Ulutala "US Saili Isi Auala e Taofia ai Iran Matamuli i Taua," o le tala lea tuu ese i le itulau A9 o se tala fou Times Niu Ioka. Ae, na ou tosina atu i ai. O le parakalafa muamua lea:
"O loʻo galulue tagata Amerika atamai ma fitafita i fuafuaga faalilolilo e tetee atu ai i osofaiga a Iran i le Fagaloa o Peresia, na unaʻia e le White House e fausia ni filifiliga fou e mafai ona fesoasoani e taofia Tehran e aunoa ma le faʻateleina o feeseeseaiga i se taua masani masani, e tusa ai ma le taimi nei ma sa avea muamua ma ofisa.”
Manatua o le "faʻalavelave a Iran." O le vaega o totoe o le vaega, e masani lava o le leo o faasalalauga a Amerika i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o Iran, e aofia ai fuaiupu faʻapea: "O le CIA o loʻo i ai ni fuafuaga faalilolilo umi mo le tali atu i faʻaosoosoga a Iran." Ou te mautinoa sa ou faitau selau taimi faapena e aunoa ma se taofi e mafaufau tele i ai, ae o le taimi lenei sa ou faia. Ma o le mea na faagaeetia ai aʻu o lenei: mauagatā o le taimi lea i totonu o tala fou faʻasalalau pe a avea tagata Amerika ma "faʻaosooso" (e ui na vave ona molia e le au Iran le militeri a Amerika. na o lena, o se faʻaoso, ina ua oʻo mai i le US drone na fanaina talu ai nei i lalo e le Revolutionary Guard a le o i luga o le vateatea a Iran poʻo le Strait of Hormuz). A oʻo mai i le taua a Uosigitone i le mataʻutia, ou te manatu e mafai ona ou fai atu ma le mautinoa talafeagai, i le taimi ua tuanaʻi, i le taimi nei, ma le lumanaʻi, o le tasi fuaitau e te le mauaina i ia faʻasalalauga faʻasalalau o le " osofaiga a Amerika.”
O lona uiga, galo le tala faasolopito o le afa lona lua o le seneturi talu ai ma nei mea uma e oʻo mai i le taimi nei. Manatua lena mea i tua i le Neolithic tausaga o le 1980s, aʻo leʻi avea Saddam Hussein autocrat Iraqi ma fou Adolf Hitler ma e manaʻomia ona ave i lalo e matou (leai se osofaʻiga iina), o le pulega a Peresitene Ronald Reagan na lagolagoina malosi lana osofaʻiga le faʻafefe, ma le taua faasaga ia Iran. (E aofia ai lona faʻaaogaina o auupega vailaʻau e faasaga i faʻatonuga a le 'au a Iran e faʻatautaia e le militeri Amerika fesoasoani ia te ia taulaʻi.) Faʻagalo, i le 2003, na faʻatautaia ai e le pulega a George W. Bush se taua le faʻaosoina o osofaiga faasaga ia Iraq, e faavae i luga poto sese e uiga i auupega fa'apea a Saddam o le fa'aumatiaga tele ma ana manatu o sootaga i al-Qaeda. Fa'agalo le pulega o le Trump saeia o se maliega faaniukilia ma Iran lea o loʻo tausisia e lena atunuu ma semanu e matua puipuia lelei mai le gaosia o auupega faaniukilia mo le lumanaʻi lumanaʻi. Manatua o lona taʻitaʻi sili (i gaʻo na ia tuuina atu) faʻasaina le faia poʻo le teuina o ia auupega i soʻo se tulaga.
Fa'agalo o le pulega o le Trump, i se faiga e matua le fa'aosoina, na tu'uina atu ai fa'asalaga fa'aletonu i lena atunu'u ma ana fefa'ataua'iga suau'u, ma mafua ai. mafatiaga moni, i le fa'amoemoe e fa'ato'ilaloina lea pulega i le tamaoaiga e pei ona fa'ato'ilaloina fa'afitafita a Saddam Hussein i Iraki tuaoi i le 2003, o mea uma i le igoa o le puipuia o auupega atomika na tausia e le Obama-negotiated pact. Manatua le mea moni o se peresitene Amerika, o le, i le taimi mulimuli, taofi osofaʻiga ea faasaga i faavae fana fana Iran (ina ua uma se tasi o latou fana fana i lalo lena American drone) o folafola nei e faapea o se osofaiga i “soo se mea Amerika o le a faafetaiaia ma le malosi tele ma le lofituina… I nisi o eria, o le lofituina o lona uiga o le aveesea.”
Fa'aosoosoga? Osofaiga? Fa'aumatia le manatu!
Ae ui i lea, ia fesili ifo ia te oe lava pe o le a le mea e ono faia e Uosigitone ma le Pentagon pe a vaʻaia se Iranian drone mai le Talafatai i Sasaʻe o le Iunaite Setete (e le itiiti ifo i le US air space). E le toe mana'omia ona toe fai atu, sa'o?
O le mea lea e uiga ese, i luga o se paneta lea, i le 2017, US Special Operations forces deployed to. 149 atunuu, pe tusa ma le 75% o atunuu uma; lea atonu o iai le US 800 fitafita fitafita i fafo atu o lona lava teritori; lea e leoleoina ai e le US Navy le tele o ona sami ma sami; lea e le'i fa'aaogaina ai e le US drones aerial drones amio osofa'i fasioti tagata i le tele o atunuu maofa; ma o loʻo tau ai le US i taua, faʻapea foʻi ma nai feteʻenaʻiga laiti, mo le tele o tausaga mai Afghanistan i Libya, Suria i Yemen, Iraq i Niger i le seneturi lea na ia filifili ai e faʻalauiloa osofaʻiga atoa a atunuu e lua ( Afghanistan ma Iraq), pe talafeagai ea le le faailoaina o le US o se "tagata faatupu vevesi" i soo se mea?
O le mea e te ono fai atu ai e uiga i le Iunaite Setete o le, i le avea ai ma tagata taʻutaʻua taʻutaʻua o le faatemokalasi ma aia tatau a tagata (tusa lava pe o loʻo i ai nei i lona peresitene se seti o mea alofa faatasi ai ma autocrats ma dictators), e manatu tagata Amerika ia i tatou lava i le fale i soo se mea tatou te popole i ai i luga o le paneta o le Lalolagi. E le afaina pe faapefea ona tatou faaauupegaina ma mea tatou te ono faia. O le mea la lea, po o fea lava e faʻalavelave ai tagata Amerika, faʻalavelave, faʻafefe, osofaʻia, e masani lava ona tatou faʻaosoina ma faʻasalaina, e le faʻafefe ma faʻafefe. Ou te fai atu, e mafai faapefea ona avea oe ma tagata faatupu vevesi i lou lava fale, e tusa lava pe o lena fale e tupu le tumau i Afghanistan, Iraq, pe atonu e le o toe mamao i Iran?
Ose paneta o tagata fa'aoso ma fa'aoso
E faapena foi ia te au Times Niu Ioka toe fa'aopoopo, o le isi palakalafa lenei:
"O nisi o ofisa e talitonu e manaʻomia e le Iunaite Setete ona [ia] naunau e faʻatautaia le ituaiga o faʻafitia, faiga faʻafefeteina ua faʻaatoatoaina e Tehran ina ia taofia ai osofaʻiga a Iran. O isi e manatu, e ui ina fesoasoani, o ia osofaʻiga faalilolilo o le a le lava e faʻamautinoa ai uo Amerika pe taofia ai Iran.
O le mea moni, o ia osofaʻiga faalilolilo a Amerika o le a, i lona faauigaga, e le o se "osooso," e leʻi tuʻuina atu na faʻasaga ia Iran. Fa'agalo le malie fa'asolopito mata'utia o lo'o lamalama i le fuaitau o lo'o i luga, talu ai o lo'o i ai nei a le au fa'alelotu fa'alelotu a Iran atonu o le a le i ai iina pe ana, i tua i le 1953, e le'i fa'aaogaina e le CIA. na o ia faiga e fa'ato'ilaloina se malo fa'atemokalasi a Iran ma fa'ae'e lana lava autocrat, le talavou Shah, i le pule.
E pei o lena Times O lo'o fa'amamafaina fo'i e le vaega, ua fa'aaoga nei e Iran "malosi sui" i le itulagi atoa (e moni lava!) e fa'asagatau atu i le malosi o Amerika (ma Isaraelu), o se togafiti Amerika e foliga mai e le'i mafaufau lava e fa'afaigaluega i latou lava i lenei seneturi - e o'o mai i le taimi nei. O tagata Amerika e masani lava e leai ni malosiaga sui i Sasaʻe Tutotonu Tele. O se mea moni ua lauiloa. Ae ona o le fia iloa, o le a le mea e te taʻua o le au faʻalotoifale o matou tagata faʻapitoa aʻoga ma faufautua i le tele o na atunuu e 149 i le lalolagi atoa, talu ai e manino lava e le mafai ona avea i latou ma malosiaga sui? Ae faʻafefea le militeri Afghan ma Iraqi o le US toleni, tuuina atu i auupega, ma fautuaina i nei tausaga? (E te iloa, o le autau a Iraqi lena pa'ū i le feagai ai ma le ISIS i le 2014 poʻo le puipuiga a Aferika ua le mafai ona faʻamalosia le tuputupu aʻe o Taliban po o le lala Aferika o le ISIS.)
Ia, aua ne'i sese a'u. Ioe, e mafai e tagata Iran (ma o nisi taimi) ona faʻaoso ma faʻamalosi. O se paneta mataga ua tumu i le vevesi ma le faaoso. (Fai le Rusia a Vladimir Putin i Crimea ma Iukureini, mo se faʻataʻitaʻiga.) Ua osofaʻia nei e Saina i le Sami Saina i Saute lea e masani ona faʻatautaia ai e le US Navy galuega "saolotoga o folauga" - e ui lava e leai se faʻaoso iina, ona o le Pasefika o se vaituloto Amerika, e le. e le?
I se faapuupuuga, a oo mai i le faaoso ma le vevesi, o le lalolagi o lo tatou faisua. E tele naua tagata leaga i fafo ma, ioe, o loʻo i ai i tatou. E mafai ona tatou faia ni mea sese ma mea sese, tatou te mafaia fasioti numera maofa o tagata lautele, fa'aumatia aai, lia'i a'a le faitau aofa'i, fa'atupu fa'apotopotoga o tagata sulufaʻi ma a tatou taua e le uma i Sasaʻe Tutotonu Tele ma Aferika, ae o le osofaʻiga? O le a sou manatu?
E tasi le mea e iloagofie pe afai e te mulimuli i faʻasalalauga faʻasalalau: i lo tatou lalolagi, e tusa lava po o le a le mea tatou te faia, oi tatou lava o tagata lelei i luga o le paneta e tumu i faʻaosooso ma faʻalavelave o soʻo se ituaiga.
Taua i le Horizon
Sei o tatou mafaufau mo sina taimi e uiga i lena tulaga ofoofogia Amerika mafanafana, o lena lagona e le masani ai o le i ai i le fale toetoe lava i soo se mea i luga o le lalolagi tatou te filifili e auina atu Amerika faaauupegaina - ma a o tatou i ai, sei o tatou mafaufau i se mataupu e fesootai i ai: Taua a Amerika.
Afai, i le amataga o le 1970s, na e taʻu mai ia te aʻu poʻo soʻo se isi Amerika, i le toeitiiti atoa le afa seneturi o le a oʻo mai, o le a tau le US i taua ma isi feteʻenaʻiga laiti e toetoe lava o ituaiga uma e mafaufauina i numera faateʻia o nofoaga e faitau afe maila mai le fale. , e aofia ai Afghanistan, Iraq, Libya, Somalia, Syria, ma Yemen, atunuu e le mafai e le toatele o tagata Amerika ona maua i lena taimi (po o le taimi nei) i luga o se faafanua, ou te faamautinoa atu ia te oe se mea e tasi: matou te manatu o oe o ni nati. (Ioe, afai na e faʻamatalaina le Maota Paʻepaʻe a Donald Trump ia te aʻu i lena taimi o lo tatou lumanaʻi moni, semanu ou te manatu ia te oe e sili atu nai lo le faʻaseseina.)
Ae o lea ua tatou i ai. Mafaufau e uiga ia Afghanistan mo sina taimi. I na aso mamao o le seneturi talu ai, o lena atunuu e mautinoa lava na iloa iinei na o se vaega toaitiiti o tupulaga talavou e naunau e sopo i le mea sa taʻua i lena taimi "le auala hippy.” O iina, i se nofoaga e matua ofoofogia lava le toafilemu, atonu na faafeiloaia ai se talavou Amerika i se uiga faaleuo mataʻina ona vaʻavaʻai atu lea i fualaau faasaina.
O le mea moni, na i ai i luma o le Washington muamua (natia) Taua a Aferika, o le tasi lea CIA na vaaia, faʻatasi ai ma le fesoasoani a Saudi tupe (ioe, e oʻo lava i lena taimi!) Ma se lima tele mai le auʻaunaga atamai a Pakistani. E te manatua lena feteenaiga, lea na amata i le 1979 ma faaiuina i le sefulu tausaga mulimuli ane ma le Red Army na toʻilalo ese mai Kabul i le toilalo, agai atu i se fanua, le Soviet Union, lea o le a pa i totonu o le lua tausaga? Oka se "manumalo" na faamaonia mo Amerika, ae le o le tautala i le vaega o le au fa'a-Isalama fa'alavelave na matou fesoasoani e fa'atupe ma lagolagoina, e aofia ai se talavou Saudi e igoa ia Osama bin Laden.
Ma ia manatua foi o la tatou taua "puupuu" i Afghanistan, na o le sefulu tausaga le umi. Ia Oketopa 2001, ina ua faatoʻā uma le osofaʻiga o le 9/11, nai lo le faia o se gaoioiga a leoleo faasaga iā Osama bin Laden ma le auvaa, na filifili ai le pulega a George W. Bush e osofaʻia lena atunuu. Toeitiiti atoa le 18 tausaga mulimuli ane, o le militeri a Amerika tau pea iina (matua le manuia) faasaga i se Taliban ua toe faʻafouina ma se lala fou o le ISIS. Ua agavaa nei e avea ma taua sili ona umi i lo tatou talafaasolopito (e aunoa ma le faʻaopoopoina i le taua muamua a Aferika a tatou).
Ae, ioe, o loʻo i ai Iraq. I la'u faitauga, ua aafia le US i ni feteenaiga se fa e aafia ai lena atunuu, e amata mai i le osofaiga a Saddam Hussein ia Iran i le 1980 ma le taua na sosoo ai, lea na lagolagoina e le pulega a Peresitene Ronald Reagan i le militeri (e pei ona faia e le taimi nei le taua a Saudi i Yemen. ). Ona i ai lea o le taua a Peresitene George HW Bush ia Saddam Hussein ina ua uma ona osofaʻia e lana militeri Kuwait i le 1990, lea na iʻu ai i le manumalo (ae leai se mea mautinoa) ma le ituaiga o solo manumalo i Uosigitone e na o Donald Trump e mafai. miti o. O le isi, o le mea moni, o le osofaʻiga a Peresitene George W. Bush i le 2003 ma le nofoia o Iraq (faataunuuina le misiona!), o se fete'ena'iga mata'utia ma le le faamalieina mo le valu tausaga lea na fa'ate'a ai e Peresitene Barack Obama 'au a le Iunaite Setete i le 2011. O le taua lona fa na soso'o ai i le 2014 ina ua pa'u'ū le 'au a Iraqi na a'oa'oina e Amerika i le feagai ai ma le to'aitiiti o le ISIS, o se vaega lea. sa o se lala o al-Qaeda i Iraq, lea e leʻi i ai seia oʻo ina osofaʻia e le US lena atunuu. O Setema lena, Na tatalaina e Peresitene Obama le US air force i Iraq ma Suria (ina ia mafai ai ona e faaopoopo se taua lona lima i se atunuu tuaoi i le fefiloi) ma toe auina atu fitafita US i Iraq ma Suria lea na latou pea tumau.
Ioe, ma aua nei galo Somalia. O faʻalavelave a Amerika iina na amata i le taʻutaʻua o le Black Hawk Down na tupu i le lotolotoi o le Taua o Mogadishu i le 1993 ma e leʻi iʻu lava, i se isi itu, na muta. I aso nei, US Special Operations forces o i luga o le eleele o iina ma osofaʻiga a le US e faasaga i se vaega faʻa-Islam a Somalia, al-Shabaab, sa i ai moni lava i le tulai mai i le vaitaimi o le Trump.
Ae mo Yemen, mai le osofaʻiga muamua a le US drone iina i 2002, o le Iunaite Setete sa toe i ai i se feteenaiga maualalo iina e aofia ai le osofaʻiga a le commando, osofaʻiga o fana, osofaʻiga i luga o le ea, ma osofaʻiga drone faasaga i al-Qaeda i le Peninsula Arapi, o se isi vaega o le uluai al- Qaeda. Talu mai, i le 2015, na amata ai e le Saudis ma le United Arab Emirates la latou taua faasaga i le au fouvale a Houthi (lagolagoina e Iran) oe na o mai e pulea vaega taua o le atunuu, o loʻo lagolagoina i latou e le US. auupega, atamai, ma le taulai, faapea foi (seia oo i le faaiuga o le tausaga talu ai) fa'asu'u i totonu ole ea ma isi fesoasoani. I le taimi nei, o lena taua sauā o le faʻaumatiaga na taʻitaʻia ai le numera tele o tagata Yemeni maliu (ma matelaina lautele), ae pei o le tele o isi faʻaupuga na aʻafia ai le US i totonu o Sasaʻe Tutotonu Tele ma Aferika e leai se faʻailoga o le mutaaga.
Ma aua nei galo Libya, lea na faʻalavelave ai le US ma NATO i le 2011 e fesoasoani i le au fouvale ave i lalo O Muammar Gaddafi, o le autocrat i le lotoifale, ma i le faagasologa na mafai ona faʻaleleia se tulaga le manuia i se fanua o loʻo feagai nei ma lona tulaga. lava taua faalemalo. I tausaga talu mai le 2011, o le US e iai taimi na i ai ni faʻatonuga i luga o le eleele iina, na faʻalauiloaina selau o faʻalavelave faʻafuaseʻi (ma osofaʻiga a le ea), e masani ona faasaga i se lala o le ISIS na ola aʻe i lena fanua. O lea foi, e itiiti lava se mea ua faamautu iina, ina ia mafai ai ona faaauau pea ona tatou usuina le Viiga o le Gataifale (“…i matafaga o Tripoli”) ma se lagona o le talafeagai.
Ma ou te lei taua foi Pakistan, Niger, ma e silafia e le Atua le isi mea. E tatau foi ona e maitauina o Amerika e faavavau taua i le fefe ua fa'amaonia le aoga tele taua mo le mata’u, fesoasoani manino e fa'aleleia ma fa'asalalau ia vaega, tagata fa'atupu fa'alavelave ma fa'atupu fa'atupu i mea uma, i vaega iloga o le paneta, mai Filipaina i le Kongo.
Ua fai ma vaisu i taua? E le o tatou. Ae, o mea uma lava, o se faʻamaumauga ma aua neʻi galo ia i tatou o loʻo faʻaalia i luga o le tafailagi o se isi taua, o le taimi nei ma Iran, o se atunuu o loʻo vaʻaia e alii le osofaʻiga a Iraq i le 2003 (faʻatasi ma o lo'o iai nei le Faufautua mo le Puipuiga a le Atunu'u John Bolton) sa naunau lava e mulimuli i lena taimi. “E mananao tagata uma e o i Baghdad,” o lea le faapea fa'apea na alu i Uosigitone i lea taimi. "O alii moni e fia o i Tehran." Ma e mafai lava, i le 2019, Bolton ma le auvaa o le a mafai ona galulue i luga o lena faʻatuai tele. Mafaufau i le talafaasolopito o taua a Amerika i nei tausaga, o le a se mea e ono sese?
I se aotelega, e leai se tasi e tatau ona fai mai oi tatou o Amerika e le o "i le fale" i le lalolagi. O loo matou i ai i soo se mea, ofoofogia lelei faatupeina ma fa'aauupegaina lelei ma sauni e fa'afeagai ma le au fa'atupu fa'atupu o lenei paneta. Na o le tasi le fautuaga itiiti: faafetai i le vaegaau mo la latou tautua pe a e mana’o ai, ona fai lea e pei o le tele o tagata Amerika, fai lau pisinisi e pei e leai se mea o tupu i na nuu mamao. A o tatou agaʻi atu i le vaitau palota 2020, peitaʻi, aua neʻi mafaufauina oi tatou o tagata lelei ile Planet Earth. E pei ona ou iloa, e le tele ni tagata lelei o totoe.
O Tom Engelhardt o se tasi na faavaeina le Amerika Empire Project ma le tusitala o se talafaasolopito o le Cold War, Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu. E tamoe o ia TomDispatch.com ma o se tasi o le Type Media Center. O lana tusi lona ono ma le fou o le Le Atunuʻu e Le faia e Taua (Auina Tusi).
O lenei tusiga na muamua faʻaalia i luga o TomDispatch.com, o se upega tafaʻilagi a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faʻatonu taimi umi i le lolomiina, faʻavae-faʻavae o le American Empire Project, tusitala o Le I'uga o Aganu'u Manumalo, e pei o se tala, The Last Days of Publishing. O lana tusi fou o le A Nation Unmade By War (Haymarket Books).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo