VANCOUVER, Britanska Kolumbija – Kanadska vlada preuzima vodeću ulogu u podržavanju režima koji su instalirali SAD na Haitiju i sprečavanju povratka na vlast Fanmi Lavalas, stranke svrgnutog predsjednika Jean-Bertranda Aristida.
Dok kanadska vlada trenutno promoviše poruku pomirenja i zagovara mirnu rekonstrukciju haićanskog društva, ona je tiho podržala američko svrgavanje demokratski izabranog predsjednika Aristida.
Uprkos demantima Ministarstva vanjskih poslova, novinar Michel Vastel izvijestio je u časopisu L’Actualite sa sjedištem u Kvebeku da su se kanadski zvaničnici tajno sastali sa američkim, latinoameričkim i francuskim diplomatama kako bi planirali Aristidovo svrgavanje. Takođe je izvestio da su kanadski i francuski zvaničnici razgovarali o stavljanju Haitija pod starateljstvo UN, slično kao i na Kosovu, u januaru 2003. godine.
SAD su finansirale državnu opoziciju protiv Aristida koja je destabilizirala Lavalasovu vladu. Američki marinci su tada uhapsili Aristida i odvezli ga iz zemlje u izgnanstvo 29. februara 2004. godine.
Nakon što su SAD smijenile Aristida, kanadska vlada je, bez riječi kritike postupaka Bushove administracije, poslala vojnike i policajce da se pridruže Misiji Ujedinjenih naroda za stabilizaciju (MINUSTAH) koja je okupirala Haiti. Ove snage, predvođene Brazilom, podržavaju vladinu kampanju za represiju pristalica Lavalasa, prateći policijske racije u kvartovima koji podržavaju Lavalas.
Posmatrači ljudskih prava žalili su se da snage MINUSTAH-a nisu uspjele zaustaviti policiju koja izvodi brutalne akte odmazde protiv Lavalasovih pristalica. Komesar UN-ove policije na Haitiju je oficir kraljevske kanadske konjičke policije David Beer, koji je prethodno bio u Iraku pomažući u borbi protiv pobunjenika protiv iračkih gerilaca.
Vlada kanadskog premijera Paula Martina obećava 180 miliona dolara pomoći Haitiju u naredne dvije godine. Nasuprot tome, obezbijedio je samo 23.9 miliona dolara od 2002. do 2003. kada je Aristid bio na vlasti.
Martin je u novembru posjetio Haiti gdje je razgovarao s političkim liderima. Aludirajući na široko rasprostranjene zahtjeve na Haitiju za povratkom Aristida, Martin je tokom svog boravka izjavio da se rekonstrukcija u toj zemlji ne bi trebala zasnivati na 'nostalgiji za prošlošću'.
Kanadska vlada je 10. i 11. decembra organizovala konferenciju u Montrealu na kojoj su kanadski i haićanski zvaničnici razgovarali o obnovi Haitija. Premijer Haitija Gerard Latortue zajedno s drugim zvaničnicima sastao se s Martinom, ministrom vanjskih poslova Pierreom Pettigrewom i drugim čelnicima kanadske vlade. Lavalas partija nije bila uključena u sastanak.
Martin je najavio da će Kanada igrati vodeću ulogu u rekonstrukciji haićanskog društva. Iako je pozivao na 'nacionalno pomirenje koje uključuje sve igrače u haićanskom društvu, uključujući stranku Lavalas', njegova vlada nije uspjela da pozove Lavalasa – stranku koja uživa podršku većine stanovništva zemlje – €” na konferenciju.
Te osobe koje su prisustvovale sastanku tvrdeći da predstavljaju Lavalasa su, prema riječima Maria Dupuya iz partijske Komisije za komunikacije u egzilu, "lažno predstavljale stranku". On je svijetu rekao da kanadska vlada nije pozvala njegovu stranku na konferenciju.
Kanadska vlada, zajedno sa SAD-om i Francuskom, vrši pritisak na snage UN-a da učestvuju u gušenju stanovništva Haitija, kaže general Augusto Heleno Ribeiro, glavni brazilski komandant vojnih snaga UN-a. „Pod ekstremnim smo pritiskom međunarodne zajednice da upotrebimo nasilje“, rekao je on komisiji Kongresa u Brazilu. „Ja komandujem mirovnim snagama, a ne okupacionim snagama. … Mi nismo tu da vršimo nasilje.â€
Premijer Martin je također snažan zagovornik održavanja izbora na Haitiju kasnije ove godine koji će najvjerovatnije isključiti stranku Lavalas. U tom cilju obećava veliku infuziju tehničke i finansijske pomoći. Međutim, iako je rekao da želi da Lavalas učestvuje, on trenutno podržava vladu koja nasilno represira tu stranku.
Posmatrači ljudskih prava izvještavaju da je režim Latortuea ubio i zatvorio mnoge Lavalasove članove, pristalice i vođe, a mnoge druge prisilio u izgnanstvo. Lavalas je rekao da bi želio učestvovati na izborima, ali to ne može učiniti jer mu vlasti neće dozvoliti održavanje sastanaka ili skupova
ZNetwork se finansira isključivo zahvaljujući velikodušnosti svojih čitalaca.
Donirati
