrarnih reformi i istovremeno sramotiti vladu i pravosuđe o pitanjima koja se tiču pitanja zemlje u Brazilu. Sramota je što moramo proći kroz ovaj peti CPI, kao dio naše političke borbe.”
Rodrigues je potvrdio da će se pokret, koji će sljedeće godine proslaviti 40 godina borbe, „suočiti s tim uzdignute glave i, u isto vrijeme, izgraditi program podrške ljudima da budu solidarni s našom borbom i agenda agrarnih reformi.”
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati