Seʻi o tatou faia se iloiloga puupuu o agafesootai moni, o se iloiloga e laa ese mai tusi i le lalolagi moni.
O la matou tafaoga muamua o Rusia i le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, na aveesea e le Bolshevik Party ma isi le Tsar ma le aiga tautupu ma e leʻi umi ae faatoilaloina le malo o Kerensky, tuliesea le tamalii e ona le fanua ma agai atu i le malo. fa'apipi'i se malo ta'uta'ua ma fa'aagafesootai.
Seia oo i lena taimi e leai se isi aafiaga o se Malo Socialist. Ioe, na tusia e le au faʻaagafesootai utopists e uiga i ai ma na faʻaaogaina e Jacobins o le Fouvalega Falani nisi o suiga o musumusuga faʻaagafesootai na umi se taimi umi.
Ina ua tupu le Fouvalega o Oketopa, na faʻatupuina le sosaiete faʻasaienisi i luga o se faʻavae na faʻamautuina i totonu laumua, o le galuega tele a Marx ma Engels lea na suʻesuʻeina faiga faavae o le XIX senituri ma i le Communist Manifest lea na latou tuuina atu ai se polokalame tau tamaoaiga, agafesootai ma faaupufai, lea o le vaega Bolshevik ma Vladimir Lenin na muamua faatinoina. I totonu o nei tusi o loʻo i ai faʻavae faavae o le sosaiete faʻasaienisi ma o le Bolshevik Party na maua le pule mo le taimi muamua i le lalolagi i le igoa Socialism, o lea o le faʻamoemoe o le polokalame a le Communist Manifesto e tatau ona tuʻuina atu se Setete na faavaeina i se poloaiga fou lea o le a suia ai sootaga o le gaosiga i totonu o vasega ma savali agai i le Socialism. O le faamemelo o tagata alualu i luma uma o le lalolagi i mea na amata ona tupu i Rusia sa matua malosi lava. O le malosi foi o le naunautaiga o le conservatives o le pule malosi o le paneta e aveese le suʻega mai le amataga, ona o Peretania Tele, Farani, Iapani ma le US na tuuina atu auupega i le White Rusia ma faʻapipiʻi fitafita e tau ma faʻaumatia le fouvalega. Na'o le naunautaiga o tagata Rusia ma lo latou ta'ita'iga ma se autau e lima miliona fitafita na fa'asagatau ma fa'ato'ilaloina le so'otaga taumatau.
Na valoia e Marx ma Engels e faapea o le a tupu le fouvalega i atunuu e iai sootaga matutua o le gaosiga ona o lo latou gafatia tau alamanuia, e pei o Peretania Tele po o Siamani. Ae e leʻi tupu lenei mea - o Rusia le atinaʻe ma feudal na faoa ai e Socialism le pule.
O lea la o le fale faafiafia o gaoioiga mo le socialism sa fai si ese. Sa na'o ni nai falegaosimea na suia mai le umia fa'apitoa i le pule fa'atasi ma o le fa'avae autu o le fa'aulufaleina ma fa'amalieina le umiaina o fanua. Na malamalama lelei Lenin i le natura o le faʻafitauli, o lea faʻatasi ai ma le fausiaina o le malosi o soviets, lea e aofia ai le tuʻufaʻatasia tuusaʻo a tagata i le malo ma tulafono, o le Setete - na musuia e Lenin - na fausia ai le New Economic Policy (NEP). e faʻamalosia ai le faʻavaeina o alamanuia ma faʻapolopolo mo tagata fou teu tupe (Armand Hammer o se tasi o le aufaipisinisi na asiasi atu i Moscow) ma fautuaina ituaiga eseese o le umiaina o fanua ina ia faʻaleleia ai le gaosiga o faʻatoʻaga: i) fanua umia e le setete ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo galulue i le fanua mo. se totogi; ii) fanua e umia e tagata taʻitoʻatasi o loʻo i ai tagata o loʻo galulue mo i latou, ma iii) umia faʻatasi o fanua ma le tuʻuina atu o se vaega o le gaosiga i le Setete ma le isi e faʻatau atu mo se tau e aofia ai se penefiti (Koljos ma Sovjos).
O lenei faiga faavae na tumau mo ni nai tausaga. Ina ua maliu Lenin (1924) na amata ona vaivai le NEP ma na lafoaia atoa i le 1928 faatasi ai ma le afio aʻe o Stalin i le pule, o le na fai mai o ia o le sui moni ia Lenin na folafola mai ua oʻo i le taimi e agai ai i luma ma faʻavae fuafuaga tutotonu quinquennial.
Talu mai lena taimi, na tuputupu aʻe le USSR i pisinisi e ala i le faʻamalosia o le tuʻufaʻatasia o galuega i lalo o le pulega e tasi a le Setete. Na avea ma malosiaga sili, o se pito i tua mo suiga o le lalolagi, faatasi ai ma le tele o tekinolosi ma faasaienisi, faatasi ai ma le faaleleia atili o gafatia mo le tuuina atu o le soifua maloloina, aoaoga, fale ma isi faamanuiaga lautele mo ona tagata. I le isi itu, o le malo tele na o faatasi ma le pulea atoatoa a le setete o gaioiga uma tau tamaoaiga (e oo lava i le tulimanu tulimanu na faatau atu fugalaau ma nusipepa sa umia e le setete), o le leai o se faatemokalasi, o le abyss na tulaʻi i le va o taʻitaʻi (nomenklatura) ma tagata, o le le mafai ona faʻafesoʻotaʻi tagata i le faʻaaogaina o le pule, faʻatasi ai ma le osofaʻiga faifaipea a fili i sisifo e ala i le tele o auala ma se filifiliga sese na faʻafefe ai lo latou tamaoaiga (le taua i Afghanistan), na faʻamutaina ai se suʻesuʻega faʻaagafesootai matagofie na puʻeina. le fiafia o le faitau miliona o alii ma tamaitai mai le lalolagi atoa.
I le tulaga lona lua o le a tatou talanoa teisi e uiga ia Saina, pe na faʻapipiʻiina le Malo i le 1912 e se taʻutaʻua taʻutaʻua lea na taʻitaʻia e Sun Yat Sen's Kuomintang e faʻamutaina le manoa afe o malo mandarin na pulea le Emepaea. I totonu o le fatu o lenei pati sa i ai ni uiga autu se tolu: o le tauagafau ma le masani a Sun Yat Sen, o le saʻo ma le pule pule a Chiang Kai Shek, ma le au komunisi a Mao Tse Dong. O le mutaaga o le Qing Dynasty e leʻi vave. E lua toe faaleleia i le va o Ianuari, 1916, ma Yuan Shikai ma Iuni, 1917, ma Zhang Xen. Sa pulea uma e le autau a Saina.
Na toe foi atu Sun Yat Sen i Saina i le 1916 ma nofo i Canton, o se aai sa avea ma laumua o le Malo. O le faafitauli tele o le pulea lea e Alii Taua i luga o se vaega tele o le teritori, o se mataupu e tatau ona feagai ma foia. Sa taumafai Sun e maua se fesoasoani mai le malosi o le itu i sasae ae sa teena, o lea na ia liliu atu ai i le USSR ma maua ai se tali lelei. O lona uiga o le faamalosia o le apaau communist o le Kuomintang ma atonu, ina ia faapaleni mea, Sun Yat Sen igoa ia Chiang Kai Shek Faatonu o le Whampoa Military Academy o lona tulaga anticommunist sa mautinoa e ia.
Na maʻi Sun Yat Sen i le kanesa o le ate ma i se taimi puupuu na maliu ai, i le aso 12 o Mati, 1925, na amataina ai le Taua a le Malo i le va o le vaega a le malo a Chiang o le Kuomintang ma le Communists na taitaia e Mao Tse Dong. O lenei mea na faʻalavelaveina ai le uluaʻi fuafuaga e tau ma Alii o Taua, aua, e ui lava na faʻapotopotoina e Chiang Kai Shek se autau e mulimuli atu i Alii o Taua, ae o le taua i le va o le nationalist ma le communist vaega na malepelepe.
O le taua faalemalo na amata i le 1927 ma faaauau pea seia oo i le 1950, masina talu ona faalauiloa e Mao Tse Dong le Popular Republic of China i le aso 1 o Oketopa, 1949. Na faatuina e Chang Kai Shek o ia lava ma ona soo i le motu o Taiuani ma tumau ai le taua faasaga i le konetineta o Saina ma le fa'aalia le lagolago o osofa'iga fa'aauupegaina a Amerika na fa'atatau i fale faitele, fitafita ma ta'ita'i fa'apitonu'u o nofoaga tu matafaga. Na faatonuina e le US le VII Fleet e puipuia Taiwan e aloese mai le osofaʻiga a Saina i le motu, o se taufaʻamataʻu na taofia e le Popular Republic of China seia oʻo ina faʻamataʻu e le US le faʻaaogaina o le malosiaga atomika e faasaga i le atunuu tele. O lenei tulaga na tumau mai le 1950 seʻia oʻo i le 1960, e ui lava na tutupu faʻalavelave faʻafuaseʻi ina ua mavae lena vaitaimi.
O le mea na feagai ma Saina ina ua faatuina le Fouvalega o se teritori ua faatafunaina ona o le taua faasaga i taitai taua - muamua o se taua faalemalo i le va o vaega o le Kuomintang, mulimuli ane i le va o le Kuomintang ma le Communist Party, sosoo ai ma le taua faasaga ia Iapani ma, mulimuli ane, i le taimi lava na faatoilaloina ai Chang Kai Shek, mo le isi sefulu tausaga, o le taua ma le autau a Taiwan ma le US
O faleoloa na faʻapipiʻiina i Manchuria na faʻaumatia e le Soviet Union ma aumai i le USSR, faʻaaogaina le auai o le Red Army e puipuia lona teritori mai Iapani i le taimi o le taua.
O le faʻataʻitaʻiga lea: faʻaleagaina o fanua, faʻaleagaina tele ma toetoe lava 700 miliona tagata e fafaga. Ae na tupu le suiga faʻaagafesootai. Na toe le taulau foi valoaga.
Faatasi ai ma Mao o le taʻitaʻi maualuga o le Revolution na amataina ai le faiga faavae a le Great Leap Forward e faʻateleina le gaosiga o faʻatoʻaga ma alamanuia ae e leʻi manuia e pei ona faʻamoemoeina ma na leiloa e Mao Tse Dong le taʻitaʻiga i totonu o le Pati ia Liu Shao Shi ma Deng Xiao Ping . I le 1966, na toe tau ai Mao ma le lagolago a taʻitaʻi o le pati faʻamalosi ma le autalavou o le gaioiga (Red Guards) ma toe maua le pule, ma amata ai le vaitaimi o le Cultural Revolution lea na tumau seia oʻo i le IX Congress of the Communist Party i le 1969 ae na muta moni lava i le 1976, ina ua maliu Mao ma saisai ai ana lutena o le Fa'aili.
Na toe foʻi Deng Xiao Ping i le pule ma amata suiga tau tamaoaiga e fausia ai pisinisi fou ma toe faʻafouina le gaosiga i mea ua uma ona i ai. I se faiga e sili ona aoga na taulai atu i le tamaoaiga ma e leai se suiga o le faatulagaga faaupufai na faia. Na taʻua e Deng se fuaitau lauiloa e faʻamaonia ai lona faʻatusatusa i le lalolagi i sisifo: "E tusa lava po o le a le lanu o le pusi pe afai e na te tuli isumu."
I lenei laʻasaga e tatau ona tatou manatua le New Economic Policy (NEP) a Lenin - atonu o le sailia o le faʻamoemoe lava e tasi - faʻapea foi le Perestroika o Gorbatchov, o le na pasia suiga tau tamaoaiga aʻo suia le faiga faʻapolokiki o le USSR ma faʻaosoina ai le paʻu o le Soviet. setete.
O faiga fa'avae fou o le tamaoaiga a Saina e fa'avae i luga o le i) fa'ai'uga o le gaosiga fa'atasi o fanua ma le toe fo'i atu i le gaosiga o tagata ta'ito'atasi ma le noataga e tu'uina atu se vaega o galuega fa'atino i fa'alapotopotoga a le Malo ma isi e fa'atatau i le fa'atatauina fa'apitoa i maketi tatala; ii) nofoaga mo tupe teufaafaigaluega mai fafo; iii) Fausia sone Fa'apitoa tau Tamaoaiga (SEZ), iv) fa'amalosia le aufaipisinisi a le atunu'u.
E mafai foi ona tatou faaopoopo atu i tausaga talu ai nei e tele falegaosimea a le setete ua faʻamaonia. E tusa lava, e mafai ona tatou fai atu e sili atu i le 30% o le tamaoaiga o Saina o loʻo umia e le setete (malosi, suauʻu, mining, faletupe, auaunaga) ma saofagā i le 40% i le GDP. O le tele o le auai tumaoti i le tamaoaiga o loʻo taoto i le vaega o gaosiga.
O se tasi sa avea muamua ma amepasa Saina i loʻu atunuu i se tasi taimi na ia faamatalaina e faapea o le faʻaaogaina o nei faiga faʻapitoa e maua ai punaoa tau tupe e faʻateleina ai le gaosiga ma tekinolosi ma faʻaleleia ai le atinaʻeina o itumalo tua o Saina. Na ia taʻua foʻi o Sone Faʻapitoa tau Tamaoaiga sa faʻatapulaʻaina i itumalo tu matafaga.
I le taimi nei, i le tulaga lona tolu e tatau ona tatou aumaia i totonu Cuban Socialist model. Mo le limasefulu tausaga o le Cuban Revolution na faʻaalia ai se foliga mataʻina i soviet socialism, e ui lava i le mea moni o nisi o suiga na tutupu talu ai nei e faʻasino atu i le tatalaina o suiga o maketi, e pei o le taliaina o tagata fai pisinisi i le vaega o auaunaga o le tamaoaiga, le gafatia. mo le aufaifaatoaga e faatau atu e i latou lava se vaega o a latou gaosiga, ma le faamaoniga o se tulafono mo Tupe Teufaafaigaluegaina Mai Fafo e faamautu ai faamaoniga mo le tagata fai pisinisi. E moni o Cuba e savali lemu i le faia o nei suiga ona o le tulaga faapitoa o le puipuiga a le Setete o loʻo i ai i le atunuu e tusa ai ma le US E mautinoa lava o le US o se faʻamataʻu tumau i le saogalemu o Cuba ma o le mafuaaga e sili atu nai lo le mea e mafai ona avea ma faʻamoemoega moni o. le White House, Matagaluega a le Setete poʻo le Pentagon e faʻalavelaveina le faʻataʻitaʻiga. O le mea moni o le tele o faʻalapotopotoga o tagata Cuban o loʻo nonofo i Florida o loʻo faʻaalia le malosi o le palota o se mea taua mo le manumalo i le palota a le atunuʻu ma o nei tagata faʻatagataotauaina mai Cuba e iai le malosi faʻapolokiki ma le tamaoaiga e mafai ona vaʻaia i potu uma e lua o le Konekeresi. O lona uiga i le lalolagi masani o sootaga faavaomalo: o se poloka e taumafai e vavae ese Cuba mai le lalolagi atoa, faʻasalaga i tagata Cuban ma oloa Cuban, faʻalavelave i faʻalapotopotoga faʻavaomalo, ma le faʻatali pea o osofaʻiga.
A maeʻa ona matou faia lenei suʻesuʻega puʻupuʻu ma faʻatusatusa o le Socialism o se mea faʻapolokiki, tamaoaiga ma agafesootai na i ai i Rusia ma o loʻo i ai i Saina ma Cuba; e mafai ona tatou taumafai e fa'ai'u e uiga i itu masani tatou te maua i tulaga ta'itasi, o le tele lava o le fa'amamafaina o suiga na fa'aofiina ina ia fa'asaoina le fa'ata'ita'iga.
1) I tulaga uma, o suiga tau tamaoaiga ua faʻatonuina e toe faʻafeiloaʻi ituaiga o faiga faʻapitoa e le suia ai le natura o le sosaiete faʻaagafesootai atoa. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le soviet conception lea e tatau ai ona pulea uma e le malo auala uma e gaosia ai oloa ma auaunaga ina ia avea le Malo ma faʻalapotopotoga e tufatufa atu faʻamanuiaga i tagata uma o le sosaiete. O le luʻitau lea e Saina ma Cubans pe a latou faʻalauiloa suiga ina ia faʻasaoina ai sosaiete faʻaagafesootai atoa. Matou te matauina ua le toe i ai le Rusia socialist, ae o loo tumau pea Saina ma Cuba.
2) O le ki e le o taoto i suiga faaupufai ae o suiga tau tamaoaiga. O le mafuaaga: Sa taumafai Rusia e toe fuataʻi faiga faaupufai (Perestroika ma Glasnost) ae na o se aafiaga mataʻutia na mafua ai le iʻuga o le Rusia Socialist State. E le o lona uiga e le manaʻomia ni suiga faʻapolokiki, ae ia manatua o loʻo tatou talanoa iinei e uiga i le socialism moni, o le mea o loʻo i ai pe sa i ai. Matou te le o aofia ai i lenei mataupu o le tala le faʻataʻitaʻiga fou o sosaiete faʻapolokiki tatala e pei o Chile na tumau mo ni nai tausaga ma Venesuela lea e tau e faʻamalosia e tusa lava pe 15 tausaga i le pule.
3) E oʻo mai i le taimi nei, ua tulaʻi mai le Socialism i atunuu e le o atinaʻe e tetee atu i valoʻaga a Marx ma Engels. Mata o lona uiga o le matua o le fuaina o sootaga i le va o mea taua o tupe faavae ma galuega e le o le mafuaaga lea e faaosofia ai le suiga mai le kapitalisme i le socialism ae o loʻo taoto i tulaga o le mativa ma le pagatia o tagata o loʻo nonofo i se teritori?
4) E aoga le manatu e ui o le tele o atunuu o le paneta o loʻo i ai tamaoaiga faʻatulagaina i totonu o le faiga faʻa-kapitalista; na Setete o loʻo mulimulitaʻi i le ala faʻaagafesootai, ina ia mafai ona ola poʻo le itiiti ifo o le lagolagoina o fesoʻotaʻiga faʻapisinisi ma isi e tatau ona talia se ituaiga o amioga faʻatau maketi?
O lenei ma isi fesili e tatau ona foia ina ia manuia ai i le sailia o se auala e fausia ai agafesootai ma ia foia ai le avega mamafa o le vavaeeseina lea e mafua ona o le kapitalisi ona o se meafaigaluega o le pule a nai tagata e ona le gaosiga o oloa i luga o le vasega faigaluega. ma le vaeluagalemu, e aafia uma i lenei meafaigaluega (alienation) e faaseseina le uiga sili ona tamalii o tagata soifua.
O le Kapitalisme o se laasaga tele i luma i le atinaʻeina o tagata pe a faʻatusatusa i le nofo pologa ma le feudal tausaga o tagata, ae e le o lona uiga ua tatou oʻo i le pito o le apefai. E tatau ona i ai se isi mea i tua atu o faiga faavae e sili atu ona maualuga aua e mafai ai ona sili atu le faʻafefiloi o alii ma tamaitai i totonu o sosaiete ona o le mea moni o le galue e le gata o se vaega o le gaosiga ae o se mea faʻaagafesootai e mafai e tagata uma ona maua ma lea e leai se tasi e mafatia i le faʻaleagaina mai lē e ona mea e gaosia ai. E pei ona tatou iloa, o le socialism o le faiga lea e suitulaga ai le capitalism ma soloia ai le tele o eseesega i le va o nai tagata e mauaina se vaega tele o tupe maua lautele ma le tele o mea e vaeluaina mea o totoe.
I le iloiloina o mea uma na matou taʻua i luga, i le isi mataupu mulimuli ma le mataupu mulimuli o lenei tala, matou te fuafua e faʻaalia ma suʻesuʻe nisi o manatu e uiga i mea e faʻamoemoeina mai le socialism o le isi laasaga i le atinaʻeina o tagata soifua i sosaiete.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo