Izvor: Nezavisni medijski institut
Fotografija: Loredana Sangiuliano/Shutterstock
U avgustu 29, 2005, uragan Katrina pala na obalu Luizijane, izazivajući sporu katastrofu dok su poplavne vode probijale nasipe oko New Orleansa. Skoro 2,000 ljudi ubijeni su tokom nekoliko sedmica, stotine hiljada domova su uništene, a grad je ostao u ruševinama. Naučnici za životnu sredinu upozorio da je Katrina okus onoga što se čeka za regiju zaljevske obale ako se klimatske promjene nastave nekontrolirano.
Ali emisije stakleničkih plinova su se nastavile rastii tačno 16 godina nakon Katrine, Uragan Ida pogodila Luizijanu kao oluju kategorije 4 sa vjetrovima od 150 milja na sat i do 10 inča kiše, ostavljajući više od milion domaćinstava u Luizijani bez snage. Ostaci oluje proputovali su istočnu obalu sa naglim poplavama u kojima je poginulo najmanje 15 ljudi u Njujork i oštećivanje kuća i infrastrukture javnog prevoza.
Dok su pojedini mediji slavili činjenicu da je nasipe nakon Katrine oko New Orleansa ostala netaknuta, prava priča je da je Idino ponašanje odgovara profilu oluja podstaknute klimom koja se brzo mijenja, a nijedan nasip neće biti dovoljno jak da pruži dovoljnu zaštitu od takvih nemilosrdnih uragana iz godine u godinu.
Za Kali Akuno, suosnivača i kodirektora Saradnja Jackson, olupina Ide je nadrealni podsjetnik na ono što su on i drugi u regiji zaljevske obale doživjeli prije 16 godina. U nedavnom intervju, Akuno je podijelio da “to, nažalost, vraća neka bolna sjećanja.” Kao bivši izvršni direktor People's Hurricane Relief Fund (PHRF), koja je osnovana nakon Katrine, Akuno ima iskustvo svjedočiti nesposobnim vladinim odgovorima na takve katastrofe.
Kada je Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA), pod vodstvom predsjednika Georgea W. Busha, spektakularno propao kako bi se pozabavile potrebama Katrininih žrtava i preživjelih, uskočile su grupe za međusobnu pomoć kao što je PHRF. Danas se čini da se isto događa, a Akunova novija organizacija Cooperation Jackson sa sjedištem u Mississipiju trudi se da pomogne evakuisanima.
„Najgori efekti klimatskih promjena su sada ovdje i moramo izgraditi sisteme i infrastrukturu da bismo se mogli nositi s tim“, kaže Akuno. Ali on priznaje da će “šta god da prikupimo samo zagrebati površinu ukupne potrebe i mora doći do širih sistemskih promjena da bismo se nosili s ovim krizama u budućnosti.”
Satelitske slike pokazuju šokantne razmere razaranja na obali Meksičkog zaliva usled uragana Ida. Ostaje da se vidi da li će administracija predsjednika Joea Bidena efikasnije odgovoriti na potrebe Idinih preživjelih u poređenju sa Bushovim odgovorom tokom Katrine. Ali vladine reakcije na katastrofe povezane s klimom, iako su neophodne, dio su “nizvodnih” rješenja koja su usmjerena na simptome klimatskih promjena.
Višestruka „uzvodna“ rješenja za klimatske katastrofe uključuju izgradnju otpornosti prije nego što oluje udare, i, što je najvažnije, zahtijevaju brzo ublažavanje uzroka klimatskih promjena. Nekoliko političkih lidera od katastrofe Katrina 2005. bilo je spremno poduzeti snažnu akciju na tom kritičnom frontu.
U isto vrijeme kada se stanovnici Louisiane, Mississippija i New Yorka suočavaju sa užasima oštećenih domova, poplavljenih ulica i bez struje, Domorodačke zajednice na Srednjem zapadu se bore protiv cevovoda koji će transportovati goriva koja izazivaju klimatske promene preko njihovih zemalja. Enbridge Line 3 gasovod se unapređuje kako bi se transportovao katranski pijesak—koji se smatra "najprljavije gorivo preostalo na planeti”—preko netaknutih zemalja gdje je Ljudi Anishinaabe uzgajaju divlji pirinač.
Procjena države Minnesota iznosi društvene i klimatske uticaje završenog projekta 287 milijardi dolara tokom 30 godina. Posljednja stvar koju naša klima koja se brzo mijenja je još jedan naftovod, a ipak se čini da je nekoliko lidera spremnih stati na put profitu kompanija za fosilna goriva.
“Predsjednik Bajden može odmah suspendovati liniju 3,” kaže Tara Houska, osnivač Giniw Collective, u intervju. "Sve što bi trebalo je potez olovkom." Houska je bio dio a višegodišnji pokret otpora protiv naftovoda koji je pozivao lidere Demokratske stranke poput Bidena i guvernera Minnesote Tima Walza da zaustave naftovod.
Uprkos njihovom iskazanom priznanju opasnosti od klimatskih promjena i potrebi da ih ublaže, ni savezni ni državni lideri nisu poduzeli mjere protiv linije 3. „Kažu da su shvatili. Puno se priča, a vrlo malo hoda”, kaže Houska. “Oni još uvijek dozvoljavaju industriji [fosilnih goriva] da nastavi da se gradi i širi.”
Akuno se brine da će Republikanska stranka, koja ima još lošije rezultate u klimatskim promjenama, pokušati da iskoristi neuspjehe demokrata u njihovom pokušaju da povrate političku kontrolu nad Kongresom 2022. „Već čujemo znakove u nekim lokalnim desničarima krilati mediji koji od ovog [uragana Ida] pokušavaju učiniti 'Afganistan'.”
Za samo nekoliko mjeseci, nacionalni lideri i članovi civilnog društva sastat će se u Glazgovu u Škotskoj na sljedećoj Ujedinjenoj nacionalnoj konferenciji o klimatskim promjenama poznatu kao COP 26. Akuno je bio uključen u reakcije društvenih pokreta na konferenciju i bez oklijevanja kaže da Bajdenova administracija jednostavno nije učinila dovoljno kao globalni učesnik. „Bili smo duboko nezadovoljni pristupom i orijentacijom koju oni imaju prema aspektima ublažavanja klimatskih promjena,“ kaže on.
Saopštenje za javnost za najnoviji izvještaj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), koji je objavljen početkom avgusta, sriče se duboko zlokobna upozorenja:
“Mnoge promjene uočene u klimi su bez presedana u hiljadama, ako ne i stotinama hiljada godina, a neke od promjena koje su već pokrenute – kao što je kontinuirani porast nivoa mora – su nepovratne tokom stotina do hiljada godina.”
Uragan Ida jasno ilustruje klimatsku devastaciju s kojom se suočavamo, a naftovod Linija 3 nudi jednako jasnu priliku da se nešto učini po tom pitanju. Ipak, demokratska administracija koja ima iskazanu posvećenost za “borbanje sa klimatskim promjenama” i demokratskog guvernera koji je napravio a sličan zalog oboje odbijaju da djeluju.
Guverner Walz u brani njegova podrška projektu Linija 3 je rekao: “Iznio sam slučaj i pokazao politiku da se moramo odmaknuti od fosilnih goriva, ali, u međuvremenu, ako ćemo transportirati naftu, moramo to učiniti bezbedno kao što smo eventualno može.” Nije jasno zašto Walz osjeća tako snažnu obavezu da osigura transport fosilnih goriva suočen sa ogromnim protivljenjem i protiv njegove vlastite želje da se pozabavi izvorima klimatskih promjena. “Da li zaista trebati dozvoliti kompaniji za fosilna goriva da to uradi?” upitala je Houska. “Ovo ulje je namijenjeno za inostrani transport; nije namijenjeno energetskoj sigurnosti Minnesote.”
Ona je u pravu. Ni Bajden, ni Walz, a svakako ne narod Minnesote niti Sjedinjenih Država u cjelini, ne dobijaju ništa vrijedno od projekta Linija 3. Umjesto toga, u igri je – u riječi izvršnog direktora Enbridgea Al Monaka—„puno slobodnog novčanog toka“ akcionarima kompanije.
Čak i u račun za infrastrukturu o kojima zakonodavci trenutno raspravljaju i koji je središnji dio zakonodavne agende Bidenove administracije ove godine, nekoliko aspekata ublažavanja klimatskih promjena preživjelo je agresivno sklapanje sporazuma između dvije glavne stranke. Drugim riječima, kako je naciju opustošena poplavama, sušama, šumskim požarima i drugim stvarnim utjecajima klimatskih promjena, naši politički lideri nemaju plan da odmah preduzmu nešto u vezi sa emisijama stakleničkih plinova iz fosilnih goriva.
Kako se korporativni profit i dalje cijeni više od naše klime i naše vrste, Houska nas poziva da napravimo „radikalnu promjenu u načinu na koji gledamo na svoje mjesto u svijetu“. Gledajući na duge staze – na koje naši političari izgleda ne mogu ili ne žele – ona nas podsjeća na ono što je mnogo važnije od korporativnog profita: „Mora postojati centriranje prirode u tome tko smo mi kao ljudi i centriranje osnovnih istina: da ne možemo živjeti bez čiste vode, čistog zraka i čistog tla.”
Ovaj članak je proizveo Ekonomija za sve, projekat Nezavisnog instituta za medije.
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati