[Faamatalaga a le Faaliliu: O le malaga lata mai a Noam Chomsky i Sasaʻe Tutotonu o Me 2010. Faʻafetai i pulega a Isaraelu -- pe atonu o le a avea Chomsky ma se faʻamataʻu saogalemu, pe ana faʻatagaina o ia e ulufale atu i teritori o Palesitina o loʻo nofoia - na faʻaitiitia le malaga. i ona vaega Ioritana ma Lepanona. O le vevesi faʻavaomalo ma faʻasalalauga na mafua mai i le faʻasaina a Isaraelu na i ai se aafiaga boomerang: O le malaga na iʻu ai i se aafiaga sili atu nai lo le mea na faʻamoemoeina. Sa faafia ona oo atu faatalanoaga i tua atu o le tapulaa faatulagaina, sa faatumulia potu o lauga, sa faagasolo fonotaga i le aluga o taimi, o talosaga a le aufaasālalau na lofituina ai le utiuti o punaoa a le au fai fuafuaga. Ou te toe faamatalaina ni nai taimi i se isi mea. [1]
O le lauga mulimuli a Chomsky i lena malaga sa i Beirut i le aso 25 o Me, o le sefulu tausaga i le aso o le faasaolotoina o Lepanona i saute mai le pulega a Isaraelu. O le lauga na faia i le UNESCO Palace, le fale tele tele i Beirut. E faitau selau ua tumu le faletele, o nisi sa nonofo i alaala, o nisi sa tutu atoa, ma le toatele o isi sa faatalitali i fafo ma le mafai ona ulufale atu. O Chomsky na faʻafeiloaia e se tasi o faʻatonuga o le malaga, Fawwaz Traboulsi, o ia o se tusitala faasolopito, ua leva ona tuʻua le gaioiga, ma le tusitala mo le Beirut i aso uma. as-Safir.
O le lauga a Chomsky i le Maota o UNESCO sa i le gagana Peretania ma fa'amatala fa'atasi i le gagana Arapi; o se tusitusiga, ua fetuutuuna'i teisi, o lo'o tu'u i le Noam Chomsky Upega Tafaʻilagi. [2]Lalo o laʻu faaliliuga o le folasaga a Traboulsi, e faʻavae i luga o le gagana Arapi na lomia i nai aso mulimuli ane, i le Iuni 2 lomiga o as-Safir. O faʻamatalaga pito i lalo e aʻu ma tuʻu nisi o faʻamatalaga a Traboulsi i le faʻamatalaga mo le tagata faitau i Sisifo.
O le ulutala, o le mea moni, o se alu ese i luga Le Auleaga Amerika, ose tala fa'apolokiki e sili ona fa'atauina i le 1958 a Eugene Burdick ma William Lederer. O le faaupuga "Amerika mataga" ua maua tupe i le lalolagi atoa, e le itiiti ifo i Sasaʻe Tutotonu, e faʻatatau i le faʻamaualuga a le malo. I le gagana Arapi, "Amerika matagofie" e sili atu ona malamalama lelei o le faʻafeagai faʻapolokiki o le "Amerika mataga" nai lo le Igilisi, e aunoa ma se faʻamatalaga o le aulelei.
–– Assaf Kfoury]
E le manaʻomia e Noam Chomsky se faʻamatalaga. E le gata i lea, o le a ou maua le fiafia e talanoa e uiga ia te ia.
O le sao sili ona taua i le matata o le gagana i o tatou taimi, o le tagata ua taʻua o le "tagata sili ona atamai ola" i le lalolagi, e sili atu i mea uma o se faʻataʻitaʻiga o le tauagafau. Mo le tele o lona malamalama, o Noam Chomsky o se faataitaiga o le upu a le tusisolo Arapi (Abu Nuwas), “Fai atu ia te ia o lē fai mai le poto, ua e mauaina le malamalama o nisi ae le o mea uma.” Ae ui i lea, o le tauagafau o Noam Chomsky, ua ofuina i se loto uamea, e le vaivai ma fafagaina e se lagona maaleale i mea uma e taia ai le le tonu po o le faailoga tagata i le va o tagata.
O lenei tagata faitio le vaivai o le faiga faavae ma le tetee i folafolaga sese o le lalolagi atoa i lalo o le puipuiga o se militeri Amerika -- o lenei tagata vaai mamao o lalolagi fou saoloto mai talitonuga o le maketi ma tupe mama matapeʻapeʻa -- Noam Chomsky e finau i le sootaga i le va o tulaga taua masaga o saolotoga ma le tutusa. O se faʻatonuga faʻaagafesootai faʻasaʻoloto, na ia faʻamalosia, e le mafai ona ositaulagaina aia tatau a tagata taʻitoʻatasi i le igoa o le atinaʻeina o le tamaoaiga, poʻo le saʻolotoga faatemokalasi i le igoa o le tutusa lautele. Na ia fa'amaonia o le tutusa e fa'amalosia ai le sa'olotoga pe a fa'afaileleina e le sa'olotoga le tutusa.
O Noam Chomsky o le tagata mafaufau lea o loʻo tuʻuina atu nei taumafaiga tetele e faʻafetaui ai manatu masani e uiga i le post-colonialism. Na te una'ia i tatou ina ia tatou galulue i le mea e iloagofie ai: O le pulega faakolone e le na'o se taimi ua tuanai lea ua lava ai le faitioina ma le auiliiliina mo ona faʻaituau lagolago i Sisifo. O lo'o fa'atasi ma i tatou le pulega fa'akolone e ala i le fa'aauauina pea o galuega fa'atupu i Palesitina, Iraq, Afghanistan, ma isi nofoaga. O lo'o i ai nei le pulega fa'akolone i aso nei i lona suiga i se malo ua fa'alauiloa mai ai faiga fou o le fa'aogaina ma le pulea, lea e mana'omia ai ni faiga fou o tauiviga ma le tetee.
E ese mai i le aufailotu postmodern, o Noam Chomsky o loʻo tumau pea o le valaʻau moni o se tagata atamai o le sailia ma faʻaalia mea moni autu autu. O le faafitia e le postmodernist theories o se mea moni faamoemoeina -- ua suia i faʻamatalaga faʻapitoa e tutusa le le tumau ma le tumau ma faʻafememeaʻi manaʻoga faʻapitoa ma sootaga pule - o se faʻafitiga e iu ai ina lagolagoina le tulaga quo ma i latou e manuia ai.
O Noam Chomsky o se paionia foi i le suʻesuʻeina o le aufaasālalau ma pe faʻafefea ona faʻaalia manatu lautele. Na ia su'esu'eina ma le toto'a le ala na 'ese'ese ai fa'alapotopotoga fa'asalalau mai la latou galuega muamua o le fa'asalalauina o fa'amatalaga ma avea ai ma fa'alapotopotoga fa'asalalau e fa'atautaia manatu o tagata lautele. Nai lo le fa'asalalauina o tala fou ma au'ili'iliga, ma fa'aalia manatu fa'alaua'itele ma le fa'amaoni, o fa'asalalauga fa'asalalau o lo'o pulea nei e monopolies o latou galuega autu o le "fa'atagaga o le gaosiga" i le tautua a pisinisi tetele ma mea fa'apolokiki i le lalolagi atoa.
Mo nei mafuaaga uma, o le tatou failauga i le po nei o se faʻailoga o le faʻamoemoe mo se lalolagi sili atu -- o se faʻamoemoe na te faʻaalia i se ataata toʻafilemu ma faʻamautinoa - i le taimi e taumafai ai le toʻatele e faʻamaonia i tatou o le faʻamoemoe o se faʻasesega ma o le alualu i luma o le se upu eleelea. Latou te faaauau pea i a latou taumafaiga faanoanoa ae e le mafai ona latou taliina se fesili faigofie se tasi: O le a le mea e tatau ona lafoaia o tatou faamoemoega i le alualu i luma ma lo tatou taumafai mo le alualu i luma? Pe o le lolo atu ea i tua ona olioli ai lea mo le isi lima tausaga o le fuafuaga e ausia ai sini faatauvaa i totonu o lenei faaletonu?
I mataupu Arapi ma faʻaitulagi, o Noam Chomsky o le tagata muamua na lapataia e uiga i le matautia o le faʻaogaina o le Holocaust ina ia faʻatulafonoina ai le Zionism, e faʻasaʻo ai faiga faatupu faalavelave a le setete o Isaraelu, ma faʻamaonia ai le faʻaauauina o le nofoia o fanua Palesitina ma Arapi talu mai le 1967. E le galo ia i tatou. e faapea o ia, o lona tulaga le maluelue e fai ma sui o le aia tatau a Palesitina i le filifiliga a le tagata lava ia ma la latou aia tatau e toe foi atu ai i se setete tutoatasi Palesitina, na ia tusia se tusi mauoa ma loloto faamaumau e tatalaina ai le pepelo e uiga i le osofaiga a Isaraelu i Lepanona i le 1982. [3]
O le asiasiga muamua a Noam Chomsky i Lepanona o Me 2006, ma lona faletua o Carol na maliu i le lua tausaga talu ai. I lena asiasiga, na ia feiloai ai ma se faipule faapolotiki a Lepanona o le na ia taʻua pea lava pea ua uma le vaitau o tauiviga faaauupegaina. O le tali a Chomsky e faapea o le US e le mafai lava ona tuuina atu ni faamaoniga e tetee atu ai i soo se osofaiga a Isaraelu, ae tuu ai e le mafai ona auai i sea osofaiga. Na ia ta’ua fo’i e tatau ona lagolagoina le Hezbollah ma lana aia tatau e ave ai a’upega ona e na’o le pau lea o le malosi e mafai ona puipuia Lepanona i le feagai ai ma osofaiga a Isaraelu. O le toatele na auai i lena fonotaga ia Me 2006 sa faateia i le tali manino a Chomsky, ma ou te tautino atu o a’u o se tasi o i latou. Sa matou sese ma sa faamaonia e Chomsky le sa'o -– sa'o i lona faatuatuaga i le malosi o tagata e tau ai le malosi sili o osofaiga ma pulega. O lea, i ni nai vaiaso talu ona mavae lena fonotaga ia Me 2006, na teena ai le au osofaʻi a Isaraelu. I lana suʻesuʻega o le osofaʻiga ia Iulai-Aokuso 2006 i Lepanona, na oʻo ai Chomsky i le faaiuga o le taua muamua a Isaraelu na tuliloaina, ma faʻaumiumi e pei ona i ai, ona o se faaiuga a Amerika, ae o taua muamua na faʻalauiloa. fa'atasi ai ma le fa'atagaga a Amerika.
O le asō, tatou te faamanatuina ai le sefulu tausaga o le faasaolotoina o le itu i Saute. O se avanoa lenei e ofo atu ai la tatou fa'alupega ma le fa'amemelo ia i latou e nafa ma lenei fa'amoemoe tele -– mai le au tau muamua a le malo. Lepanese National Resistance Front i Beirut, Aley, Shoueifat, ma Saida, i le au tau talavou o le Tete'e Isalama o ē o lo'o tu nei i le tuā'oi o lo'o fa'afeagai ma 'au a Isaraelu. [4] O i latou na faamasaaina o latou toto i laueleele o le itu i Saute ma le itu i Sisifo o Beqaa [5] –– faatasi ai ma e ua manunua, o e na pueina, o e ua misi, ma i latou uma o e na tauivi e ala i upu ma galuega e tutuli ese ai tagata saua ma a latou galulue faatasi i le aso 25 o Me 2000 -– na viia uma mai tulimanu uma o lenei tamai atunuu, mai itulagi uma ma soo se lotu lotu, ma le tele lava mai tagata matitiva ma tagata faigaluega. O le mea na tuufaatasia ai i latou uma o le ita i le feagai ai ma le galuega ma le naunau e tulituliloa se sini tutusa e leʻi vaʻaia ai le va o alii ma tamaitai, poʻo le va o Lepanese ma Palesitina, poʻo le va o tagata mulimuli ma le faitau afe o tagata Arab volenitia na auai i le tauiviga ma o latou uso Lepanona ma Palesitina.
I le avea ai ma se tasi o le tetee ia te aʻu lava ma o se tusitala faasolopito, faataga aʻu e faaopoopo atu loʻu leo i le valaau a Sayyid Hassan Nasrallah mo le tusiaina o le talafaasolopito o le tetee a tagata Lepanona i le Zionism ma Isaraelu. [6] Ou te fia faaopoopo atu faamatalaga nei i lenei talosaga.
Muamua, o le a sili ona tatou manuia mai se talosaga mo le mafuaaga faigofie o taumafaiga uma i le faamaumauina o la tatou tetee ma le faasaolotoina o le a fausia ai se manatuaga tuʻufaʻatasia e faʻapotopotoina ma tuʻufaʻatasia le Lepanona. O le mea lea e ese ai ma le manatu o nisi o loʻo i ai nei e toe manatua ma toe faʻafoʻi a tatou taua i totonu, lea e faʻamalosia ai le manatuaina o fevaevaeaʻiga ma le teenaina.
Lona lua, o le valaau mo le tusiaina o le talafaasolopito o lo tatou tetee ma le faasaolotoina e aofia ai le faailoaina o la tatou tauiviga ma le Zionism ma Isaraelu ua tatau nei ona suia i se vaega fou, o se tasi o puipuiga a le atunuu o le a puipuia ai mea ua tatou mauaina i le taimi nei i le tele o tau o tagata ma meafaitino. . O le mea lea e tatau ai ia i tatou ona faʻamalamalamaina se vaʻaiga fou, faʻapea foʻi ma le fuafuaina o galuega o loʻo i luma ma auala o loʻo tatou faʻaogaina, mo le faʻafetauiina o luitau o lenei vaega fou.
Lona tolu, a o ou auai i le valaau mo le tusiaina o le tala faasolopito o lo tatou tetee ma le faasaolotoina, ou te matua lapatai atu e uiga i le faaaoga sese o lona igoa lelei ma le mitamita o mea na ausia ina ia faamaonia ma faaauau ai le faiga o le taʻutaʻu atu o agasala, aemaise lava i lona tulaga sili ona leaga ua faia e nisi e valaau ai. “temokalasi fa’alotoifale.” O la tatou tauiviga e tatau ona sili atu nai lo le tetee atu i le Zionism ma Isaraelu e aofia ai le tetee atu i le faiga o le taʻutaʻu atu ia lava ma ia faasaoloto tagata Lepanona mai ona noataga. [7]
Ma lona fa, a o ou auai i le valaau mo le tusiaina o le talafaasolopito o lo tatou tetee ma le faasaolotoina, ia tatou faalauteleina lo tatou tetee i le tauiviga e tetee atu i le pule malosi a le vaega e tasi e pulea a tatou mataupu tau tamaoaiga ma agafesootai -- le pati a le au faletupe, le au faioloa. , ma le au fai konekarate –– o i latou e fa'alauiloa le atina'e le tutusa ma le eseesega o vasega ma fa'amalosia a tatou tupulaga talavou e malaga atu i le le iloa. [8]
O le a ou le toe faʻaaluina lou taimi. Tuu mai aʻu e fai atu mo outou, o outou uma o loo auai i lenei afiafi, “Noam Chomsky, malo mai i lou nuu ma au uo i Lepanona!”
Faamatalaga
[1] Assaf Kfoury, “Fa'asa'o Fa'amaumauga: E uiga i le Malaga a Noam Chomsky i Sasa'e Tutotonu ia Me 2010, " Znet, Iulai 31, 2010.
[2] Noam Chomsky, US Foreign Policy i Sasa'e Tutotonu, UNESCO Palace, Beirut, Lepanona, Me 25, 2010.
[3] O loo faasino atu Traboulsi i le tusi na tusia e Chomsky ina ua faatoʻā uma le osofaʻiga a Isaraelu i Lepanona i le 1982, Le Tafatolu Mataʻutia: O le Iunaite Setete, Isaraelu, ma Palesitina, South End Press, 1983 (fa'afouina lomiga, 1999). O le tusi na faaliliuina i le gagana Arapi ma o se tasi o Chomsky sili ona lauiloa i le au faitau Arapi.
[4] O le Lebanese National Resistance Front (LNRF) o se tuufaatasiga o vaega faa-Komunisi ma Marxist-faalagolago na faavaeina ina ua uma le osofaiga a Isaraelu i Lepanona i le 1982. O le LNRF na faʻaaogaina le autau a Isaraelu i gaioiga faʻamalosi i tausaga 1982-85, o nisi na manuia i le taofia pe faʻagesegese le agai i luma o koluma faaauupegaina a Isaraelu. O aai o Beirut, Aley, Shoueifat, ma Saida, lea o loo taʻua e Traboulsi, sa i ai i nofoaga e manatua pea o lena tetee muamua atu i osofaiga a Isaraelu. E oo ane i le ogatotonu o vaitausaga o le 1980, na solomuli ese ai le ʻautau a Isaraelu mai ona tulaga maualuluga i tafatafa o Beirut ma i le itu tutotonu o Lepanona, ae na i lo o lea, na faamalosia ai lona iai i le itu i saute o le atunuu faatasi ai ma le fesoasoani a le ʻau fesoasoani na ia faia, o le South Lebanon Army. (SLA). Mai le ogatotonu o le 1980 e oo atu i le faaiuga o le 1990, o osofaiga a guerrilla i le militeri a Isaraelu ma le SLA na faia e se taʻutaʻua fou fou i le tele o le itu i saute o Shiite, na taʻitaʻia e Hezbollah (faʻavae i le 1985) ma e masani ona taʻua o le Islamic. Tete'e. I le aso 25 o Me, 2000, toetoe lava a faʻaalu iunite o le autau a Isaraelu ma toega o le SLA na vave ona o ese mai teritori uma o Lepanona sei vagana ai ni nai taga i luga o le tuaoi, o le mea sili ona finau i le Faatoaga a Shebaa.
[5] O le itu i Saute ma le Western Beqaa o itulagi ia o Lepanona e sili ona latalata i le tuaoi i matu o Isaraelu. I le 1990's, o vaaiga ia o le taʻitaʻia soo e Hezbollah gaioiga faʻasaga i le militeri Isaraelu ma a latou sui i le SLA. I le taimi o le osofaʻiga ia Iulai-Aokuso 2006 i Lepanona, na toe molimauina ai e le itu i Saute ma Sisifo Beqaa le toe faʻalavelave faʻafuaseʻi i le va o vaega o Hezbollah ma tagata osofaʻi a Isaraelu.
[6] O Sayyid Hassan Nasrallah o le failautusi aoao a Hezbollah. I le aso 21 o Me, 2010, i ni nai aso aʻo lumanaʻi le lauga a Chomsky i le UNESCO Palace, na faʻauluina ai e Hezbollah se "falemataaga tetee" i le nuu o Mlita i le itu i saute o Lepanona. O Mlita sa avea ma nofoaga fa'alauiloa mo le tele o galuega tetee i le 1990's. I lena faapaiaga, na saunoa ai Nasrallah i se potopotoga tele o sui ma tagata lagolago. I lana tautalaga, faʻasalalau lautele i le aufaasālalau i le lotoifale, Nasrallah valaau mo, faatasi ai ma isi mea, o le tusiaina o le talafaasolopito o le tetee a Lepanona i le Zionism talu mai le 1948, o se poloketi e tuufaatasia uma ai Lepanona.
[7] Nai lo le taʻua o le faiga malo a Lepanona i lona igoa tuai ma ua sili ona taʻufaatauvaaina -- o le "faiga taʻutaʻu" -- o le "faatemokalasi faʻatasi" ua sili atu ona faʻalogoina ua avea ma taʻutaʻua sili o faiga faʻapolokiki a Lepanona i lona igoa o le vasega tuai. o le le tutusa ma faiga fa'ailoga tagata o lo'o fa'aauau pea. O le mea lea o loʻo faʻatulagaina ai vaega faʻaopoopo a le Palemene, o lona igoa o loʻo tautala ai Traboulsi, e ese mai i pati o loʻo auai i le malo o Lepanona, o Hezbollah e aofia ai. Mo ana sao uma i le tetee atu i osofaiga a Isaraelu, o le mea tonu lava lea e sili ona finau ai Hezbollah ma le itu tauagavale i Lepanona: E ui lava i lona lagolagoina o le suia o le faiga o le taʻutaʻu atu, o le mea moni o Hezbollah o se tagata taʻutaʻua i lena faiga ma aoga lelei mo lona faasaoina.
[8] Na tusia e Traboulsi le "pati e tasi a le au faletupe, le aufaioloa, ma le au fai konekarate" i se uiga faʻatusa, faʻatasi e faʻatatau i vaega taʻutaʻu uma (faʻavae faʻalotu) o le faʻalapotopotoga faʻapolokiki a Lepanona. O le tele o mea e faʻapotopotoina ai nei vaega, o se tasi o mea e sili ona taua o lo latou usitaʻia ma le le faʻalogo i le tamaoaiga o le neoliberal, i le ogatasi atoatoa ma faiga faʻavae a le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi. O nei faiga faavae ua matuā faamanuiaina ai “le au teu tupe, le au faioloa, ma le au fai konekarate,” i le afaina ai o tagata matitiva ma tagata faigaluega, e tusa lava po o le a le taʻutinoga.
Fawwaz Traboulsi na tusia i le tala faasolopito, faiga faʻapolokiki a Arapi, gaioiga faʻaagafesootai ma aganuʻu lauiloa ma faʻaliliu galuega a Karl Marx, John Reed, Antonio Gramsci, Isaac Deutscher, John Berger, Etel Adnan, Sa`di Yusuf ma Edward Said. O lana tusi aupito lata mai i le gagana Peretania o le A History of Modern Lebanon (Pluto Press, 2007).
Assaf Kfoury o se tagata fa'apolokiki Arapi-Amerika ma Polofesa o Saienisi Faakomepiuta i le Iunivesite o Boston. Faatasi ai ma Avi Chomsky ma Irene Gendzier, sa latou o faatasi ma Noam Chomsky i lana malaga ia Me 2010 i Sasaʻe Tutotonu.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo