Kako su se ljudi iz Hanaua okupili nakon a smrtonosni i rasistički napad u njegovoj zajednici nije bilo samo šapata ispunjenih strahom, već i vapaja za pomoć i povika ljutnje.

“Prolazimo kroz veoma teško vrijeme”, rekao je Hidir Karademir, 65, jedan od više od 5,000 koji su se okupili na gradskom trgu, samo nekoliko ulica dalje od šiša bara u kojem je rasistički napadač odnio živote devet ljudi.

“Zaista je šokantno vidjeti da ovakva mržnja stiže u područje Rajne-Majne, gdje je multikulturalizam decenijama naš način života”, rekao je Karademir. “Želimo zajedno oblikovati našu budućnost i ako ne stanemo rame uz rame u ovakvim situacijama, onda smo u nevolji.”

U Hesenu se multikulturalizam ne vidi kao moderan fenomen nametnut društvu prilivom izbjeglica 2015. godine, kao što je to slučaj u dijelovima bivše Istočne Njemačke. Zapadna država ima etnički najraznovrsnije stanovništvo Njemačka, ako izuzmete mali grad-državu Bremen; u Frankfurtu polovina stanovništva ima migrantsko porijeklo, a većina njih ima korijene u Turskoj i Poljskoj.

Posebno turska i kurdska zajednica dugo su bili dio DNK područja. Detektivski romani Kayankaya romanopisca Jakoba Arjounija iz Frankfurta, o pijanom tursko-njemačkom detektivu sa širokim hesijskim dijalektom, prvi put su objavljeni prije 35 godina.

“Hanau je grad migracija”, rekao je Newroz Duman, 30, aktivni član kurdske zajednice u Hanauu. “Ovdje nikada ne morate gledati preko ramena iz straha da vas neko ne pljune jer imate crnu kosu. Bio sam u Saksoniji, znate – Hanau je drugačiji. Uvijek sam sretan kada se vratim ovdje.”

Ipak, ni region nije imun na bljeskove krajnje desnog ekstremizma. Upravo je u obližnjem Kaselu neonacista Stephan Ernst ubio političara CDU Waltera Lübckea da se "osveti" za svoje pro-izbjegličke stavove u junu prošle godine. Grad je takođe bio mjesto gdje je desničarska ekstremistička teroristička mreža, Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), ubila 21-godišnjeg Halita Yozgata u internet kafeu njegove porodice 2006. godine.

Govoreći na trgu Hanau u četvrtak uveče, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je da je teroristički napad nanio "duboku ranu" zajednici u gradu. Ali za mnoge ljude ovonedeljni događaji samo su ponovo otvorili ranu koja se zagnojila otkako je otkriven pravi obim ubistava NSU-a 2011.

Prvobitno ignorisana kao rezultat sukoba lokalnih bandi i omalovažavana kao „ubistva donera“, ubistva NSU-a su za sobom ostavila nepoverenje u državnu vladu koje je ponovo planulo tokom bdenja u četvrtak. Dok je državni premijer, Volker Bouffier, uzeo mikrofon, iz gomile su se čuli skandiranje „Oslobodite fajlove NSU“.

Mnogi dosijei njemačke domaće obavještajne agencije o aktivnostima NSU-a su uništeni pod sumnjivim okolnostima, a izvještaj o Yozgatovom ubistvu iz 2014. bio je zabranjen za javnost 120 godina.

"Danas kažu 'nikad ne zaboravi', a sutra će zaboraviti žrtve baš kao što su to učinili sa NSU", promrmljao je jedan mladi Tursko-Njemac u masi.

Za ljude kao što je Karademir, stvarna briga nije što u Hanauu postoje pojedinci koji imaju desničarske ekstremističke stavove, već što njemački sigurnosni aparat ne daje punu snagu zaštiti njegove zajednice.

“Naš najveći strah nije da postoje ljudi koji nas mrze, već da su se desničarski ekstremisti infiltrirali u institucije koje treba da nas štite, poput policije ili domaćih obavještajnih agencija.”

Bivši šef njemačkog špijuna Hans-Georg Maaßen, političar CDU-a, javno je agitirao za zaokret u politici na tvrdoj desnici u stranci Angele Merkel otkako ga je kancelarka smijenila, postavljajući pitanja o prioritetima domaće obavještajne agencije pod njegovim nadzorom. “Da je neko poput Hans-Georga Maaßena mogao biti na čelu saveznog ureda za zaštitu ustava, to je zastrašujuće”, rekao je Karademir.

“Ono čega se bojimo nisu ljudi koje možete prepoznati kao neonaciste na ulici”, rekao je Duman. “Plaše nas simpatizeri nacista na službenim funkcijama. Ko je tu da nas štiti?

“Opet i iznova čujemo da su osobe koje izvode ove napade bile pod nadzorom obavještajnih službi. Zašto nisu uhapšeni? Želim da država razbije ove desničarske ekstremističke mreže.”

Duman je u petak ujutro došao u kurdski kulturni centar na istočnoj periferiji Hanaua. Stotine su od srijede navečer posjetile malu klupsku kuću da podrže porodicu 22-godišnjeg Ferhata Ünvara, jednog od žrtve napada.

Zajednica je zatražila od policije dva autobusa da odvezu prijatelje i porodicu da ih otprate do bdenja u četvrtak uveče na tržnom trgu, možda čak i da kaže nekoliko reči sa podijuma, rekao je Duman. Njihov zahtjev nije odobren. Na kraju su se okupljenima obratila samo tri političara. Imena devetoro žrtava nisu navedena.

Philip Oltermann je šef berlinskog biroa Guardiana. Autor je knjige Keeping Up With the Germans: A History of Anglo-German Encounters. Kliknite OVDJE za Philpov javni ključ.