Venesuela ua ulufale atu i se vaega taua o lona faiga fouvale, lea ua alualu i luma vave, ma e aunoa ma se malolo, talu mai le 1999. O le taumafaiga le manuia e toe fuataiina le faavae i le Tesema 2, 2007, o le referendum na tatalaina ai se tuufaatasiga o feteenaiga matuitui i le puupuu ma le feololo. vaitaimi ma suia le auivi fa'aa'oga lea o le a atia'e ai lenei vaitau; ae e le suia ai le mataupu o le misa o loo faagasolo. O malosiaga o le fouvalega o le a tatalaina, faatasi ai ma malosiaga o le tetee.
Fa'aalia i mataupu e 69, o le toe fuata'iga sa i ai ni fa'amoemoega autu e fa o lona fa'amoemoe autu: o le fa'aliliuina atu o le pule fa'apolokiki i le aufono a le malo ta'uta'ua (fono a tagata faigaluega, fono faifa'ato'aga, fono a tamaiti a'oga, ma isi); ia fa'alauiloa ma fa'atumauina le i ai o fitafita ta'uta'ua; toe faatulaga le mamanu faaleatunuu o le setete (new geometry of power); ma faaosofia ai se suiga fou ma le mata'utia o le tamaoaiga e manuia ai le vasega faigaluega ma tagata lautele. I se aotelega: o le talepeina o le malo bourgeois ma le amataga o le fausiaina o se setete o le aufaigaluega, faifaatoaga ma tagata uma.
O le faia'ina o le palota o le a suia ai foliga ma atonu o le pao o lenei savaliga, ae ui i lea, o le suiga agai i le socialism o le a siitia ai o ia lava i se tulaga maualuga maualuga e tusa ai ma mea na tatou ola ai i le valu tausaga talu ai. [1]
E le'i matua manino lava le fa'aaliga o le fa'afouga-fouvalega. E le'i i ai muamua se fete'ena'iga i le va o auala ma mea e gata ai. E amata mai i le mautinoa o le a faatumauina e [le Peresitene o Venezuela Hugo] Chavez se laina o feeseeseaiga le mautonu i le feagai ai ma le itu teteʻe, i tua atu o loʻo faʻatautaia ai le White House, e lua mea e le o iloa o le a sili atu ona manino: o le taua o le tulaga o le faʻasao (o lona uiga. , o le pasene o le faitau aofaʻi o loʻo tumau pea le le fiafia ma e leʻi auai i le vaega o le fouvalega) ma pe o le a taofia e le itu teteʻe pe leai foi mai le faʻaogaina o le auala e tasi ua latou totoe: sauaga.
E ese mai i isi faʻataʻitaʻiga muamua, o le suiga i Venesuela na amata e ala i le auala faʻavae. Na manumalo Chavez i le palota o Tesema 1998, talu ai na ia alualu i luma, i lea laasaga ma lea laasaga, i le vaega o fofo o faafitauli lautele, siitia le malamalama o le sosaiete, toe faʻaleleia le pule a le atunuʻu ma mulimuli ane, feteʻenaʻi ma faavae o le faiga faʻavae. O le ala lena na uia ina ia fa'aputuina 'au, fa'atasi ai ma metotia ma tagata ta'ito'atasi o lo'o tanumia i totonu o mea faigaluega a le malo, e tau le toe fa'amalieina i nisi tulaga i le mana'o o ta'ita'i fouvale i galuega a le malo.
Faatasi ai ma le pa a le malo fou, o lenei malosiaga na faʻamaualuga i totonu o le setete e pei ona fatuina - pe, sili atu ona lelei, ua pala. I lenei vaitau atoa o feteenaiga na faʻaalia e ala i le ata o le ulu o le setete ma le malo, Hugo Chavez, i se tulaga e leʻi vaʻaia muamua i le talafaasolopito o tauiviga lautele. O le toe fuata'iga atoa - e masani ona faia i ala fa'ata'ita'i e tau atu i se itu e fa'afeagai ma le mea o lo'o sailia - ua na'o ni fa'avae e fa'atūina ai lenei galuega fou.
I latitudes eseese, o tagata taʻitoʻatasi e masani i le atinaʻeina o manatu faʻamatalaina ma faʻamatalaina e isi mo tulaga eseese, ae le mafai ona avea ma o latou amataga o mea tutupu ola, malamalama ia i latou ma tali atu ia i latou, na vaʻaia lenei tulaga o se toe fai o le "mana lua". O se toe fai Sui generis o le tulaga na ola ai Rusia i le va o Fepuari ma Oketopa 1917, faatasi ai ma le malo o le malo o le bourgeois i le tasi itu ae o le au faigaluega ma fegalegaleaiga lautele i le isi itu. O Chavez sa na'o le "fa'aofia" i totonu, o se paaga e mafai ona fa'amoemoeina, a'o fa'amaopoopoina le aufaigaluega ma tagata ta'uta'ua i totonu o se pati fou. O lenei faʻaaliga fiafia na liua i se vaega, o se faʻamatalaga pseudo-theoretical na faʻaliliuina le mea moni: na tuʻuina ai vaega laiti ma charlatans i le matafaioi a le pito i luma ma Chavez o se pagota o le setete bourgeois.
Atonu e foliga mai o ni nai eseesega laiti i luga o le tulaga faʻapitoa, ae o lenei mea sese taua (e manaʻomia ai le faʻaalia o se faʻamatalaga faʻapitoa, ae i le toetoe lava o tulaga uma na avea ma faʻavae o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le myopia ma le palaai), na fatuina ai se faʻalapotopotoga faʻapitoa lea. vave ona suia o ia lava i tulaga tetee tetee, faaalia i valaau e palota faasaga i le toefuataiga faavae, po o le maualuga o le le ogatasi o le ulufale atu o ni vaega faalilolilo, lilivau o latou nifo, o le United Socialist Party o Venezuela (PSUV), o le pati faatulagaina i lalo o le uunaiga ma le taumafaiga a. Chavez. I tulaga aupito sili ona ogaoga o lenei fa'aletonu faaletino, o vaega pito i luma ma ta'ita'i sa tutu mausali i le pito i tua, o lo'o faia le matafaioi o se mamafa oti, e tetee atu i le mana'o fouvale.
E tusa lava po o le a lau vaai i ai, o le mea moni, o le tulaga faʻapolokiki o loʻo faia i Venesuela o se suiga, e aunoa ma se masalosalo, o ona aʻa faʻaagafesootai o loʻo taoto i le caracazo o le 1989, ae o lea, ona o le tuufaatasiga o le tulaga moni o agafesootai o le atunuu ma le taimi faava-o-malo iloga o loo i ai, ua atiina ae i totonu o le bourgeois institutional system; fa'atasi ai ma se fa'agaioiga fa'aagafesootai mamana ae fa'ato'ato'a, lea e le o iai le au faigaluega i se faiga fa'aletino; e aunoa ma se pati i se uiga sa'o o le upu ma faatasi ai ma le kalave uiga ese i se tagata ta'ito'atasi e maua ai le faauigaga o le lagona ma le pao lea e agai i luma tauiviga a le vasega.
E le o se mea faʻafuaseʻi o na vaega ma tagata taʻitoʻatasi o loʻo, faʻatasi ai ma le le faʻamaoni papaʻu, faʻasalaina se talitonuga faʻapitoa o uiga i le vaega a Chavez, o i latou lava ia e mumusu e tuuto atu i latou lava e fausia se malosiaga fou i tulaga ua tuʻuina atu, faʻafaigofieina le faʻalavelave a le tagata. vaega ma tagata ta'ito'atasi e iai agafesootai ma/po'o faiga fa'apolokiki e fa'afeagai ma se fete'ena'iga … i totonu o faiga fa'apolokiki aloa'ia, fa'apea fo'i ma le malo lava ia. Mafaufau i eseesega uma, e mafai ona faia se faʻataʻitaʻiga i le amio a tamaiti agavale i Atenitina oe, pe a iai le avanoa e fausia ai se meafaigaluega faʻapolokiki a le toʻatele mai le Central de Trabajadores de la Argentina (CTA, Argentine Workers Centre), na mumusu e tuuto atu i latou lava i lenei faiga, ae mulimuli ane taʻusalaina le iʻuga o lena taumafaiga, lea o le toesea o i latou e taʻua i latou lava o tagata fouvale na fesoasoani i le faʻaitiitia o le paleni o malosiaga e lagolagoina ai le toefuataʻiina ma tagata faʻalelei. ma fausaga.
Ae e leʻi tupu foi le mea lava lea i Venesuela: ona o le tosoina o le kalave a Hugo Chavez, o le malosi o le fouvalega ua faʻamalosia i latou lava ma o lea ua molimau le lalolagi i le suiga o lenei atunuu agai atu i agafesootai, e ala i auala e le masani ai.
Fouvalega ma sauagae
E ui lava e leʻi iai ni faʻalavelave faʻaleagaina i le valu tausaga talu ai - e aofia ai le fasioti tagata masani o tagata faifaatoaga, faʻalavelave faʻafuaseʻi, sabotage o pisinisi suauʻu ma le le mafaitaulia taumafaiga le manuia e faasaga i le olaga o Chavez - o suiga na tutupu i le tulaga faaupufai, le sootaga o malosiaga i le va o vasega, ma meafaigaluega a le setete, ua tupu i le filemu ma i totonu o le auivi o faalapotopotoga faatemokalasi.
O lenei vaega faaumiumi, i le taimi na tupu ai suiga tetele, ua mafua ai se talitonuga e mafai ona faaiʻuina se fouvalega e aunoa ma le faʻasagatau muamua ma le fili o le vasega o loʻo i totonu ma fafo atu o tuaoi o le atunuʻu. Ae o sea faafoliga faapena e le o se vaega o fuafuaga a Chavez ma lana au vavalalata, o le mai le taimi muamua na ia tauaveina le galuega o le manumalo i le eleele i totonu o le au faaauupegaina, faʻafouina o auupega, faʻauluina fuafuaga tau puipuiga i le feagai ai ma osofaʻiga ma isi ituaiga. o osofaiga a le teritori, ae sili atu i mea uma, o le faʻavaeina o fitafita taʻutaʻua fouvale, ua taʻua o le faʻasao, lea o loʻo faʻatulagaina i aso nei pe tusa ma le tasi miliona alii ma tamaitai faaauupegaina.
E le gata i le tulafono, ae matua sa'o, le faia o se taumafaiga aupito sili e mafai ona tolopoina mo se taimi maualuga e mafai ai se fetauiga i luma ma le fili. O le mea moni, e mafai ona fai atu lenei mea pe afai i le taimi lava e tasi e leai se taimi e tasi e faʻaumatia e siitia ai le manatu faʻapolokiki o sosaiete e tusa ai ma le faʻamataʻu faifaipea o le malo ma ana paaga i le lotoifale, i le taimi lava e tasi o le faʻatulagaina o se faʻaupuga faʻaauupegaina gafatia. o le fa'afetaia'ia ma le fa'ato'ilaloina o lenei lu'itau le mafaagaloina.
I lenei tulaga, e ala i le manumalo i le tele o taimi, e lua mea taua e mafai ona ausia: tasi, o le faatoilaloina o le tele ma sili atu ona lauiloa tagata - tagata faigaluega, faifaatoaga, tamaiti aʻoga, tagata tomai faapitoa, tagata gaosi oloa laiti ma tagata faʻatau oloa i taulaga ma nuʻu - i le tulaga o le fouvalega poʻo. , o lona uiga o le mea lava lea e tasi, e faaitiitia i le tulaga sili e mafai ai le tulaga lautele o le fili; lua, faʻaalia le feteʻenaʻiga i le lalolagi o Amerika Latina teritori ma faiga faʻapolokiki, o lona uiga, pe a fai i le tasi itu o se sootaga eseʻese o malosiaga e faasaga i le malo, ona i ai lea i le isi itu o loʻo i ai le manaʻomia o le faia o togafiti talafeagai uma. laa agai i luma e faamaopoopo le savali le tutusa o faiga o loo faagasolo i le itulagi.
O le tulaga na talia e le sa avea muamua ma minisita o le puipuiga o Raul Baduel na faatelevaveina faafuasei le savaliga agai i se fefinauaiga. E manino lava o le faailoaina e Baduel o le toefuata'iga o le faavae o se osofaʻiga, faatasi ai ma lana valaau mo le leai o se palota, o lona uiga o se tulaga aloaia ma le malo ma ana fuafuaga tau faasaga i le Socialist Bolivarian Revolution.[2]
E oo lava i taumafaiga uma i le lalolagi o le a le lava e tolopoina ai lenei finauga. I Venesuela, e tatau ona faʻamaeʻaina le faʻatulagaina o le PSUV ma faʻatasi ai ma lenei meafaigaluega faʻapolokiki e faʻatino ma le maualuga o le malosi o galuega na tuʻuina atu e le toe fuataʻiga o le faʻavae. I Amerika Latina, e manaʻomia le tuleia ma le manaʻoga tutusa le fausiaina o le tele o vaega fouvale ma agai i luma ma se tali faʻamaonia i se faʻalapotopotoga faʻavaomalo e mafai ona faia i luga o laufanua uma se faaiuga ua galo e le toʻatele: o le suiga faʻaagafesootai - o le soloia o le kapitalisme, o le fausiaina o se sosaiete o alii ma tamaitai saoloto - e manatu o se feteenaiga ma le malo e faapea, ona o le mafuaaga o lona loto ma le tatau, o le a matua sauā.
O le felafolafoaiga tuai i le va o le "tauivi faʻaauupegaina" poʻo le "auala filemu" ua sili atu i lenei toe faʻafouina i se tulaga fou faavaomalo ma faʻaitulagi, o loʻo aoteleina i le faanatinati faanatinati e faʻatulagaina le toʻatele i vaega fouvale ma saunia i tatou lava i itu uma ina ia, ona o le natura tele ma le malosi faamiliteli o tagata, o le vevesi ua tolopoina ma faaitiitia i le tele e mafai ai.
Mo mafuaaga e tatau ai i tagata uma ona malamalama, O faitioga ei ai se aitalafu i le atina'eina o lenei felafolafoaiga taua i se tulaga fa'apitoa. Ae ui i lea, e le saʻo lenei mea e uiga i le faʻaogaina o faiga faʻapolokiki o lenei taʻiala. E le tatau ona faamamafaina e faapea o le luitau iloga o loo feagai ma i tatou e manaomia ai, i le taimi nei e sili atu nai lo se isi lava taimi, e tuu ai le au fai togafiti, tagata toe fuataʻi ma tamaiti agavale i o latou nofoaga, e ala i galuega faigata, o se vaega o le taʻimua ma mafai ona mautinoa le faatoilaloina o le mataʻutia. galuega i luma atu.
Le United Socialist Party o Venesuela
Talu mai le amataga o le 2007, na faʻamaonia ai e Chavez e aunoa ma se aloese mai le manaʻomia o faʻalapotopotoga faʻafouina uma e faʻamavaeina ina ia mafai ai ona faʻaogaina le ala i se vaega autasi, o le toʻatele, mo le faʻasalalauga faʻaagafesootai. E pei ona iloa, o faʻalapotopotoga tetele e tolu na faʻatasi ma Chavez ma lana Movimiento Quinta República (MVR, Movement for the Fifth Republic) i nei tausaga, na musu e talia le valaau. O se tasi oi latou (PODEMOS), na faʻaumatia e ala i le alu ese atu o ona tulaga i le PSUV, faʻafetaui ia lava, e aunoa ma le popole e uiga i le tausia o foliga vaaia, faatasi ai ma le tetee sili ona faʻaalia ma faʻafefe. O le isi lua (Partido Comunista ma Patria mo Todos), oe na faʻaitiitia foʻi a latou faʻaaliga maualalo aʻo sainia e a latou fitafita i le PSUV, ae ui i lea na filifili e lagolagoina, faatasi ai ma sina le fiafia, le toe fuataʻiina o le faʻavae. [3]
O le mea moni o le 5,770,000 tagatanuu na sainia e avea ma tagata faʻamalosi i le PSUV, amata le faagasologa o le faʻatulagaina o le pati i luga o lenei faavae.
E pei o le lomiga o Novema o Amerika XXI faitauina:
"O le faagasologa o le filifilia o sui i le Konekeresi Faavae na maeʻa ia Oketopa ... [ma] 1674 sui usufono na filifilia mai le Socialist Circumscriptions (CS), e faia i le va o le 8 ma le 12 Socialist Battalion, lea na filifilia ai sui e toafitu (supoti, isi sui. fofoga fetalai ma faauluuluga e toalima o komisi) i le CS…E ui o le a faigata le iloaina [o le konekeresi], ae o le faamoemoega o nei mataupu e tolu e galulue faatasi, i se faiga e lei vaaia muamua o le fefaatauai i le va o nuu ma sui usufono. felafolafoaiga ma palota i pepa taua ua tuuina atu i le iloiloga a le Konekeresi: le Tautinoga o Mataupu Faavae, Polokalama ma Tulafono. [4]
E ala i se tu'ufa'atasiga talafeagai o fono fono, fonotaga i itulagi eseese, ma lipoti mai sui usufono ma felafolafoaiga i la latou fa'ata'ita'iga tutusa, fa'atasi ai ma le fa'agaioiga fa'atasi a le Socialist Battalion, o le ai ai se taumafaiga e o'o atu i le maualuga maualuga e mafai ai ona auai fa'atemokalasi o le sui auai atoa. O tekonolosi faʻaonaponei o fesoʻotaʻiga o le a fesoasoani i le faʻamoemoe o le tuʻuina atu o faʻamatalaga i le tulaga o tagata uma ma faʻasalalau felafolafoaiga i itu uma e lua: mai le pito i lalo i le au faipule ma le isi itu, o le a latou faʻaogaina le faʻaogaina o se itulau web, imeli ma telefoni fe'avea'i.
E leai se punaoa faʻatekinisi e mafai ona faʻatoʻilaloina le aʻafiaga o le leai o se galuega a le aufaigaluega e avea o se malosiaga faʻatulagaina, faʻamalosia ma faʻamalosia lona faʻailoga o se vasega i le faʻatinoina o lenei faʻalapotopotoga tele. I le taimi lava e tasi, e leai se tasi e mafai ona aloese mai le leai o se tu masani o le faʻatupuina o le tele o faʻalapotopotoga, lea e tatau ona faʻaopoopoina i ai se tu ma aga faʻafeagai: o le Accion Democratica (AD, Democratic Action), lea na lūlūina mo le tele o tausaga i le malamalama e ala i se metotia. i le tautua a le laumua ma se fausaga faʻapolokiki mautu.
O le mea moni taua o le manaʻoga mo le fausiaina o le PSUV na sau mai Chavez, ma mulimuli ane faʻamatalaina e ala i tagata faigaluega mai vaega eseese o le malo, o le a mamafa foi i se tulaga le mautonu i lenei fanau mai talafaasolopito. Ae ui i lea, e oʻo mai i le taimi nei, o le dialectic na faʻavae muamua i le va o Chavez ma le faitau afe o tagata faʻalauiloa, ona manumalo ai lea o le faitau miliona o tagata faʻamoemoe ma mulimuli ane ua manumalo le vaega atoa o le nuʻu ma le ogatotonu.
O nei mea uma o le a oʻo atu i se tulaga faʻafefe i le faʻataunuʻuina o le fono. E tusa lava po o le a le faaletonu o i ai i taunuuga e tulai mai [mai le konekeresi], o le aufaigaluega, tagata lautele - aemaise lava le autalavou - o lona uiga, o le atunuu atoa, o le a matua maualuga le oso i luma. Le siamupini i upu ma faatinoga o le manatu o le pati, i le amataga o le 21st seneturi ma mulimuli ane i le paʻu faʻafuaseʻi o mea faʻapolokiki lea na i ai i se tasi taimi sa na o ni pati e mulimuli ane faʻataʻitaʻiina ina ia mafai ai ona faʻafetaui i faiga faʻa-lalolagi faʻa-lalolagi, atonu o le sao aupito sili lea o le Bolivarian Revolution na gaosia e oʻo mai i le taimi nei."
O lona uiga, o le siamupini o le manatu o le vaega fouvale o se oso tele i luma, ma e le gata, e le gata i lea, mo Venezuelan fouvale ma le toatele o Venezuelan. I le taimi nei, e sili atu nai lo le amataga o le Bolivarian Revolution, i lenei faʻatasiga o le atoatoa, ma le manino o le auai o tagata faʻatupu fouvalega moni uma mai soʻo se atunuu e taua tele. Tuuina atu tulaga na fanau mai ai, o le PSUV o le a vave ona feagai ma le le mafaitaulia tulaga lamatia o ituaiga uma.
O loʻo tatou feagai, e le sili atu ma le itiiti ifo, ia lava tulaga lamatia ua faʻalavelaveina uma ma suiga moni uma. I le feagai ai ma lenei mea, e leai se avanoa mo le masalosalo e uiga i le faaiuga e tatau ona faia e soo se tagata tetee Marxist: faʻafeiloaʻi nei tulaga lamatia, faʻaauupegaina ma a latou auupega faʻapitoa, o latou poto masani ma la latou faaiuga e tauivi ma le faʻatauvaʻa.
O le mea lea, i Amerika Latina, o le pepelo o le capricious ma o fa'ata'ita'iga fa'avalevalea o le talitonuga fa'a Leninis o le pati ma lana puipuiga o le fa'apolofesa fa'apolofesa o lo'o fa'aalia pea mo tagata uma. O lenei manatu mulimuli na tutusa lava le faʻaseseina ma faʻafefeteina ina ia mafai ona faʻaaogaina e fai ma faʻailoga faʻapitoa e le au faipule valea ma le le lelei, o lo latou poto na na o le toe faia o fuaiupu ma faʻamautinoa ai lo latou ola. O le manatu moni na faʻamatalaina e Lenin i ana galuega uma ma faʻatusa i totonu O le a le mea e tatau ona fai, ua toe aliali mai i le ata fou o Amerika Latina. O le fiasefulu afe o fitafita fitafita o le a malamalama i le tatau ona auai i le gaioiga ma le toʻatele, i faʻalapotopotoga e manaʻomia e manatu o le sosaiete faʻasaienisi e manumalo ai avanoa e avea o se malosiaga e mafai ona faʻamatalaina, faʻalavelave, e fesoʻotaʻi ma le tele o gaioiga, faʻatulagaina, faʻamalamalamaina, faʻaalia. ma le puipuia o a latou fuafuaga ma togafiti e ala i faiga fou.
O le fa'aogaina pea lava pea petitio principii o le a leai se aoga, o lona uiga, o le faʻaosoina o se atua o le fouvalega o loʻo i ai lona igoa o loʻo faʻataunuʻuina ai gaioiga, faatasi ai ma le tulafono tutusa e pei ona faia e le pope e fai ma sui o le Agaga Paia.
O le mafuaaga lena o le tulaga muamua mo le sau i luga o le Latina Amerika Revolutionary torrent mai tulaga fouvale Marxist o le talepeina o mea uma ma soʻo se fesoʻotaʻiga faʻatasi ai ma finauga faʻapitoa ma faiga faʻalotu o uiga agavale pepe.
O se faalapotopotoga faavaomalo a Amerika Latina
O faitioga ua leva ona fa'ata'atia ma puipuia ona manatu e fa'atatau i se vaega fa'ato'aga tele.[5] Ae ui i lea, faatasi ai ma le fanau mai o le PSUV, ma le faaiuga fouvale o loo fai ma sui o Chavez, o le galuega o le siitia o le malamalama ma le faatulagaina o tagata i se isi tulaga ua tuuina atu nei.
I lana faʻalavelave Aukuso 25, i luma o le au faʻalauiloaina o le PSUV, na saunoa ai Peresitene Hugo Chavez o le 2008 o le taimi lea e "taloina ai se fonotaga a vaega agavale o Amerika Latina ma faʻatulagaina se ituaiga International, o se faʻalapotopotoga o pati ma gaioiga a le agavale i Amerika Latina ma le Caribbean”. Na faamatala e Chavez: “Ua toe faafoʻisia le malamalama o tagata; o gaioiga, taʻitaʻi ma taʻitaʻi o lenei agavale fou, o lenei poloketi fou, e tatau ona faʻaauau pea ona faʻatupulaia."
O le aafiaga mulimuli o lenei ituaiga o le Foro de Sao Paulo (FSP, Sao Paulo Forum), na muai valaauina i lenei aai Pasila, i le 1990, e le Partido dos Trabalhadores (PT, Workers Party, Pasila) ma le Partido Comunista de Cuba (PCC, Communist Party of Cuba), e avea o se "Feiloaiga a Pati ma Faalapotopotoga a le Agavale i Amerika Latina ma le Caribbean".
Mai le amataga, sa i ai se felafolafoaiga malosi i totonu o lenei faalapotopotoga. I le feiloaiga muamua na manumalo ai le ta'usalaina o le faiga faavae ma se uiga sa'o e uiga i le faaletonu o le fausaga. O le tausaga na sosoo ai, i Mekisiko, na faia i le totonugalemu o le paʻu o le Soviet Union, na amata ai se suiga agai i fetuunaiga, ma le FSP na ave i le pito o le vaeluaina. E lua poloka autu na fausia: o i latou na feagai ma lenei tulaga fou, na vaavaai agai i le sailia o lo latou nofoaga i le taimi na taʻua o le "faatonuga fou o le lalolagi", ma i latou na umia tulaga faʻaagafesootai fouvale.
O malosiaga autu o le sili atu ma le 100 faʻalapotopotoga na faia ai le FSP o le PT, PCC, Frente Farabundo Martí para la Liberación Nacional (FMLN,Farabundo Marti National Liberation Front, El Salvador), Frente Sandinista de Liberación Nacional (FSLN, Sandinista National Liberation Front, Nicaragua), Partido de la Revolución Democrática (PRD, Vaega o le Temokalasi Fouvalega, Mekisiko), Frente Amplio (FA, Broad Front, Uruguay) ma le Socialist Party o Chile (PSCh, Socialist Party of Chile).
E ui lava i le mea moni e leʻi tupu se vaeluaga i Mekisiko, ma o le iugafono o le feiloaiga lona lua e leʻi faʻaaogaina le tulaga na tuʻuina mai e le itu taumatau, talu mai lena taimi o le FSP o loʻo tuleia faʻasolosolo agai i le toe fuataʻiga.
O le taua o le talitonuga na tauina i le va o au e fa:
a) PCC
e) sosaiete faatemokalasi
i) faa-Kerisiano lautele
d) fa'alapotopotoga 'ese'ese na ta'ua i latou lava o Trotskyists, e matua'i eseese uma i latou i le va o le tasi i le isi.
E pei ona iloa, i le taimi lena na ulufale ai Cuba i le "vaitaimi faʻapitoa". O le PT na sau mai le toilalo i le 1989 palota. O le FSLN ua uma ona tuʻufaʻatasia i totonu o le [social democratic] Socialist International. Na fa'amaonia mai e le FMLN ua o'o atu i se fa'alavelave mata'utia a le militeri ma amata ai loa feutanaiga o le filemu. I le taimi nei, o le lalolagi, aemaise lava Amerika Latina, na ulufale atu i le "neoliberal" sefulu tausaga.
I feiloaiga mulimuli ane a le FSP, i tua atu o lauga na faia ma tautinoga na faamaonia, na manino mai ai le tulaga o le lua o le au e fa ua tuufaatasia: sosaiete faatemokalasi ma sosaiete Kerisiano. O uiga o Trotskyist na alu ese mai le FSP (ma faʻavaivaia i le tulaga o le faʻaumatia). O le suiga fou o loʻo taʻitaʻia e le PCC (e aofia ai le tele o faʻalapotopotoga o le lalolagi atoa) e leʻi faʻatasia ia lava, ma o lana matafaioi na faʻaitiitia i le tulaga e faʻatapulaʻa i ni nai tautalaga lelei i feiloaiga taʻitasi, e aunoa ma le faʻatupuina o ni taunuuga. .
I aso nei, o le FSP o se atigi gaogao i lima o i latou e sili ona tetee i soʻo se manatu fouvale, aemaise lava i le Bolivarian Revolution. I tua atu o tulaga taʻitoʻatasi, i totonu o le taʻitaʻiga o le PT, PRD, FA ma le PSCh, Chavez o se uiga tutusa mo Lusifelo. E tatau ona faʻailoa faʻapitoa e faapea, ia Novema 2001, i le feiloaiga i La Habana, e leʻi mafai ona oʻo i se maliliega e tuʻuina atu se aumalaga i le lotogatasi ma Chavez i le feagai ai ma faʻamaoniga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi. Talu ai nei, o le sui o le PRD e masani ona fai ma sui o lenei pati i le FSP na auai i le fono a le Venezuelan. Movimiento al Socialismo (MAS, Movement Towards Socialism) [lea o se vaega o le tetee].
O lenei tafetafea o le FSP na saofagā i se tulaga taua i le faʻaleagaina ma/poʻo le faʻaleagaina o le fiasefulu afe o taʻitaʻi ma taʻaloga ogatotonu i Amerika Latina.
Fa'atasi
O le fa'asalalauina o 'au o lo'o fa'amatalaina i latou lava o lo'o fiafia i se fofo fa'afouvale-ma o lo'o naunau e tau mo lea mea-o le aso nei o le manatu autu lea o lo'o manatu i ai le malo ma le au fa'atauva'a a le atunu'u mo i latou.
Mai na vaega fa'afitafita na toso atu i le toe fuata'iga e a latou ta'ita'i, e mafai ona tatou manatu o se pasene ua naunau e auai i se isi faiga e toe fa'ailoa mai ai le mea na fa'atosinaina ai i latou e ulufale atu i faiga fa'apolokiki. O le isi vaega o loʻo sau mai lena vaitau o loʻo taʻapeʻapeina i totonu o faʻalapotopotoga e le mafaitaulia, o se vaega lelei e tatau foi ona i ai i se tulaga e tuʻufaʻatasia ai i latou lava i se faʻalapotopotoga faʻavaomalo e fesoasoani i le fausiaina, faʻasalalauga ma le atinaʻeina o faʻalapotopotoga a le atunuʻu e taua tele faʻapolokiki. Ae e foliga mai o le vaega pito sili ona taua o le au fitafita mo se suiga fou a Amerika Latina o le a avea ma talavou le faatulagaina o aso nei o loʻo galulue faʻapolokiki, ae o latou 'au o loʻo taʻapeʻapeina i faʻalapotopotoga lautele, nusipepa laiti, leitio faʻalapotopotoga ma isi faʻaaliga o le faʻalavelave e aunoa ma se fuafuaga e tauivi mo le malosi.
Afai e tu'u na'o le va'aiga fa'apolokiki-fa'alāpotopotoga o lo'o iai nei ma fa'auigaga i le atunu'u, e le mafai ona tatou fa'amoemoe e va'ai, a itiiti mai mo se taimi umi, le toe fa'atulagaina o nei vaega fa'afitafita.
O le tumau o le fiasefulu afe o taʻitaʻi ma tagata faʻamalosi i lenei tulaga o loʻo i ai nei, e ui lava i le mea moni e faapea o lenei malosi tele i aso nei o loʻo vaʻaia o ia lava e faʻamalosia i le vaʻaiga o Latina Amerika fouvalega, o le a faʻamautinoa, i se taimi puupuu, le faʻaumatiaga i le maualuga o lenei mea. malosi fouvale.
I se isi itu, o le i ai o se faʻalapotopotoga faʻapolokiki lautele, o se taʻitaʻiga aloaʻia, e mafai ona faʻatinoina se malosi malosi o le tagata faʻafouina o loʻo i aso nei, faʻasaoina mai le faʻaleagaina ma le faʻaumatiaga mulimuli ane, le faitau selau o afe o fitafita i Amerika Latina.
O lenei gafatia mo a'oa'oga ma le ta'ita'iga e mafai ona fa'avae i luga o ta'ita'iga fa'afouvale ma a'a loloto, mamalu ma lava le malosi i luma o lenei fa'aputuga o fitafita fa'afouvale. Fidel Castro ma Hugo Chavez, o ni faailoga ma sui o le fouvalega i Cuba ma Venesuela, ua na o le pau lea o le nofoaga autu e mafai ona faia lenei matafaioi.
E le gata i lea, o le osofaʻiga umi ua uma ona tuʻuina atu e le malo, faatasi ai ma le galulue faʻatasi a le sosaiete faʻatemokalasi ma le faʻa-Kerisiano lautele, e manaʻomia vave le faʻamalamalamaina o tulaga, faʻailogaina o se laina faʻataʻitaʻiga lautele o gaioiga ma le faʻatulagaina o tagata tetele e faʻalavelaveina le tagata tetee tetee o loʻo agai i luma. , malelemo i le toto le faatupulaia o faiga fouvale i Amerika Latina.
I le fonotaga a Ibero-Amerika i Santiago, na manino manino ai lenei faʻaogaina: o le social democratic [peresitene o Sepania] Jose Rodriguez Zapatero na puipuia le neoliberal taʻiala ma le "fesoʻotaʻiga lautele" i lalo o le kapitalisme. Na ia taumafai foʻi e tuʻuina atu lenei mea i luga o le fonotaga, faʻatasi ai ma se gaioiga faʻaalia i lenei lauga faʻaiʻu, e solia ai le auala o le tumutumu. I le feagai ai ma le tali a Chavez, e leʻi faatuai le peresitene Sipaniolo o Zapatero e sau i fafo e puipuia le fascist Jose Maria Aznar, sa avea muamua ma peresitene o Sepania. O le fesoʻotaʻiga faʻatemokalasi faʻaagafesootai-social christianism-fascism na manino mo le faitau miliona o tagata e vaʻai i le taimi o lenei mea, na faʻamutaina e le faʻamatalaga mataʻutia a le tupu ma lona lafoaia mulimuli ane o le fonotaga i le taimi o le faʻasalaga na faia e le Peresetene Nicaragua Daniel Ortega.
I le tulaga o iuni fefa'ataua'iga, o lenei feso'ota'iga ua mae'a ona faia i ni nai tausaga ua tuana'i, faatasi ai ma le fa'atasia o fa'apotopotoga fa'atasi a le Vatikana ma le fa'atemokalasi fa'aagafesootai i le International Trade Union Confederation, lea ua amata nei ona fa'amatala i le gagana Latina. Amerika, lea i Atenitina e faalagolago i le lagolago a nisi o apaau o le CTA.[6]
O le laasaga muamua i le agai i luma i le faʻatulagaina o se Latin American-Caribbean faiga faʻapolokiki, e ui lava i le mea moni e faʻalagolago i le faaiuga a Chavez ma Fidel e faia. o le galuega, o le a mai le amataga e iai se faʻaaliga faʻavaomalo.
Fa'avae manatu
I le tala fa'asolopito atoa, sa iai, fa'atatau ma fa'atinoga, fa'alāpotopotoga fa'ava-o-malo e tete'e i le fa'a-tamaoaiga. O le Muamua, lea na avea ai Karl Marx ma Frederick Engels ma tagata autu i lona faavae, na faʻapotopotoina faʻatasiga faʻalavelave faʻafefe-capitalist. Na aliaʻe saʻo mai le manaʻo o le aufaigaluega lava ia i le tauiviga faasaga i le faiga i Europa; o au autu e lua o i latou ia o le a le pine ae ta'ua o Marxists ma anarchists.
O le Lona Lua, ua faauigaina o le social democratic (faatasi ai ma le uiga o lenei upu i lena taimi, o le fesuiaʻiga o le mea o loʻo i ai nei) na faʻavae i luga o le tele o vaega a tagata faigaluega faʻaagafesootai lea, i lena taimi, na faia i Europa atoa. , i le Iunaite Setete ma i atunuu eseese o Amerika Latina.
O le Tolu, na faavaeina e Vladimir Lenin ma Leon Trotsky, na faauigaina o ia lava o le komunisi, e tetee atu ia te ia lava i le au faatemokalasi lautele, oe na iloa i lena taimi e ala i le tulaga o le tuʻuina atu o manaʻoga o tagata faigaluega i latou o le bourgeoisie o atunuu taʻitasi; o le tele o vaega faʻa-temokalasi faʻaagafesootai na vaeluaina uma ma saunia le ala mo le tulaʻi mai o vaega komunisi, lea na faʻavaeina le Third International ma lenei igoa.
O le Fa, o le mea moni, e le'i avea lava ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo moni e maua'a i le vasega o tagata faigaluega. Na fanau mai o se taunuuga o le Stalinist degeneration o le Soviet Union ma le faʻalauteleina o lenei paʻu i le faʻalapotopotoga, polokalame ma faiga faʻavae a le Third International mai lona Fifth Congress i luga. O lona faavae o le lagolago o le Itu Agai i le Soviet Union ma lona faʻaaliga i vaega eseese o le komunisi i le lalolagi atoa. Na mulimuli ane ave le igoa o lona faalauiloaina autu, o Leon Trotsky, o le na fasiotia i le 1940, faatasi ai ma le faalapotopotoga ua faasolo ina leaga, ma tulai mai ai le le mafaitaulia faalapotopotoga, toetoe lava o taimi uma sectarian ma minuscule.
I aso nei, ona o mafuaʻaga faʻapitoa ma faʻavae - faʻataʻatia i le tele o tausaga i nei itulau ma o le a le atinaʻeina i lenei tusiga - e le mafai e se faʻalapotopotoga faʻavaomalo ona faʻafoliga o loʻo i ai le tutusa o manatu e pei o le Lua, Lona tolu ma le Fa faavaomalo. I se isi itu, o lona uiga eseʻese o le a sili mamao atu nai lo le Muamua Faʻavaomalo, e ese mai le mea moni o le a le mafua mai i le mafaufau ma le faʻatulagaina o lagona o le au faigaluega i luma o le aufaigaluega ma le lagolago mai le toʻatele.
O le tulaga o le lagolago mo sea faalapotopotoga eseese o le a avea ma faaiuga manino e tauivi faasaga i le malo ma mo le socialism o le 21st seneturi, ma le manatu o lona amataga o elemene e le iloa ma le manino o loʻo faʻaalia e lenei faʻamatalaga.
I lenei fete'ena'iga manatu o le a fetaui ma se fa'alāpotopotoga fa'alāpotopotoga e ui ina fa'atumauina i tulaga o ta'iala lautele a sui auai ta'itasi po'o fa'alapotopotoga, o le a fa'atagaina le auai o fa'alapotopotoga 'ese'ese i totonu o le atunu'u e tasi ma o le a le fa'amalosia ai tu'utu'uga autasi mo faiga fa'apolokiki.
Ae ui i lea, e le mafai ona faʻaogaina le lalolagi faʻavaomalo i le manatu o le autasi. E latalata atu i le tulaga o se vaega tele, faatasi ai ma le eseesega o manatu ma le tutusa faaupufai i luga o fesili tutotonu e uiga i le hemispheric fuafuaga, ma faatasi ai ma le fetuutuunai uma e manaomia ai le tuuina atu o eseesega o le auai i atunuu taitasi.
O lenei feteʻenaʻiga o le a foʻia mo le faʻamalosia o le felagolagomaʻi, tutusa faʻapolokiki ma le faʻasalalauga faʻavaomalo e ala i le okeni o le taʻitaʻiga faavaomalo, lea e naʻo sui o vaega mai na atunuu e le sili atu ma le tasi le faʻalapotopotoga aloaia o loʻo i ai.
O le faʻatulagaina o se faʻalapotopotoga faʻavaomalo faʻatasi ma nei uiga, e le o se vaʻaiga mamao o se mea e manaʻomia vave. O le puipuiga o faiga fou o loʻo faʻatinoina i Venesuela, Bolivia, Nicaragua ma Ekuatoa e le mafai ona tolopoina, e le mafai foi ona faia se taumafaiga i le toe faʻaleleia o malosiaga faʻaagafesootai i isi atunuu o le itulagi. O galuega uma e lua e sili atu nai lo mea e mafai e le au taʻavale taape ma le mautonu i Atenitina, o le atunuu e sili ona manaʻomia lenei taula Latina Amerika ina ia mafai ai ona siitia, tulaʻi ma toe faʻafoʻi lona malosi malosi.
[O se fa'afouga fou lea o se tala na tusia muamua mo le lomiga o Novema 2007 o Crítica de Nuestro Tiempo Nu.36 http://www.geocities.com/nuestrotiempo/ultima/home.htm, a'o le'i faia le palota o le aso 2 o Tesema. Na toe faafou e le tusitala i le faaiuga o Fepuari 2008. Critica de Nuestro Tiempo, International Journal of Theory and Practice, na faavaeina i le 1991, talu ai na ia puipuia e le aunoa le mafuaaga o le socialism. O lenei tusiga na fa'aliliu fa'apitoa mo Sootaga – International Journal of Socialist Renewal (http://www.links.org.au) saunia e Federico Fuentes. Luis Bilbao o se tusitala, na faavaeina ma faatonu o Critica de Nuestro Tiempo, ma sui o le Union of Militants for Socialism (Atenitina). Talu mai le faaiʻuga o le 2006 sa nofo ai pea Bilbao i Venesuela, o se faatonu o le mekasini a Amerika Latina. Amerika XXI, lea na ia galulue faatasi ai i le fausiaina o le United Socialist Party of Venezuela ma le faagasologa o le fausiaina o UNASUR, le Union of South American Nations. Faatasi ai ma le tele o tusi, na ia lolomiina ni faatalanoaga uumi se lua ma Peresitene Hugo Chavez e ala i Le Monde Diplomatique.]
Faamatalaga
[1] Va'ai lipoti ma au'ili'iliga e uiga i mea o lo'o i totonu o suiga i totonu Amerika XXI, Fa'amatalaga Numera 30, 31 ma le 32, e fetaui ma masina o Setema, Oketopa ma Novema. www.americaxxi.com.ve
[2] E taua le matauina i le pasi atu o lenei mea na tupu na faaalia ai le matafaioi moni a nisi o opportunists ma pseudo-theoreticians, e pei o Heinz Dieterich, o le e aunoa ma se vaitaimi faauilavea na pasia mai Stalinism i bourgeois-reformist gibberish, marinated ma punaoa talafeagai i le faasologa. e fa'apupulaina ai se vaega fa'aletonu o le mafaufau. Faatasi ai ma se pseudo-revolutionary verbosity, na saunia ai e lenei tusitala se fua faatatau mo se manatu fou socialism, lea e leai se mea e sili atu nai lo se auala e uia ina ia aloese ai mai le soloia o le kapitalisme. O lana fetauiga ma Baduel (e sili atu ona leaga o loʻo faʻaogaina i lalo o le valaau ia Chavez mo le toe faʻaleleia ma Baduel, ma finau e faapea o le Ioe ma Leai palota i le toe fuataʻiga faavae pe a le faʻafeagai), na faʻaalia ai le ala o lenei ituaiga o le mafaufau e le mafai ona faʻaaogaina pe a oʻo i le taimi tonu o le. ua oo mai le fouvalega.
[3] I lenei felafolafoaiga, e mafai ona maua faʻamatalaga autu ile mataupu 24 ma le 25 o Amerika XXI, iā Mati ma Aperila 2007, faapea foʻi ma lomiga o loo sosoo mai o lenei mekasini.
[4] Silasila i le ata faataitai o le Tautinoga o Mataupu Faavae ma Polokalama i Fesootai Faatasi http://www.links.org.au/node/261
[5] O le sao mulimuli i lenei tulaga o le "Theory and Practice of the Revolutionary Party" O faitioga Numera 34, Oketopa 2006, http://www.geocities.com/nuestrotiempo/34/34teoriaypractica.htm
[6] Vaʻai le paleni o le Ibero-American Summit i "Argentina no callara", Fa'ata 171, i. 8.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo