Grčki sindikati pokrenuli su 10. februara dvodnevni generalni štrajk protiv novih ekstremnih mjera štednje koje "trojka" Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske unije nastoji nametnuti toj južnoevropskoj naciji. Sporazum će Grčkoj dati novu pomoć u iznosu od 130 milijardi eura (161 milijardu australskih dolara) u zamjenu za nova smanjenja potrošnje.
Usred tekućih uličnih protesta i zauzimanja zgrada, grčka vlada odobrila je sporazum 10. februara. Šest članova vlade dalo je ostavke u znak protesta. Grčki parlament trebalo je da glasa o sporazumu 12. februara uveče.
Ispod, Afrodity Giannakis piše iz Soluna o uticaju štednje na grčko društvo.
* * *
Radim kao stalni profesor engleskog jezika u grčkom selu, gde se svakodnevno vozim od kuće u Solunu.
Prije nekoliko dana tražio sam časopis u svom susjedstvu oko 9 ujutro prije nego što sam otišao na posao. Otkrio sam da su sve radnje u bloku postavile roletne, osim jedne bliže mojoj kući, u kojoj ionako nije bilo magazina.
Zatvaranje radnji uobičajena je pojava u neoliberalnoj kapitalističkoj Grčkoj, ali se situacija naglo pogoršala od maja 2010. To je bilo vrijeme prvog memoranduma koji je Grčkoj nametnula „trojka“ (Evropska unija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond — MMF) i vlada grčkog Panhelenskog socijalističkog pokreta (Pasok).
Vlasnici radnji primorani su da se zatvore zbog strmoglavog pada potrošnje, u kombinaciji s višim državnim naknadama i drugim troškovima.
Vozio sam se državnim putem na posao, oko 45 kilometara od Soluna. Do nedavno sam radio 80km od kuće. Prošle godine sam radio 700km dalje i vrlo je neizvjesno gdje ću biti smješten sljedeće školske godine.
Daleka praksa je uobičajena za grčke nastavnike već dugo vremena. Ono što je novo je sve veća povremenost, intenziviranje rada i ukupna nesigurnost posla.
Sada će nastavnicima biti gotovo nemoguće da sastave kraj s krajem ako se moraju odseliti od kuće. Imati posao je također vrlo neizvjesno.
Razlog je taj što se trojka, u bliskoj saradnji sa neizabranom grčkom vladom koju je nametnula trojka, odlučila na više otpuštanja u javnom sektoru.
Osakaćeni posjekotine
Planovi su dio drugog memorandumskog sporazuma između trojke i grčke vlade.
Ovaj memorandum uključuje smanjenje od 14.3 milijarde eura između 2012. i 2015. godine, počevši od 3.3 milijarde eura ove godine.
Sa 11 miliona Grka, ove sume dostižu visok iznos po glavi stanovnika. Ovo je još šokantnije ako uzmemo u obzir da ogroman dio Grka živi u ekstremnom siromaštvu.
Broj Grka koji živi na ili ispod granice siromaštva je više od 3 miliona i raste.
Novim sporazumom predviđeno je 150,000 otpuštanja u javnom sektoru do 2015. Za početak, ove godine će 15,000 državnih službenika ostati bez posla.
Pokrenuto je i momentalno otpuštanje 22,500 privremenih i povremenih nastavnika.
Trojka je uporno forsirala hitno smanjenje broja vojnog osoblja. Ovo može biti razlog za zabrinutost u svjetlu nedavnih zvaničnih izjava da je sve moguće u Grčkoj.
Od prvog memoranduma pa nadalje, mjere prvi put pokrenute prije nekoliko godina konačno su implementirane. Čini se da su napadi na grčki narod dio dobro osmišljenog plana.
Na primjer, kapitalisti i njihovi politički predstavnici dugo su zahtijevali ukidanje stalnosti radnih mjesta u javnoj službi. Takođe su imali za cilj da ukinu kolektivne ugovore.
Nadalje, bivši premijer Pasoka George Papandreou dogovorio je predaju Grčke MMF-u prije nego što je njegova stranka pobijedila na izborima 2009. godine.
Mjere protiv grčkog naroda su bez presedana. Ljudi su u stalnom stresu, ne znaju šta slijedi.
Čini se da se moji prijatelji, kolege, drugovi — većina ljudi na koje naiđem — ne smiješe kao prije. Deluju zamišljeno, manje srećno, izgubljeno, čak i depresivno.
Neposredni efekti otpuštanja u javnom sektoru biće veća nezaposlenost (zvanična brojka je sada 20.9%) i produbljena recesija.
U mom poslu, nakon otpuštanja privremenih i povremenih nastavnika, povećat će se sati direktne nastave za one preostale. Nepotrebno je reći da neće biti popratnog povećanja plata.
Ove mjere štednje se sprovode u pozadini pogoršanja uslova za učenike i nastavnike.
Postoji šokantan nedostatak školskih udžbenika, oko 2000 škola je zatvoreno u prošloj školskoj godini, broj odjeljenja je povećan, a finansiranje obrazovanja je palo na 2.75% bruto nacionalnog proizvoda.
Škole nemaju dovoljno sredstava za fotokopirni papir ili centralno grijanje. U ovogodišnjoj ledenoj zimi, učenici i nastavnici su imali nastavu u kaputima. Škole su prinuđene da budu zatvorene zbog neadekvatnog grijanja.
Recesiju će pogoršati smanjenje minimalne plate od 22% (32% za radnike do 25 godina). Minimalna plata će pasti na 600 eura (741 A$) bruto mjesečno (473 eura čisto, manje za mlade) sa 739 eura bruto navedenih u Nacionalnom opštem kolektivnom ugovoru.
Procijenjeni gubitak je tromjesečna plaća godišnje. Ovo je povrh ogromnog smanjenja plata od 2010. godine.
Naknada za nezaposlene, penzije i bonusi će također biti pogođeni. Doplata će se smanjiti na 369 eura mjesečno sa 461 eura.
Smanjenje minimalne plate će se spustiti na sve platne razrede.
Penzije će takođe biti smanjene. Penzije u javnim preduzećima kao što je grčka elektroprivredna kompanija, kao i plate i stalnost posla, biće najgore pogođene. Objašnjenje je da se ova preduzeća učine „konkurentnijim“ prije privatizacije.
Zatvaranje
Vožnja do posla me košta skoro 300 eura mjesečno, dok mi je plata pala na 800 eura mjesečno čisto, sa preko 1200 prije prvog memoranduma.
Plate u javnim službama su smanjene za oko 40% od prvog memoranduma. Najnovija smanjenja, do 50%, napravljena su prošlog oktobra. Još jedno veliko smanjenje plata planirano je za kasnije ove godine.
Još uvijek uspijevam da se držim za auto; korišćenje javnog prevoza za posao bi bilo veoma nezgodno.
Mnogi ljudi su se odrekli automobila zbog finansijskih poteškoća. Rastuće cijene benzina, kao i povećanje naknada za registraciju automobila i osiguranje automobila, pogoršali su problem.
Oko 160,000 registarskih tablica predato je poreskoj službi na kraju 2010. finansijske godine. Prošle godine taj broj je premašio 250,000.
Nije iznenađujuće da je potrošnja benzina pala za 22% prošle godine, što je dovelo do zatvaranja više od 1500 benzinskih stanica u posljednje dvije godine. Zbog toga je izgubljeno hiljade radnih mjesta.
Vozeći se na posao, skrenuo sam zaobilaznim putem kako bih izbjegao plaćanje putarine. Pored visokih stopa registracije automobila i visokog poreza na potrošnju goriva, Grci moraju plaćati skupe putarine privatnim kompanijama.
Nastavio sam tražiti časopis dok sam se polako vozio kroz tri sela. Osjećaj devastacije nije bio toliko izražen kao u većim mjestima ili gradovima, ali se činilo da se mnoge radnje nedavno zatvorile, a na njima su još uvijek bile oznake trgovina i robe.
Konačno sam našao kiosk koji još radi, u posljednjem i najvećem selu. Konačno sam kupio svoj časopis.
Istog dana, tokom pauze, nisam uspeo da pronađem filijalu Narodne banke Grčke u selu u kojem radim. Vidio sam poslovnicu na centralnom trgu. Činilo se da je u renoviranju, ali se ispostavilo da je poslovnica zatvorena.
Imala sam slična iskustva tražeći mjesto za doner kebab, određenu benzinsku stanicu, određenu banku u kojoj sam plaćala račune za prirodni plin i veliku kozmetičku radnju koju sam koristila.
Sve zatvoreno, prazno i prašnjavo, s nekim od znakova i dalje upaljenim, a prozori služe kao bilbordi.
Ogroman broj beskućnika može se vidjeti kako živi na otvorenim prostorima. Samo u Atini ima 25,000 beskućnika, koje je gradonačelnik koji je povezan sa Pasokom protjerao iz neiskorištenih javnih prostora.
Mnogi beskućnici umiru tokom ovogodišnje izuzetno oštre zime.
Službe javne socijalne zaštite, kao i škole i bolnice, gotovo su srušene.
Ljudi su dovedeni u strašno siromaštvo i očaj, jer se radna prava ukidaju, a javna preduzeća i resursi rasprodaju. Istovremeno, rastući porezi, uz nemilosrdni rast cijena, su nepodnošljivi.
Desecima hiljada domaćinstava i malih preduzeća isključena je struja zbog neplaćenih računa.
Mnoga djeca padaju u nesvijest u školama nakon što danima gladuju jer im roditelji ne mogu priuštiti kupovinu hrane. Došlo je do ogromnog porasta broja djece koja se šalju u sirotišta.
U mnogim područjima crkvene ili susjedske grupe prave nered siromašnim. Ljudi koji sakupljaju kante za smeće u potrazi za hranom sada su uobičajen prizor u Grčkoj.
Grčko ministarstvo zdravlja izvještava da su psihološki problemi i stopa samoubistava dramatično porasla.
Novi dogovor
U pokušaju da prevare narod, grčki ministri su tvrdili da su teško pregovarali s trojkom prije potpisivanja sporazuma. Priredili su veliku predstavu pokušavajući da zaustave dalje smanjenje bonusa, koje je navodno konačno zaustavljeno.
Vladini zvaničnici govore i o ekonomskom rastu. Dana 4. februara, nakon dugotrajnog razgovora sa trojkom, grčki ministar finansija Evangelos Venizelos pozvao je sve Grke da ostanu ujedinjeni i daju svoj dio "da spasu zemlju".
Sprovođenjem sve više mjera štednje, vlada produbljuje recesiju i uništava živote ogromne većine ljudi.
Prošlog novembra, šef Radne grupe Evropske komisije za Grčku, Horst Reichenbach, rekao je da Grčka nije spremna za investicije, jer još nije dotakla dno. Ne treba vam studija politike ili ekonomije da biste vidjeli šta se sprema grčkom narodu.
Narod je ljut na promemorandumske političke snage. Pasok bira 7-9.5% (dolazi peti), druga velika stranka, konzervativna Nova demokratija ima oko 19%, a krajnja desnica Popularno pravoslavno upozorenje (LAOS) pala je na 4%.
Komunistička partija Grčke (KKE) i Koalicija radikalne ljevice (Syriza) anketiraju po oko 9 posto.
Ljevica mora iskoristiti ovu istorijsku priliku, udružiti snage i pomoći grčkom narodu da povrati svoje živote. Oni moraju pokazati put naprijed, umjesto da pasivno čekaju izbore.
Moramo osujetiti planove kapitalista. Ova noćna mora mora prestati i kapitalisti neće stati ako ih mi ne zaustavimo.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati