E le o se tala malie; o le tagata o le a pulefaamalumalu i le tumutumu o le tau o loma, COP28 (lea o le a faia i Dubai, United Arab Emirates (UAE), mai Novema 30 ia Tesema 12), o le pule sili o le suauu o le Abu Dhabi National suauu Kamupani (ADNOC), le tolu aupito tele kamupani suauu i le Peninsula Arapi: Sultan Ahmed Al Jaber, o ia foi o le United Arab Emirates Minisita mo Alamanuia ma Tekonolosi Maualuga.
Faalapotopotoga ma tagata fai tulafono, e aofia ai se vaega o 133 senatoa Amerika ma le au fai tulafono a le Iuni a Europa popole i le faaleagaina o le siosiomaga, suiga o le tau, ma aia tatau a tagata soifua fautua, ua latou faitioina le feteenaiga o aia e mafua mai i le avea o le ulu o se kamupani suauu e pulefaamalumalu i le fono tele faava o malo suiga o le tau lea e faamoemoe e faaitiitia le suauu. I le taimi nei, i le 2022, ADNOC faasilasila fuafuaga mo le viliina fou, lea, afai e iloa, o le a fai ma sui o le faʻalauteleina lona lua o le suauʻu ma kesi gaosiga i le lalolagi atoa.
O le Atu Socotra
O le atumotu o Socotra i le Republic of Yemen e aofia ai motu e fa (Socotra, Abd al-Kuri, Darsa, ma Samha) ma lua motu papa. O loo taoto i le 200 maila mai le talafatai tele o Yemen, ma o loo iai i le itu i matu o le Sami Arapi, le itu i mātū i sisifo o le Vasa Initia, ma le itu i sasaʻe o le Fagaloa o Atena ma le Sami Ulaula—o vai e lua e fesootaʻi atu i le Sami Metitirani. Asia i Saute ma Sasa'e Mamao. O le mea lea, o loʻo i luga o se auala taua o le gataifale e faʻamalosia ai fefaʻatauaiga i le va o Sasaʻe ma Sisifo. O se fua faatatau 20,000 O va'a va'a e fealua'i solo i Socotra i tausaga ta'itasi, e 9 pasene o le suau'u sapalai a le lalolagi.
Socotra Island, o le motu tele, o loʻo faʻatusalia faataamilo 95 pasene o le laueleele o le atu Socotra. Tolusefulu fitu pasene o ona 825 laau toto e tupuga mai i le motu. Socotra foi talimalo sili atu nai lo 190 ituaiga o manulele, ma le 90 pasene o ana meaola fetolofi o lo'o i le atumotu. Ivasefululima pasene e na'o le atumotu o lo'o maua ai le gataifale. O lona ola sami eseese e aofia ai 253 amu fau amu ma 730 i'a i le gataifale. O tagata o loʻo nonofo i le atumotu, o loʻo nonofo i motu o Socotra ma Abdul al-Kuri, e taʻitaʻia se olaga faigofie, faʻalagolago i le lafumanu poʻo le fagogota mo a latou mea e ola ai.
O vaega uma o Socotra ua fa'atagaina puipuiga o le siosiomaga faaletulafono e UNESCO. Ua lauiloa o se tasi o le lalolagi e lima motu sili ona tele o meaola eseese ma se Tulaga Taua Lautele ona o lona o laau ma fauna tulaga ese. I le 2008, na filifilia ai Socotra e avea o se UNESCO Heritage Site.
Galuega faasolitulafono ma le soona fai
I le 2015, e lua afā na taia ai Socotra, ma afaina ai tagata, siosiomaga, ma atinaʻe tetele, ma faʻaalia ai le vaivai o le atumotu i suiga o le tau. Na auina atu e le UAE fesoasoani agaalofa i Socotra, toe faaleleia a'oga, falema'i, fale, auala, ma vai, ma fa'atutu nofoaga mo le soifua maloloina.
Na faaalia e le Komiti o Measina a le Lalolagi (WHC). popolega e uiga i le faʻaleagaina na mafua mai i afa ma le toe faʻaleleia e manaʻomia ona faia ma talosagaina le Yemen Environment Protection Authority (EPA) ina ia faʻamautinoa le faʻaleleia o le tausisia o le Ta'iala mo Fa'atinoga o Measina a le Lalolagi, e le faʻalauteleina le fesoʻotaʻiga auala, ma le toe faʻaleleia o le taulaga ua faʻaleagaina e faʻatapulaʻa i lona tulaga muamua.
I le taimi muamua, na talisapaia e tagata o Socotra le fesoasoani a le UAE. Ae, faasolosolo malie, na amata ona latou matauina o le UAE, o se sui autu i le taua a Saudi-taʻitaʻia i Yemen, o loʻo faʻalauteleina lona auai i le militeli i Socotra. O ofisa o le UAE na amata ona asiasi soo i le motu. Vaalele uta a le militeri taunuu ma tane, taʻavale ofutau, ma fitafita, e ui lava e leʻi auai Socotra i le taua.
Na faapena foi ona faalauteleina e le UAE le malaevaalele e tasi o le motu i le laumua, o Hadibo, fausia nofoaga autu o le militeri ma tolauapiga ma faʻapipiʻi nisi. olo o fesootaiga ma fa'ailoga fa'ailoga e lua (SIGINT). O nei gaioiga e solia ai le pule a Yemen i lalo o tulafono faavaomalo ma le 1972 World Heritage Convention.
Na faʻaalia foi o le UAE o loʻo faʻamalosia lana pule i Socotra e ala i lona sui, le Southern Transitional Council (STC). O se vaega vavae ese e manaʻomia le tutoʻatasi o le itumalo i saute mai le itu i matu, o le STC o loʻo faʻatupeina ma lagolagoina e le UAE. O le ulu o le STC, Aidarous Al Zubaidi, e nofo i Abu Dhabi.
Na faʻateʻaina e le au pulega UAE le kovana o Socotra ma le taʻitaʻifono o le EPA, ma suia i latou i tagata faʻamaoni i Emirates. Na latou suia foi fitafita Yemeni o loo leoleoina le malaevaalele ma le uafu ma fitafita UAE, tofia se sui UAE i le motu, ma suia Fu'a a UAE ma fu'a a le Republic of Yemen. I le 2019, na auina atu ai e le malo o Amerika ni 'au e faʻapipiʻi se Patriot missile system in Socotra i le talosaga a le UAE.
O le faʻamoemoe o le UAE i le nofoia o Socotra o le puleaina lea o auala faʻatauvaʻa lata ane, faʻavae se nofoaga atamai, ma atiina ae se pisinisi tafafao maimoa i luga o le motu.
O le UAE ua matua malepe le olaga mo tagata o lo'o nonofo ai. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le motu o Abd al-Kuri, o tagata o loʻo nonofo i le motu na faʻaumatia faʻamalosi i le 2022 e faʻavae. se nofoaga faamiliteli UAE—se soliga o tulafono faava o malo fesoasoani alofa ma o se solitulafono taua. I Socotra, lea e i ai le faitau aofaʻi o 60,000, ua faʻamalosia e le UAE tagata e faʻatau atu o latou fale, ma folafola atu i tagata e ona le nofomau ma pemita faigaluega i le UAE, faʻatasi ai ma se tulaga lelei o le olaga.
O se tagata asiasi e manaʻo e le taʻua ona o popolega tau le saogalemu ma e masani ia Socotra na faʻamatala mai e faʻanoanoa tagata nofoia i tagata mai fafo o loʻo faʻalavelaveina a latou measina faalenatura ma faʻamilitia le motu. O le faitau aofaʻi o Hadibo ua fulafula ona o le toʻatele o tagata sulufaʻi a Yemen ua sosola i le taua ma o se taunuuga o tagata Initia ma Pakistani na aumai e le UAE e galulue i a latou galuega faufale. O le Hadibo lava ia ua suia e ala i le fausiaina o fale sima ma sima e aunoa ma le amanaia o faiga masani o fale ma e aunoa ma ni aseta talafeagai e lagolago ai le faatupulaia o le faitau aofaʻi, e pei o le pulea lelei o otaota.
E masani ona nonofo ai fa'aalia faasaga i le UAE galuega. O le toatele o i latou ua falepuipui i “nofoaga lē aloaia e taofia ai” faagaoioia e le UAE i luga o le motu. Ua latou fa'aulu fo'i fa'aseā ma le malo o Yemen, lea o loʻo faʻaumatia moni i Riyadh, e uiga i le faʻaleagaina ma le faʻaumatia e le UAE o punaoa faanatura o le motu, aemaise lava le tafiesea o laau ma laau e le masani ai, puʻeina o manulele e le masani ai mo le auina atu i fafo ma le faʻatau atu i le UAE, ma le aveesea o maʻa anamua mai. nofoaga ma nofoaga o tala eli.
I le tali atu, na taunuu le au Saudi i Socotra i le 2018 e faʻaitiitia le osofaʻiga a le UAE. E pei o le UAE, latou te le amanaiaina le World Heritage Operational Guidelines, fausia o latou olo o fesootaiga ma se nofoaga faamiliteli ma faaliliuina le ofisa EPA i totonu. lo latou laumua. O vevesi i luga o Socotra o loʻo tumau pea i le va o paaga faʻatasi a Saudi taʻitaʻia.
Faatelevaveina o Suiga o le Tau ma Fa'aleagaina o Meaola
O le faaleagaina o le siosiomaga e aofia ai e lua faiga felagolagomai: suiga o le tau ma le faʻaleagaina o meaola eseese, lea e fefaʻasoaaʻi ai le tasi ma le isi. O suiga o le tau e le o le mafuaaga autu lea o le leiloa o meaola eseese; o le soona fai o le tagata ma le faaleagaina o nofoaga. O le puipuia o meaola eseese e fesoasoani e puipuia mai suiga o le tau. I le tulaga o le United Arab Emirates, o tagata faʻamalosi, palemene, ma le au faʻasalalau ua faʻaalia le suiga o le tau ae le amanaiaina le gau o meaola eseese.
E pei ona taʻua, o le UAE e nafa ma le faʻaleagaina o meaola eseese o le UNESCO Heritage Site: le Socotra archipelago.
Fai mai le UAE o ana gaioiga o loʻo fausia ai ni poloketi atinaʻe umi, aemaise lava i lalo o le Khalifa Bin Zayed Al Nahyan Foundation; ae ui i lea, o nei gaioiga e solia ai le tulaga faaletulafono faava o malo o Socotra o se Nofoaga o Measina a le Lalolagi ma lana fuafuaga faasao. Palakalafa 98 o Ta'iala mo le Fa'atinoga o le Feagaiga o Measina a le Lalolagi setete: “O faiga fa’aletulafono ma fa’atulafonoina i tulaga fa’ale-atunu’u ma fa’alotoifale e tatau ona fa’amautinoaina le puipuiga o le meatotino mai agafesootai, tamaoaiga, ma isi fa’alavelave po’o suiga e ono a’afia ai le Taua Fa’apitoa Lautele, e aofia ai le fa’amaoni ma/po’o le moni o le meatotino.”
E le gata i lea, o nei gaioiga, e pei o le faateleina o le susunuina o suauu e tuʻuina atu ai le eletise mo moli, mea faigaluega, ma le ea malulu i fale fou o le militeri, nofomau, ma pisinisi, faʻavavevaveina le vaivai o Socotra i suiga o le tau.
O le lia'iina o la'au e fa'amatu'u mai ai le carbon dioxide latou te teuina. O le faʻateleina o le numera o taavale, loli, vaʻa, ma vaalele e mafua mai i le unaʻi a le UAE e faʻaaogaina le motu faʻapisinisi ua mafua ai le siʻitia o kasa kasa, aemaise lava le carbon dioxide.
O suiga o le tau i le atumotu ua uma ona faʻaalia i afa, o le siʻitia o le vevela masani, lamala faʻateleina le utiuti o le vai, faʻatupuina o laʻau e le masani ai, ma le faʻaitiitia o fua o faʻatoʻaga mo tagata ma manu, o mea uma ia o loʻo faʻateleina e le UAE.
E faapena foi, o gaioiga a le UAE e lamatia ai le olaola o meaola o le sami i luga o le talafatai ma sami lata ane o le atumotu. O maa ovala mai le gataifale ma le maamora mumu mai le vanu (vanu) e fau ai puipui e fa'ata'amilo ai fasi fanua na fa'atauina i le gataifale e le aufaipisinisi mai le Gulf states, e tusa ai ma se tagata nofomau. O ia gaioiga e le amanaia ai le fuafuaga faasao, faaleagaina le laufanua, ma lamatia ai le tafia o le eleele i gataifale ma auvai i taimi o timuga.
I le le amanaiaina o faʻamatalaga a le WHC, ua faʻalauteleina e le UAE le taulaga i Hadibo e maua ai vaʻa taua e momoli atu auupega i le motu ma fagotaga pisinisi vaa e uta le tele o i'a mo le fa'atau atu fa'ava-o-malo ma fa'atau atu e pei o i'a mai le UAE. I le taimi lava e tasi, ua faʻasaina e pulega a le UAE tagata faifaiva i le lotoifale e fagogota i tafatafa o le uafu, ma faʻafitia ai a latou mea e ola ai.
O lo'o fa'aulufaleina fo'i la'au fa'aulufale mai, lea e masani ona feavea'i ai meaola mai fafo ma fa'aaoga vaila'au e ui lava Lapataiga a le WHC e faapea o ia gaioiga e lamatia ai meaola eseese o Socotra. E tusa ai ma le Socotra UN Zoning Plan, 2000, Mataupu 10: “O le faasāina o le faaulufaleina mai o fatu, fatu laau, vailaau e tineia ai manu faalafua, po o fuālaʻau i motu o Socotra seʻi vaganā ua faia e pulega e nafa ma le pulega le iloiloga talafeagai ma le suʻesuʻeina ma tuuina atu pemita i le faamaopoopoina ma le fono.”
O loʻo faʻasalalau foʻi e le UAE fanua mo tagata tafafao maimoa, maketiina Socotra o se nofoaga tafaoga tafaoga mo tagata tafafao maimoa i visa tuuina atu e le UAE a'o fa'atautaia faigamalaga mai Abu Dhabi.
E Le'i Talasua
O loʻo faʻaumatia e le UAE se tasi o atumotu sili ona olaola i le lalolagi atoa ma faʻavavevave suiga o le tau. Ae ui i lea, o le atunuu e nafa ma le talimalo UN COP28, faatasi ai ma lana pule sili o le suauu e pulefaamalumalu i le tau.
O taʻitaʻi o le lalolagi ma le UN e vaʻavaʻai i le isi itu, e mafai ai e le UAE ona tulituliloa ana soliga faavaomalo e aunoa ma se faʻasalaga. O lo'o le amana'ia e le au fa'agaioiga o le tau ma fa'alapotopotoga o le si'osi'omaga se fa'alavelave fa'anatinati o meaola eseese ona o lo'o va'ai taula'i atu i suau'u fa'ato'aga.
E fa'apena fo'i, e le'i va'aia e le au fa'asalalau fa'asalalau le tiute e lipotia le fa'aleagaina e le UAE o le UNESCO Heritage Site.
O le tumu i feeseeseaiga, COP28 o loʻo i se fetaulaiga ala; e mafai ona toe fa'afo'isia lona fa'amaoni e ala i le fa'aalia o soliga tetele o le si'osi'omaga, e pei o le UAE i le Socotra archipelago, ma fa'aaoga se auala e sili atu ona fa'auma e aofia ai le puipuia o meaola eseese, po'o le fa'aauau pea i luga o se si'osi'omaga i lalo.
Mouna Hashem, PhD, ose faufautua atina'e faavaomalo fa'atasi ai ma le poto masani e iloilo ai le atina'e polokalame ma faiga faavae i O lala sooupu a le UN (Polokalame Atinae a Malo Aufaatasi, UNICEF, Faalapotopotoga Faavaomalo o Leipa) ma isi faalapotopotoga, e aofia ai le Komiti Faavaomalo a le Koluse Mumu, ma le Faletupe o le Lalolagi, faatasi ai ma isi. O ia foi o se tagata suʻesuʻe i le atinaʻeina o socioeconomic ma faiga faʻapolokiki a Yemen. O ana tusitusiga e aofia ai le tele o mataupu e fesoʻotaʻi ma pulega, faʻaitiitia o le mativa, ma le atinaʻe. O ia o se sao i le Faʻaaloalo.
Mareta Mundy ose polofesa emerita o tala fa'asolopito i le London School of Economics. Na amata lana galuega suʻesuʻe i Yemen i matu (1973-77), ona aʻoaʻo ai lea i Ioritana, Lepanona, Falani, le Iunaite Setete, ma Peretania. I le 2011-12, na ia toe foi atu ai i Yemen e galulue faatasi ma agronomists i luga o le agrarian transformation. Talu mai le amataga o le taua i le 2015, na ia suʻesuʻeina le aʻafiaga o faiga faʻavae ma taua i nuu i tua o Yemen ma faiga o meaʻai, e aofia ai le tusiaina o le lipoti "O Fuafuaga a le Coalition i le Taua a Yemen” (World Peace Foundation, Fletcher School of Law and Diplomacy, 2018). O ia o se sao i le Faʻaaloalo.
O lenei tusiga na gaosia e lalolagi | Mea'ai | Olaga, o se poloketi a le Independent Media Institute.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo