“O LE A MASINA AI TATOU FAAMANUIA’
I le lua vaiaso talu ai, o le mekasini taʻutaʻua faʻalevaiaso a le US Newsweek lomia se tala faʻasalalau o loʻo i ai le ulutala mataʻina "We are Socialists Now.' O le tala na tele lava e uiga i le toe faʻaleleia o le tamaoaiga o le pulega a Obama ma le fuafuaga faʻasao e ui na taʻua ai e faapea "ua uma ona faʻatupuina e le malo o Amerika - i lalo o se pulega faʻasao Republican - faʻamalo lelei le faletupe. ma fale mokesi.'
E pei ona ta’u mai e lenei , Newsweek fa'atusaina le "socialism" ma toetoe lava o so'o se fa'alavelave taua a le setete i le olaga tau tamaoaiga. Ina ia lagolagoina le suʻesuʻega faaosooso, na faasino atu e le mekasini i le “faatupulaia o le matafaioi a le malo i le tamaoaiga,’ e faailoa mai ai “ua tatou agaʻi atu i se itu e sili atu i Europa. I le sefulu tausaga talu ai,' na tusia ai e le au tusitala o le Newsweek John Meacham ma Even Thomas, 'O tupe faaalu a le malo o le US e 34.3 pasene o le GDP, pe a faatusatusa i le 48.2 pasene i le sone Euro…I le 2010, o tupe faaalu a le Iunaite Setete e 39.9 pasene o le GDP, pe a faatusatusa i le 47.1. pasene i le sone euro. A o si'itia tupe fa'aalu mo le isi sefulu tausaga o lumana'i, o le a atili ai ona avea i tatou ma Falani.’ (J. Meacham ma E. Thomas, “We are All Socialists Now,’ Newsweek, February 16, 2009).
FA'AVAE FA'AVAE MA LE FESO'O
E fa mea taua na misi mai lenei lipoti mataʻina Newsweek:
1. So'o se malamalamaga sa'o mamao e uiga i faiga fa'aagafesootai e pei ona maua ma fa'atuputeleina e ona tagata fa'aonaponei: pulega fa'atemokalasi a tagata faigaluega ma tagata i le tamaoaiga ma faiga fa'apolokiki mo le manuia o le fa'aoga lautele, tutusa, ma le manuia lautele nai lo le manuia o le tagata lava ia. ma tulaga fa'aagafesootai. E pei ona matauina e Lance Selfa, o se tusitala Amerika agavale-Marxist, i le faaiuga o lana tala faasolopito lata mai o le Democratic Party, o se “socialist society” o se tasi lea “o manaoga o tagata e le ositaulagaina i tupe mama a tagata mauoa. I se sosaiete faʻaagafesootai, o le a pulea e le au faigaluega falegaosimea ma ofisa. O mea fa'alavelave a le setete - mai falepuipui i le militeli o le a aumaia i lalo o le pulega faatemokalasi ona soloia lea.' I le taimi lava e tasi, o le olaga i aso taitasi ma aafiaga faʻaagafesootai o le a matua faʻasaʻolotoina mai le faʻatulagaina o laei, tautala, ma isi tulafono faʻaleaganuʻu o le le tutusa o vasega, e pei o le mea na tupu i le fouvale o Barcelona i le 1936, e matua ofoofogia lava le faʻaalia i le Faʻaaloalo a George Orwell i Catalonia (Lance Selfa, Le Democrats: Ose Talafaasolopito Matautia [Chicago, IL: Haymarket, 2008], itulau 197-198).
I le ogatasi ma le latou tapeina tele o pulega ta'uta'ua ma le leai o ni vasega, e leai se tala a Meacham ma Thomas e uiga i le tulaga taua o lo latou fa'apea o le "socialist" (ma le "European') US malo o lo'o fa'alavelave tele e fai ma sui o le au mauoa o le atunu'u, E LE'O le masani. lelei ma le to'atele o tagata faigaluega. Latou te le o fa'aalia le malamalama e fa'atatau i mea ua leva ona ta'ua e tagata agavale "socialism mo le mauoa.' Latou te aveesea le mea moni e sili ona taua (e manatu se tasi) o le "Europa' model o le "socialism' (o se faʻataʻitaʻiga sili atu o le uelefea o le setete kapitalisma) lea latou te fai mai "o loʻo matou agaʻi uma atu e sili atu le mamafa i le soifua manuia lautele ma le tutusa nai lo le US model, lea e faʻalagolago tele i kamupani ma Wall Street uelefea ma se paketi tele a le militeri (a itiiti ifo i le $1 trillion i le tausaga pe a faʻamaonia faʻamaoni) o le tele lava lena o se fesoasoani lautele lautele i le pisinisi "tutoatasi" maualuga-tekonolosi a le US.
2. Soʻo se suʻesuʻega poʻo isi faʻamatalaga faʻamatalaga e faʻaalia ai o le toʻatele o tagata Amerika e manatu ia i latou lava o "socialists.' E leai ni faʻamatalaga faʻapea o iai, faʻafetai i se vaega i le manuia o pulega faʻale-aganuʻu ma talitonuga a le US i le faʻailoaina o le agavaʻa-temokalasi ma le libertarian faʻatasi ma le arch-authoritarian. , faiga saua pepelo-socialist a Stalin, Mao, Pol Pot, ma isi mea faapena.
3. Talanoaga ma se tagata e to'atasi a le US socialist e fa'ailoa mai ai pe ua fa'afuase'i ona talia e le to'atele o tagata Amerika se va'aiga fa'ale-agafesootai ma le polokalame.
4. So'o se malamalamaga talafeagai i le mea moni e fa'apea, ua leva ona fa'alagolago le fa'auluuluga o tupe ma tagata fa'atau tupe i le puipuiga a le setete, fesoasoani, ma tulafono fa'atonutonu - e fa'apea o le "maketi sa'oloto" fa'aolaola tupe e masani lava. fa'a-fa'atonuga a le malo. O le faiga o tupe faasili ma lona fa'atupu tele a Frankenstein Semanu e pa'u le Faalapotopotoga - e moni e le mafai ona latou alu ese mai le eleele - e aunoa ma le fa'aauau pea ma fa'auilavea a le malo e fai ma sui o le tamaoaiga tele. O le a lona aoga, o la’u kopi o le Webster’s New Twentieth Century Dictionary o loo faapea mai o le “capitalism” i “lona vaega mulimuli” “ua masani ona faailoa mai” e ala i le “faateleina o pulega a le malo” (faatasi ai ma le “malamalama i le faateleina o le tamaoaiga' ma le “le tuputupu aʻe o kamupani tetele'). O le manatu e faapea e le o toe pulea i tatou e faiga faavae pe a matua aafia le malo i le olaga tau tamaoaiga e matua sese lava.
AISEĀ LE TAIMI FA'AVAE?
NewsweekO le faʻamatalaga e faapea "o matou uma o tagata faʻaagafesootai i le taimi nei" e manino le sese ma e tatau ona faʻaalia le tele o tagata e uiga ese. O le fesili manaia (ia te aʻu lava) o le a le mafuaʻaga o le lalolagi latou te faʻalauteleina ai.
Ia Faatauina Kopi
O se vaega o le faʻamatalaga, ou te masalo, e naʻo le latou mananao e faʻatau atu mataupu i se ulutala mataʻina ma le tala - o se mea e ono mafai ona ofo ai i le lotolotoi o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tamaoaiga faʻa-le-pulea ma i le malamalama o le Republican Party ma le itu taumatau o le aufaasālalau neo. - Fai mai McCarthyite o le pulega a Obama o loʻo faʻalauiloaina, lelei, "socialism.'
Atonu latou te Talitonu i ai
O le isi vaega atonu e faapea o tusitala ma faatonu o le tala e lava le le malamalama ma le talitonuga masani e talitonu moni ai o Obama ma e oo lava i le pulega a le malo a Bush i le tamaoaiga o se ituaiga o sosaiete. O le manatu sese e faapea o faiga faavae o se laissez-faire, “tamaoaiga saoloto”—e le o se isi ituaiga o tulafono a le vasega e faamalosia e le setete—ua salalau lautele ma faasoa atu i le tele o vaega faaupufai a Amerika, e aofia ai ma tusitala maualuluga ma tagata fai tala fou. O nai ituaiga tagata e iu lava ina tusitusi mo api talaaga pei o Newsweek ua fa'aalia lelei i su'esu'ega agavale masani o faiga fa'a-setete.
“Toxic Populist’ Radical Potential
Ae ou te manatu atonu e i ai se mea e loloto atu o loo tupu. E sili atu i le faʻamatalaga, faʻasalalauga faʻasalalau (lea Newsweek o se vaega taua o le mea moni) inoino ma fefe i le faatemokalasi lauiloa ma le faʻamoemoe o suiga ogaoga mai le pito i lalo. O le aufaipisinisi a le US e ona, pule ma le aufaipisinisi maualuluga ua leva ma masani lava (tuuina atu a latou tamaoaiga maualuga, tupe maua, ma avanoa) na manatu o le faʻaagafesootai moni - tagata faigaluega faʻatemokalasi e pulea le faʻaoga lautele faʻatasi ai ma le teenaina o le faʻaleagaina o le tamaoaiga ma le aganuu o vasega. tulafono – o se mea leaga tele. Ma o i latou ma a latou tagata faasalalau faasalalau ma isi uso o vasega maualuluga ua i ai le faateleina o mafuaaga mautu e fefefe ai i faiga lauiloa e agai atu i sea suiga ogaoga ona o le umi, polarizing, ma le arch-plutocratic moemiti Bush-Cheney ma i le loloto o le ala o se tagata fai pisinisi mataʻutia " Tele Fa'aletonu.' E oo lava i le taimi a'o le'i alia'e mai le fa'alavelave tau tamaoaiga o lo'o i ai nei, ae o le to'atele o tagata Amerika sa lagolagoina le lautele o faiga fa'avae agava'a, fa'a-fa'atemokarasi fa'aagafesootai. O lea, mo se faʻataʻitaʻiga:
* 69 pasene o tagata palota i le Iunaite Setete na ioe e faapea “e tatau i le malo ona tausia i latou e lē mafai ona tausia i latou lava” (Pew Research, 2007).
* 58 pasene o tagata Amerika na talitonu e tatau i le malo o Amerika ona faia mea sili atu mo ona tagatanuu, ae le itiiti ifo (National Elections Survey, 2004).
* E faaluaina le tele o tagata Amerika na lagolagoina le tele o auaunaga a le malo ma tupe faaalu e pei o le numera o tagata Amerika na lagolagoina le itiiti ifo o auaunaga ma faaitiitia tupe faaalu e oo lava i le siitia o lafoga (National Elections Survey, 2004).
* 64 pasene o tagata Amerika na fai mai o le a latou totogiina lafoga maualuga e faʻamautinoa ai le tausiga o le soifua maloloina mo tagatanuu uma o Amerika (CNN Opinion Research Poll, Me 2007).
* 69 pasene o tagata Amerika na manatu o le matafaioi a le malo tele le saunia o le soifua maloloina o ona tagatanuu uma (Gallup Poll, 2006).
* 80 pasene o tagata Amerika na lagolagoina le siitaga a le malo i totogi maualalo (Associated Press/AOL Poll, Tesema 2006).
* 71 pasene o tagata Amerika na manatu o lafoga i luga o faalapotopotoga e maualalo tele ( Gallup Poll, Aperila 2007).
* 66 pasene o tagata Amerika na manatu o lafoga i luga o tupe maua a tagata e maualalo tele ( Gallup Poll, Aperila 2007).
* 59 pasene o tagata Amerika sa fiafia i iuni, ae na o le 29 pasene le le fiafia (Gallup Poll, 2006).
* O le toʻatele o tagata palota i Amerika na manatu o le Iunaite Setete o “le fesili e sili ona faanatinati i amioga tatau” a lē o le “matapeʻapeʻa ma le manaʻo tele i meafaitino” (33 pasene) po o le “mativa ma le lē faamasinotonu tau tamaoaiga” (31 pasene). E na o le 16 pasene na iloa ai le faapau pepe ma le 12 pasene na filifilia le faaipoipoga faʻafeusuaiga o le "fesili tau amio sili ona faanatinati" a le malo (Zogby, 2004). O lea la, e toetoe lava lua vaetolu (64 pasene) o le faitau aofaʻi na manatu o faiga lē tonu ma le lē tutusa o “faafitauli” taʻutaʻua a le atunuu.
* E na o le 29 pasene o tagata Amerika na lagolagoina le faalautelega o tupe faaalu a le malo i le “puipuiga.’ I se faatusatusaga, 79 pasene na lagolagoina le faateleina o tupe faaalu i le tausiga o le soifua maloloina; 69 pasene na lagolagoina le siitia o tupe faaalu i aoaoga; ma le 69 pasene na lagolagoina le faateleina o tupe faaalu i Social Security (Chicago Council on Foreign Relations, “Global Views Survey,’ 2004). [1]
I aso nei, e pei ona iloa lelei e pulega o fesoʻotaʻiga faʻapisinisi, o Amerika (e le o se "maketi saoloto") o loʻo feagai ma se tasi o ana faʻalavelave faʻaletonu. E fiasefulu miliona tagata Amerika o loʻo pagatia i taunuuga o le leaga (ae saʻo tulaga masani ma faʻavae faʻavae) amioga faʻapitoa. O galuega, tau o fale, teugatupe litaea, talitonuina o tagata faatau ma le saogalemu lautele o le tamaoaiga o loo faaauau pea ona paʻu a o paʻu talu ai nei le tamaoaiga o le US i le mea ua taʻua e le Wall Street Journal "tulaga sili atu ona leaga nai lo le mea na mafaufauina muamua." o oloa faalotoifale atoa a le atunuu na paʻu i se fua faatatau mataʻina faaletausaga o le 6.2 pasene i le kuata lona fa o le 2008 ma le tusa ma le 4 pasene ia Ianuari o le 2009. O tupe teufaafaigaluega tumaoti na paʻu i le 21 pasene (!) ona o tupe faʻaalu le tumau na paʻu i luga atu o le 9. pasene i le tolu masina mulimuli o le 2008, na taʻitaʻia ai le Ofisa Sili o Pulega o Saks Inc. Stephen I. Sandove e taʻua le laufanua o loʻo i ai nei "atonu o le luʻitau sili ona faigata na feagai ma le kamupani i lona 84 tausaga.'
E silia ma le 600,000 tagata Amerika na faia ni faila fou mo inisiua leai ni galuega i vaiaso uma ia Fepuari.
O loʻo faʻaalia e le au fai pisinisi le le mautonu e uiga i le ono toe faʻaleleia i lenei poʻo le tausaga a sau a o feagai le tamaoaiga i le sili ona leaga o le paʻu talu mai aso sili ona maualalo o le paʻu o le 1982 (Conor Dougherty ma Kelly Evans, "Economy in Worst Fall Since '82,' Journal Wall Street, Fepuari 28-Marh 1, 2009, A1-A2). O le taʻutaʻua o le tamaoaiga o Nouriel Roubini (o se tasi o nai tagata tomai faʻapitoa e vaʻai i le faʻafitauli tau tupe) na ia taʻua e faapea "i aso nei, a o tatou ulufale atu i le 15 masina, e mautinoa lava ua tatou i ai i se faʻalavelave tiga faʻa-U lea ua avea ma lalolagi ma o le a tumau ile le itiiti ifo seia oʻo i le faaiuga o le tausaga - 24 masina, o le sili ona umi talu mai le Paʻu Tele o le Tamaoaiga…Ma e mafai ona sili atu le leaga. Ua tatou feagai nei ma le 1 i le 3 avanoa, afai e le faʻatulagaina ni faiga faʻavae talafeagai, o lenei paʻu mataga foliga U e mafai ona liliu atu i se faʻalavelave sili atu le faʻatusa-L latalata-faʻavaivai poʻo le faʻaleagaina (o se tuʻufaʻatasiga mataʻutia o le faʻaletonu o le tamaoaiga ma fa'aititia o tau) e pei o le mea na tupu i Iapani i le vaitau o le 1990 ina ua mae'a ona fa'ato'aga fa'atau ma fa'aputuga tutusa' (N. Roubini, “The L Curve,' Times Niu Ioka, Mati 1, 2009).
E ui lava i le saunoaga a Obama's Inaugural Address fai mai o lenei faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tamaoaiga o se taunuuga o le "tatou toilalo faʻatasi," e le gata i lea, e foliga mai ua lelei ma malamalama lautele tagata Amerika o le mafuaʻaga moni o le amio faʻatauvaʻa ma le matapeʻapeʻa o se pisinisi tau tupe sola ese ma le tele o fesoʻotaʻiga. malosi o le vasega o teu tupe
“E le'o tatou (i le taimi nei)” tagata lautele uma i le taimi nei' ae o se numera siisii ma taua o tatou e mafai ona avea ma tagata sili atu ona mataʻutia ma tetee atu i le pule a le aufaipisinisi ona o le tele o lagona o mataupu alualu i luma o loʻo faʻaauau pea ona feagai ma le paʻu i lalo o se faʻalavelave mataʻutia moni faʻa-Kapitalis. . E mautinoa lava le iloa e le au pulega faʻapolokiki ma faʻasalalauga a le US le vave o le faʻafitauli o le tamaoaiga na oʻo atu ai i faiga faʻapolokiki ma manatu faʻapitoa (e aofia ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o pulega pule faʻa-socialist) i Europa i Sasaʻe ma Tutotonu. Ua latou va'aia le auala na fa'atupuina ai e le US-led neoliberal capitalism le fa'atupuina o fa'agaioiga fa'aagafesoota'i populist ma feso'ota'iga fa'a-agavale i le itu agavale i Amerika Latina i tausaga talu ai nei.
A lava le mata'utia ma le tiga, o le tele o suiga tau tamaoaiga e mafai ona tupu mai ai suiga lelei i talitonuga ma amioga fa'apolokiki tele. O le taimi nei o le pulega faʻatupu faʻatupu faʻatupu a Obama o loʻo unaʻia e tulaga faʻapitoa ma lagona taʻutaʻua (e aofia ai le ita populist na alu i le tofi) e agai atu i le (matua) tauagafau i le faʻaogaina o le tamaoaiga ma tuʻuina atu le tamaoaiga i se tulaga fou o le malo. tulafono faatonutonu ma faauilavea.
Ole si'osi'omaga lea ma le taimi e tumu i le gafatia mo le mea na ta'ua e le tagata su'esu'e a le US defense' Nathan Freier o le "fili i totonu o le atunuu" - ma le saogalemu o le atunuu "fa'amata'u tala'aga" - o "populism oona.' O le “saogalemu” mata’utia o le “populism oona” o le tautalaga a le Pentagon mo le agava’a-temokalasi ma le manatu tutusa ma le malosi, ua vaaia e le au fai fuafuaga a le militeri o se vaega o le mafuaaga o le US Armed Forces (aemaise lava le US Army's 3rd Infantry Division's 1st Brigade Combat Team, talu ai nei na toe foʻi mai i Iraq i le malo i lalo o le taʻitaʻiga a le US Northern Command, poʻo NorthCom) o lea (ua matua ofoofogia lava) ua faʻamaonia (e talitonuina e na fuafuaga) (e feteenai ma le tusi ma le agaga o le Posse Comitatus Act ma le Tulafono o le Fouvalega) i leoleo i totonu o aiga [2].
O le mea e sili atu ona leaga mo le aufaipisinisi, e manino lava ua sili atu ona faigata i aso nei nai lo le taimi o le Cold War e siaki le tele o lagona o le sociopolitical agai i luma e ala i le fesoʻotaʻi atu i le moemiti a Soviet. “Talu ai e toʻaitiiti lava pulega faa-Komunisi o totoe i aso nei,’ o lena lagona e matuā itiiti lava le noatia i “le taufaaleaga ua saunia” o le “fesoʻotaʻi ma le faiga faa-Sovieti” (M. Leibovich, “‘Socialism!’ Boo, Hiss, Toe fai,' Times Niu Ioka, Mati 1, 2009, sec. 4. itulau 1).
Fa'asao muamua ma se Totogi i lalo i le le manuia o Obama
I le avea ai ma taʻutaʻua faʻasalalauga faʻasalalau, o se tasi o galuega a Newsweek i tua atu o le faʻatau atu o kopi o le fesoasoani lea e faʻapipiʻi ai le faʻaleleia o le malamalama lauiloa i lalo o le auala agavale-temokalasi. E ala i le faapea mai ua avea i tatou uma ma “socialists,” ua faamoemoe Newsweek e faatupuina ai le manatu faapea ua uma ona tupu se evolusione mataʻutia atoatoa ma ua leai se isi mea e totoe mo tagata ma le malo e alu i ai. E iloa ai le alualu i luma o le toʻatele o tagata ma le tuʻufaʻatasiga faʻatemoni ae mou atu ma le faʻaleagaina o le pule a le Soviet fake socialism ma faʻatasi ai ma le faʻafouina o pseudo-“faʻamataʻu" e pei o Hugo Chavez ma (ua lava malie) "Farani." fa'afeso'ota'i le pulega fou i ni fa'ata'ita'iga le lelei, "e le-American", fa'amalosia le manatu e leai se avanoa talafeagai i luga o alaleo o le talitonuga ma faiga fa'avae a le US i tua atu o le pulega a le setete o Obama/Summers/Geithner ma Goldman Sachs, Inc.
Ma e le na o le pau lena. Pe a fa'amaonia le le talafeagai o le fa'aaumea a Obama i le galuega o le fa'aosofiaina o le tamaoaiga ma le toe fa'aleleia - e foliga mai e tu'uina atu i le ogaoga o le pa'u o lo'o i ai nei - o le fa'alavelave fa'apea o lana ta'iala o le "socialist" ua folafola mai ai se tufatufaga fa'aopoopo: o le fa'aletonu e i'u i ai. e mafai ona fa'aaogaina e fai ma "fa'amaoniga' o le Left policy ose le manuia ma e tatau ona "le toe fa'atagaina" e fa'alavelave i fa'atonuga a kamupani ma "maketi sa'oloto" (fa'afefiloi sese e pei ona masani ai ma le "temokalasi' ma le "sa'olotoga' i le talitonuga fa'atupu) . O le taʻua o le fuafuaga tau tamaoaiga a le pulega o loʻo i ai nei "socialist" o se taumafaiga uma e siaki lona tulaga alualu i luma o loʻo iai nei ma se totogi maualalo i luga o le puipuia o atinaʻe i le lumanaʻi i le agavale le mafaufauina o le pulega a Obama.
O LE LURKING PARANOIDS O LE TAUMATAU
O le mea e faanoanoa ai, o le vaʻaia o le "S-word" soʻotaga o loʻo faia i le manatu (e tusa ai ma le malosi o le US taumatau) "le ala faʻasalalau faʻasalalau" Newsweek, e le gata i luga o Fox News poʻo luga o le Rush Limbaugh ma Sean Hannity faʻaaliga, fafaga le faʻalauteleina o le loloto. fa'alavelave fa'alavelave ma sauaga fa'asagatau a le au fa'apulepulega, mesia-militalist, fa'apeteriaka fa'afitafita, ma le sa'o papa'e-nationalist. O lena elemene proto-fascistic o loʻo lafi ma faʻatupulaʻia mataʻutia i apaʻau o le "setete mumu" e pei o le talatuu a Obama o le "radical left' (tele Republican commentators, politicians, ma politicos claims) o loʻo faʻafeagai ma mea moni faigata o se faiga tupe maua ua molia ai o ia e toe faʻafouina i meafaigaluega. e foliga mai e matua le mautonu ma le talafeagai e manuia ai.
Paul Street ([imeli puipuia]) o se tusitala faʻasolopito iloga i Iowa City, IA. O tusi a Street e aofia ai le Emepaea ma le Le tutusa: Amerika ma le Lalolagi Talu mai le 9/11 (Boulder, CO: Paradigm, 2004); Fa'aleaga Tu'uaiga i le Global Metropolis (New York: Rowman & Littlefield, 2007); A'oga Tu'ufa'atasi: Educational Apartheid in the Post-Civil Rights Era (New York: Routledge, 2005); ma Barack Obama ma le Lumanai o Amerika Politics (Boulder, CO: Paradigm, Setema 2008), lea e mafai ona faʻatonu i: www.paradigmpublishers.com/Books/BookDetail.aspx?productID=186987.
FAAMATALAGA
1. Ou te nofo aitalafu mo le tele o nei faamatalaga o manatu ia Katherine Adams ma Charles Derber, Ole To'atele Fa'afafine Fou ( Boulder, CO: Paradigm, 2008), itulau 67-75.
2. Nathan Freier, “Le iloa e le iloa: Unconventional Strategic Shocks in National Defense Strategy’ (United States War College, Strategic Studies Institute, Novema 2008), o loo taʻua umi i le Matthew Rothschild, “What is NorthCom Up To?’ Le Alualu i Luma (Fepuari 2009): 17-20.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo