Izvor: Project Syndicate
Svjetska trgovinska organizacija trebala je da se sastane ove sedmice kako bi razmotrila prijedlog koji je čamio posljednjih godinu dana: privremeno odricanje od farmaceutskog intelektualnog vlasništva tokom pandemije kako bi se omogućilo siromašnim zemljama da prave mnoge iste testove, tretmane i vakcine kao bogate zemlje su imale tokom čitave pandemije. Ipak, kao surovo podsjećanje na hitnost problema, bio je sastanak STO odloženo, zahvaljujući pojavi Omicron varijante, koju su otkrili naučnici u Južna Afrika (iako tačno odakle je nastao ostaje nejasno ).
Gotovo je jednoglasna saglasnost da je vakcinacija cijelog svijeta jedini način da se okonča pandemija. Što je veća stopa vakcinacije, to će virus imati manje šanse da dobije opasne mutacije. Prije nego što je brzo postala vodeća globalna varijanta, Delta je bila prva otkriven u Indijigodine, gdje je vakcinisano manje od 3% stanovništva. Danas Afrika ima najnižu stopu vakcinacije na svijetu, sa samo 7% Afrikanaca da je potpuno vakcinisan.
Postoji jednostavan razlog zašto siromašnije zemlje nemaju dovoljno vakcina: nema dovoljno doza koje bi mogle da se koriste. Donacije nisu riješile problem, jer nijedna zemlja nema viška vakcina u više milijardi koliko je potrebno. Filantropija je, takođe, podbacila. Postrojenje za globalni pristup vakcinama protiv COVID-19 (COVAX), međunarodni konzorcij koji je obećao da će poslati dvije milijarde doza vakcine siromašnim zemljama do kraja 2021. godine, isporučen je samo 25% tog iznosa.
Svijet ne pravi onoliko vakcina koliko bi mogao. Svaka firma u svakoj zemlji koja ima kapacitete za proizvodnju vakcina treba da to radi. Ipak, nakon što su platili Moderni, Johnson & Johnsonu i Pfizeru/BioNTechu da razviju svoje vakcine, SAD i njemački vlade nisu voljne da zahtevaju od ovih kompanija da svoju tehnologiju dele sa proizvođačima u drugim zemljama.
Ukoliko ove vlade ne promene svoj stav, kompanije će nastaviti da iskorištavaju unosnu monopolsku moć koju im daje Sporazum STO o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine (TRIPS), koji je stvoren kada je organizacija formirana 1995. godine. generalni direktor STO Ngozi Okonjo-Iveala, prijedlog za odricanje od TRIPS-a je “zaglavio.” Iako je broj bogatih zemalja koje se tome protive opao, još uvijek ima dovoljno protivljenja da osujeti rješenje.
Ali dok WTO posustaje, Brazil je preuzeo stvari u svoje ruke, dajući nam ono što je najbliže izlazu iz ove krize. U aprilu je brazilski senator Paulo Paim predložio a račun to bi omogućilo zemlji da zaobiđe barijere koje je postavio TRIPS. Zakon se oslanja na činjenicu da, kako nam je stručnjak za trgovinsko pravo Frederick Abbott objasnio, “Član 73 TRIPS sporazuma, koji pokriva zaštitu sigurnosnih interesa, već daje svakoj vladi ovlasti da preduzme sve radnje koje smatra potrebnim za rješavanje pandemije COVID-19, uključujući suspenziju prava intelektualne svojine.”
Ako je ova opcija već dostupna, zašto toliko zemalja još uvijek čeka da im STO odobri formalnu dozvolu? Odgovor je da su još od osnivanja STO, bogate zemlje kažnjavale zemlje u razvoju zato što rade ono na šta imaju pravo prema sopstvenim pravilima organizacije. Kada su Južna Afrika, Brazil, Indija i Tajland pokušali da nadjačaju monopole na nepristupačne antiretrovirusne lekove tokom krize sa HIV/AIDS-om, Sjedinjene Države i Evropska unija su ih stavili na suđenje – ponekad i doslovno. Ova istorija je stvorila zastrašujući efekat.
Sadašnji prijedlog za odricanje, stoga, djelovao bi kao obećanje velike djece da neće maltretirati ostale tokom pauze. Odgovor Brazila predstavlja još jednu opciju: žrtve nasilja mogu preuzeti kontrolu nad svojim okolnostima. Novi zakon privukao je podršku cijelog političkog spektra, nadmašivši oba Brazilca kuća i Senat sa velikom većinom. Između ostalog, nacrtom se nastojalo uspostaviti a trajno obezbeđenje za prevladavanje monopola IP-a na osnovne tehnologije potrebne za rješavanje hitnih zdravstvenih situacija (počevši od pandemije COVID-19). I to bi omogućilo prijenos znanja o vakcinama – nešto poput priručnika s uputama za proizvodnju – alternativnim farmaceutskim proizvođačima.
U septembru, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro potpisan nacrt zakona, ali ne prije nego što iskoristi svoje pravo veta da ukloni ili revidira ključne klauzule, uključujući one koje preciziraju kada i kako će zakon stupiti na snagu, te one koje zahtijevaju od farmaceutskih kompanija da podijele svoje znanje, podatke i biološki materijal. Mesec dana kasnije, brazilski Senat je preporučio da se Bolsonaro optuži za „zločine protiv čovječnosti” zbog izazivanja nepotrebnog gubitka života u pandemiji. Ali optužbe nisu uključivale njegovo kršenje računa IP – čin koji bi mogao dovesti do još nepotrebnog gubitka života.
Zakon je vraćen u Senat, koji može nadjačati Bolsonarov veto. Ali Senat je propustio rok za ispravljanje zakona, a zatim nije odredio drugi. Sada se mora brzo pokrenuti kako bi se otklonila neizvjesnost stvorena Bolsonarovim rezovima, kao i izdržala otpor farmaceutsko-industrijskih udruženja iz SAD-a i Evrope, čiji su lideri pokušali da ubiju račun, čak i prijeteći da će odsečena zalihe vakcine ako Brazil to uradi.
Brazilski zakonodavci moraju paziti na nagradu. Napravili su nacrt zakona koji će ukinuti farmaceutske monopole koji blokiraju rješenje pandemije. Ovdje postoji lekcija za sve – i one koji traže od STO-a izuzeće i one koji se tome protive. Kako ide Brazil, tako će ići i drugi. Što se tiče najbogatijih zemalja svijeta i institucija koje su im dužne, ostaje da se vidi koliki su dio svog kredibiliteta spremni da žrtvuju u službi da farmaceutskim kompanijama omoguće da još malo uživaju u monopolskom profitu.
Borimo se na dva fronta: jedan protiv COVID-19, drugi protiv farmaceutskih kompanija čiji profit zavisi od visokih cijena i ograničene proizvodnje. Prije ili kasnije, shvatit ćemo, kao što je Brazil već shvatio, da ne možemo pobijediti na prvom frontu bez pobjede na drugom.
Joseph E. Stiglitz, nobelovac za ekonomiju i univerzitetski profesor na Univerzitetu Kolumbija, bivši je glavni ekonomista Svjetske banke (1997-2000), predsjedavajući Vijeća ekonomskih savjetnika američkog predsjednika i kopredsjedavajući Visokog Nivo provizije na cijene ugljika. Član je Nezavisne komisije za reformu međunarodnog oporezivanja preduzeća i glavni je autor IPCC klimatske procjene iz 1995. godine.
Achal Prabhala, bivši saradnik u Shuttleworth fondaciji, koordinator je projekta AccessIBSA, koji vodi kampanju za pristup lijekovima u Indiji, Brazilu i Južnoj Africi.
Felipe Carvalho je koordinator pristupne kampanje Ljekara bez granica u Brazilu i Latinskoj Americi.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati