(Iulai 5th 2009) - O le a le mea e mafua ai faiga faʻavae a Amerika? O le mea autu ea o le tamaoaiga i totonu o le atunuu, e pei ona tatau ai, pe, e pei ona finau ai le toatele, o le malosi o Isaraelu, pe pei o isi finauga, o le manaʻoga e faʻamautu punaoa malosi? Ioe, o le tali e tolu uma, i tulaga eseese e fuafua i le taua o geopolitical o le atunuu o loʻo fesiligia. Ma talofa i soo se atunuu e faamataʻu soo se mea o loo taʻua i luga.
O Rusia atonu o se mataupu faʻapitoa, ona o le faʻalagolago o faiga faʻapolokiki a Amerika mo se taimi umi i le anti-communist Cold War lea na iloa ai e le au failotu e le mafai ona faʻaaogaina lenei bugaboo aoga e tusa lava pe ua paʻu le Communism. Ae e le gata o Sovietologists e pei o Condoleezza Rice na matua manuia mai lenei mataʻutia, ae o le tamaoaiga i totonu o le US lava ia, lea na liua i le mea e sili ona faamatalaina o le militeri-industrial complex (MIC). E itiiti lava se mea e faʻamalieina ai Rusia i aso nei - toso i pu o NATO ma taofi le pandering i Russophobes i Europa i Sasaʻe - ae o le a afaina ai le MIC ma faʻalavelaveina fuafuaga a le US mo le malo ma le suauu. O lea e tumau pea o se fili o filifiliga, e ui lava e le o se vaega o le Axis of Evil.
O lenei uiga mataga a Bush / Cheney na faʻapipiʻiina ai Korea i Matu, Iraki ma Iran faʻatasi o se mea sili ona leaga ma sili ona leaga. Faatasi ai ma le osofaʻiga a le US i Iraq, o le sikoa o loʻo i ai nei e tasi i lalo, lua e alu. Ae o Korea i Matu o se herring mumu. Ua na'o se pepa e sili ona aoga Cold War, e pele i le MIC, e fa'amaonia ai le tele o polokalame le aoga, ma le oti. O se tama sasa ta'uta'ua, o se vaega o fa'afiafiaga fa'ale-mafaufau mama.
A aunoa ma Saddam Hussein i Iraq, ma le le amanaʻiaina o Korea, o loʻo totoe i tatou ma Iran. Ae na faigofie lava ona faaopoopo e Bush Venesuela i lana lisi, aua o nei atunuu e lua o loʻo avea ma faʻamataʻu moni sili i le malo o Amerika. E iai uma taʻitaʻi faʻapitoa e le taʻusalaina le malo o Amerika ma Isaraelu ae fai se mea e uiga i ai. Ma o lo'o i ai uma vaega suau'u tetele, fa'a-atunuu. O le tetee manuia a Chavez i le Iunaite Setete na mafua ai ona faʻaosofia saʻo Bolivia, Ekuatoa ma Parakuei e filifilia taʻitaʻi faʻaagafesootai ma tuʻuina atu ia Cuba se lisi fou i le olaga. Ua tetee Ahmedinejad i le tele o tapu na faia e Isaraelu i le lagolagoina o le tetee a Palesitina ma e oo lava ina fesiligia faalauaitele le tulaga aloaia o Isaraelu lava ia. O nei alii lototetele ma fa'apolopolo o lo'o avea ma tagata fa'atauva'a, e ui ina aoga mo le MIC, fa'atasi ai ma lo latou agaga o le Cold War Kim Jong Il.
O le pu'e lena. E ui ina vevesi le malo, ae o le tamaoaiga o le militeri a Amerika e manuia i ona fili aloaia. O le a pa'u i lalo e aunoa ma i latou. O le mea sili lea e ofo ai e tatau ona matauina e le au matau le mea e mafai ona faamatalaina o le lalolagi uiga ese ma feteenai o faiga faavae a Amerika.
Venesuela ma Iran o ni taufaamata'u moni lava i le malo o Amerika. O Peresitene Hugo Chavez e le gata na faʻamaeʻaina le vaega o le suauʻu ina ua maeʻa le faʻalavelave faʻafuaseʻi na taʻitaʻia e le au suauʻu i le 2002-03, ae na faʻaaogaina tupe maua e suia ai lona atunuʻu, ma tuʻu ai i luga o le auala gaogao i agafesootai - o oloa faʻavae fesoasoani, faitautusi tele. ma tausi soifua maloloina fua. Na ia tuʻuina atu foʻi i tagata matitiva Amerika se kesi faʻaitiitiga. “O le suauu e mo tagata Venesuela uma,” o le faamamafa lea a Chavez i le au tusitala i le masina na tea nei i Argentina, ina ua uma ona faalauiloa e le malo ua latou pulea kamupani o auaunaga suauu faatasi ai ma vaega o le kesi e pulea e le US, ma faaopoopo atu i galuega mamafa suauu na pulea e Venesuela i le 2007. E foliga mai o le a soso'o mai le kesi fa'alenatura. O le uiga o lenei mea o le "toe maua atoa le pule o le suauu," o lona uiga, o le pule faʻapolokiki atoa. Leai se toe taumafai suiga lanu mo Venesuela.
Lea e aumaia ai i tatou i Iran. Ina ua avea Mahmoud Ahmedinejad i le tofi i le 2005, faatasi ai ma le lagolagosua a le Taʻitaʻi Sili Ayatollah Ali Khamenei, na ia taumafai e faoa le pulega o matagaluega autu, aemaise o le suauu ma le Malo o le National Iranian Oil Company (NOIC), mai le Rafsanjani / Mousavi capitalist elite, sui ofisa. fa'atasi ai ma ana lava filifiliga - fa'apitoa mai le Iranian Revolutionary Guard Corps (IRGC). E leʻi oʻo i le 2007 na mafai ai ona ia faʻapipiʻiina lona sui tauva mo le minisita o suauu, o le ulu foi o le NIOC, Gholamhossein Nozari. E pei o Chavez, na ia faʻaaogaina tupe maua mai le suauʻu a le setete e faʻamalosia ai lona faʻavae i totonu o tagata matitiva, o se mea e leʻi taʻua e le au toe faʻafouga i lalo o lona tuaa Mohammed Khatami poʻo le au le toe faʻafouina i lalo o Rafsanjani / Mousavi.
A o avea Hashemi Rafsanjani ma failauga faapalemene ma Mirhossein Mousavi lona palemia i le 1980s, o talavou Iranians, e aofia ai Ahmedinejad, sa tau i le IRGC (e toatele na maliliu fasia i latou lava) i le taua ma Iraq i le 1980s. Na avea Rafsanjani ma uluai peresitene o Iran i le 1989 ma faaopoopo atu i le tamaoaiga tele o lona aiga, o le tele o mea e fesoʻotaʻi ma le suauʻu, i le taimi o lana polokalame faʻapitoa ina ua ia tatalaina le pisinisi suauʻu i konekarate tumaoti a Iran. Na faaauau lenei mea i lalo o le "reformist" Khatami, o le na pulea le au peresitene i le 1997.
O le maualuga o Ahmedinejad i le 2005 i luga o se faʻavae e tau ma faʻaumatia le "suauu mafia" faʻamaonia le IRGC o le malosi autu e feagai ma Rafsanjani ma le au toe fuataʻi. I le taimi atoa o le faiga palota 2009, na osofaʻia ai e Ahmedinejad ona fili o ni taʻitaʻi o le au piʻopiʻo, lea o loʻo taumafai nei e toe faʻafoʻi le pule.
Ua lava le au faipule, ma o le vevesi o le palota i le masina talu ai o le latou tetee mulimuli lea e faasaga i le populist manino, o le itu agavale o Ahmedinejad (i Sisifo ua faaigoaina o le "hardliner"). E taʻua e nisi o tagata atamamai le manumalo manumalo a Ahmedinejad o se osofaʻiga a le IRGC, ae o faʻataʻitaʻiga talu ai nei i Tehran e foliga tutusa lava ma Caracas i le 2002-03 ina ua faʻavaivaia le sosaiete Venezuelan i lona tamaoaiga, faʻaputuina a latou lava tagata Gucci, lagolagoina malosi. e le US, e tetee i le naunautaiga o se peresitene populist e faaaoga tupe maua suauu e fesoasoani ai i tagata lautele. Na lamatia e Chavez lona ola i le faagasologa, ae o ana fuafuaga ma le faaeteete na faatoilaloina ai le au taupulepule ma na ola ai o ia e faatino lana lisi o mataupu. Pe mafai e Ahmedinejad ona faia le mea lava e tasi, ma o le a le tele o le IRGC o se taʻavale mo le faʻalauiloaina o le soifua manuia lautele o se tala lea o loʻo faʻaalia nei.
O le aufaasālalau i Sisifo ua latou taʻusalaina le palota a Iran, e aunoa ma se faʻamaoniga moni, o se taufaasese, e pei lava ona taʻusalaina le tele o palota na tatau ona faia e Chavez i le feagai ai ma osofaʻiga a le US ma e oʻo lava i se osofaʻiga a le militeri, i luma o le itu teteʻe ma lona US. na talia e le au lagolago. O le US ua faʻatupeina ma le agalelei tagata faʻatauvaʻa a Iran ma ua ulu atu i sosaiete a Iran ma le faʻamoemoe manino e faʻatoʻilaloina Ahmedinejad, e pei lava ona latou faia i Venesuela, e ui lava e seasea taʻua i le itu i Sisifo.
O le tulafono a Amerika o le faʻaaogaina o le malosi vaivai e faʻaleagaina ai malo le faʻauo ua lauiloa uma i Latina Amerika socialists ma Iranian faifeau. Na tauanau e Khamenei i lana lauga i le vaiaso talu ai e faapea o Iran o le a le taliaina le lanu meamata "fouvalega" o loo faagasolo. Leitioa o Ahmedinejad, Chavez ma le Palemia o Rusia o Vladimir Putin o ni uo lelei. E tele mea e tutusa ai.
I tauvaga palota tutusa i Amerika Latina i le va o le nationalist-populists ma le Pro-Western liberals, ua manumalo pea le au populist i faiga palota talafeagai, o lea e le o se mea e ofo ai taunuuga i Iran. O faʻataʻitaʻiga ua mavae e aofia ai Peron i Atenitina ma, talu ai nei lava, Chavez i Venesuela, Evo Morales i Polivia ma Lula da Silva i Pasila, o i latou uma na palota i taimi uma 60 pasene pe sili atu foi o palota i palota saoloto. O tagata i nei atunuu e sili atu le manuia lautele nai lo maketi le taofiofia, saogalemu o le atunuu nai lo le fetaui ma malo o le militeri.
O le tutusa i le va o Iran ma Venesuela e fetaui lelei ma le fuga o sootaga i le va o Iran ma atunuu Latina Amerika a o sailia se auala e alu ese ai mai le poloka a le US. O Iran o le a fesoasoani i le atinaʻeina o le suauʻu ma le kesi a Bolivia, ua tatalaina se ofisa fefaʻatauaʻiga i Ekuatoa, ma faia ni maliega ma Nicaragua, Cuba, Paraguay, Pasila ma, ioe, Venesuela. Na lipotia mai e le au suʻesuʻe o le Council of Hemispheric Affairs Braden Webb e faapea "o Venezuela ma Iran o loʻo galulue faʻatasi nei i se galuega faʻapitoa faʻatasi, tuʻuina i luga ole laina Veniran, o se fale gaosi oloa e faʻapipiʻi 5,000 taʻavale i le tausaga, ma o loʻo fuafua e amata ona gaosia ni taʻavale se lua e faʻatulagaina e Iran. tuʻuina atu i tagata faʻatau faʻaitulagi 'taavale muamua e tetee i le malo'."
Masalo o le mea e sili ona le fiafia ai le US e uiga ia Ahmedinejad o ana taumafaiga faifaipea e faʻatuina se Iranian Oil Bourse i le Iranian Free Trade Zone i le motu o Kish, o se manatu e talia ma le loto e Chavez. O le maketi o loʻo faʻamoemoe e faatosina mai ai fefaʻatauaʻiga o suauʻu faavaomalo i Sasaʻe Tutotonu ma fesoasoani e aveese fefaʻatauaʻiga faavaomalo mai le tala e pei o le suauʻu tupe, lea e tusa ma le 65 pasene o fefaʻatauaiga. E sili atu ma le afa o pisinisi suauʻu a Iran o loʻo faʻatautaia nei i le euro, e ui lava i le lagolago a le EU mo le faʻatauvaʻa a Amerika. O se faʻaaliga o le leaga o le US e manatu i lenei gaioiga o le mea moni e faapea o lana paaga a le Evil Axis Saddam Hussein na fasiotia i se taimi e leʻi umi talu ona suia ana tala i euros. Manatua o Kim Jong Il o loʻo tumau pea le toʻa i le tulaga e ui lava i lona lava fiafia mo euros.
O le vao tuitui Venesuela ma Iran ua faʻaitaina Uosigitone ona o le faʻamalosi e faʻaaoga a latou suauʻu tupe maua e toe tufatufa atu ai le tamaoaiga i totonu o latou sosaiete ona faʻatulagaina lea o le tetee atu i le pule a Amerika i o latou pitonuʻu. O ni fa'ata'ita'iga o lo'o fa'aauau pea ona fa'aosofia ma fa'amata'u i faiga fa'avae a le malo o Amerika, e le gata i fafo ma totonu o le atunu'u. Mo le a se auala sili atu e foia ai maʻi uma o le sosaiete a Amerika - leai se tausiga faʻalesoifua maloloina, mativa, sauā - nai lo le faʻaumatiaina o le MIC ma amataina se faiga faʻavae mai fafo e faʻavae i luga o le filemu nai lo le taua?
O le eseesega tele i le va o nei laau talatala e lua, o le mea moni, o le faʻalavelave a Islama ma Iran i le fuafuaga a Amerika-Isaraelu. O lea la ua fa’amavae kamupani suau’u i le talitonuga fou a Venesuela, e le o popole tele i latou ma a latou sui o le malo i le taumafai e fa’ato’ilalo Chavez. Ae ui i lea, o le mamafa faaopoopo o le lobby a Isaraelu i Uosigitone ua mautinoa ai o loʻo tumau pea le isi fouvalega a Iran i le pito i luga o le lisi o mea-e-fai a Obama.
O le isi eseesega uiga ese o le taumafai lea a Amerika e liliu tuaoi o Venesuela e tetee atu i ai, ina ua latou o mai i le puipuiga a Chavez ma mulimuli i lana faataitaiga, ae o taumafaiga faapena e taupulepule faasaga ia Iran ua matua faamanuiaina.
O le vaeluaga i totonu o Venezuelan ma Iranian sosaiete e matua moni lava ma o loʻo faʻaogaina e le US ma uo, o loʻo faia a latou "mea sili" e inisinia ai le paʻu o malo populist ina ia faʻaavanoaina le tele o suiga lanu lanu US-friendly. Ae ua tele naua atopau a Yankee e le toe aoga. Ua oo i le taimi mo se suiga lanu i le fale.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo