Punavai: Waging Nonviolence
O le mea e ofo ai, mo se nusipepa masani i aso taitasi, o le Philadelphia Inquirer fa'ai'u i le aso 22 o Mati faatonu i luga ole coronavirus e ala i le valaau mo suiga faiga, tusia, “O lenei faalavelave ua faaalia ai nisi o upumoni faigata: ua tatou fausia se sosaiete ua aveesea puipuiga mo tagata faigaluega, lagolagoina le fausiaina ma le tuputupu ae o le tamaoaiga gig, tausia totogi maualalo ma faaauau pea ona faaitiitia. lagolago fa'avae mo mana'oga taua."
Na faʻaauau pea ona taʻua e le faʻatonu le faʻamaʻi COVID-19 "o se faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele ua faʻaalia ai vaivaiga o loʻo iai i le faiga atoa," ma fai mai "E manino lava e tatau ona toe fausia le faiga. Matou te faʻamoemoe e mafai ona amata i se taimi lata mai."
O se aai tele, o lo'o talanoa le komiti fa'atonu autu o le "suiga o faiga." O matou tagata faʻamalosi e manaʻomia ona mafai ona tali atu i sea valaʻaulia e le o ni faiga faʻavae, ae faʻatasi ai ma se isi faiga - o se tasi e tuʻuina atu mea na faʻaalia e le faʻamaʻi matou te manaʻomia.
O le amataga sili ona manaia i sea talanoaga, ua ou mauaina, o le tamaoaiga faaupufai o atunuu i Nordic. Ua latou fa'atupuina le manuia fefa'asoaa'i, fa'amasinoga tonu, fetuunaiga o le tau ma le sa'olotoga o le tagata lava ia nai lo se isi.
I le tali atu i le coronavirus, na aapa atu Tenimaka i le socialist planning toolkit e faia ai se taumafaiga malosi tau tamaoaiga. O le fuafuaga a Tenimaka e tausia galuega - lea na ou faamatalaina i totonu la'u tusiga muamua o lenei faasologa — sa viia i le aso na sosoo ai O le Times Niu Ioka!
E sili atu le filifiliga a le faatonu o le galuega a Tenimaka i le "fa'aisa" fuafuaga nai lo le auala a le malo o Amerika, lea e toetoe lava tutusa le tau. O le ulutala o le faatonu o se luitau tuusao i le Konekeresi: “Aisea ua filifilia ai e Amerika le tele o le leai o se galuega?"
E mafai ona faigata mo tagata fa'agaoioi ona siaki pe fa'afefea ona suia le eleele i lalo ifo o tatou vae, ma maua ai se avanoa fou. O nisi o tatou o loʻo mananaʻo i suiga sili atu nai lo le Nordics ua ausia nei e mafai ona toe foʻi i tua i la tatou faitioga i na atunuʻu: e le o le tamoʻe vave i le leai o le carbon emissions, o loʻo taofia pea autau, e leʻi faʻamalosia atoatoa tagata faigaluega i fafo atu o le vaega o le coop.
Ae o Scandinavians o le tagata muamua e taʻu atu ia te oe latou te le o nonofo i le utopia, ma o tagata faʻamalosi iina e galulue e oso atili i luma. Mafaufau i le mataʻina o taumafaiga a Greta Thunberg.
I totonu o le Iunaite Setete, lea o loʻo faʻapipiʻiina ai le au faʻamalosi i totonu o se malo faʻafitia o le tau o loʻo fausia i le mativa ma le faʻatupuina o le pule a le tamaoaiga, o le fafaguina o tatou uso a tagata i le avanoa e maua ai se mea e sili atu, e sili atu le ofoina atu o se taimi faʻalavelave.
E mo le fiafia o le 1 pasene tatou te le faʻaogaina le Nordic faʻataʻitaʻiga o se auala e talanoa ai e uiga i le vaʻai. Na latou matamata ma le popole i le faatupulaia o talosaga a tagata lautele a Medicare mo All ma le Green New Deal, o vaega ia o le Nordic model. Ae maise i le taimi nei, latou te le mananao tatou te faalautele, e talanoa i se auala faatosina e uiga i faiga-suiga.
Taumafaiga e 'alu i matou i le pasi'
I le vaʻaia o le aulelei o Nordics i tagata Amerika, o loʻo faʻaalia e le au suʻesuʻega faʻapitoa. I le tusiga muamua o lenei faasologa sa ou faamatalaina ai la latou taʻiala fou. O iinei, ou te manaʻo e iloilo se isi faʻataʻitaʻiga o lena fuafuaga: o se tusitala lauiloa - Thomas Friedman o O le Times Niu Ioka - fai mai "Joe Biden, ae le o Bernie, o le Scandinavian Moni. "
E ala i fuafuaga faʻavae faʻamaoniga, na toetoe lava a faʻaumatia e le Nordics le mativa, ae o le maketi saoloto a le Iunaite Setete, faʻafefe i le mativa mo ana tamaoaiga uma, o loʻo i ai se faʻavae e veto mea aoga.
O le filifiliga e foliga mai o le sini lea o le koluma lata mai a Friedman. Na ia finau e faapea o le Iunaite Setete ma Nordic atunuu ua uma ona tutusa le faataitaiga: o se tamaoaiga maketi. Na ia faʻailoa o Tenimaka, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai se upega tafaʻilagi sili atu mo le saogalemu pe a faʻatusatusa ia i tatou, ae o loʻo vaʻai i sea faʻatulagaga e mafai ona tatou ausia pe a taʻitaʻia e tagata faʻapitoa e pei o Biden o loʻo talitonu i uiga faʻatupu tamaoaiga o pisinisi saoloto.
I lana koluma, e le o faamatalaina e Friedman pe aisea ua fiafia ai Tenimaka - faatasi ai ma le talafaasolopito e itiiti ifo le tamaoaiga nai lo le Iunaite Setete - i lana upega saogalemu mo le silia ma le afa seneturi ae e le o taumafai le Iunaite Setete e fausia iinei. Biden, mo se faʻataʻitaʻiga, e teteʻe i le faiga faʻasoifua maloloina tagata Toʻatasi totogi Danimaka mo tagata Amerika e ui lava i faʻaiʻuga sili ona maualuga.
O se filifiliga sese
Fai mai Friedman ia Bernie Sanders e filifili a le o le faiga o pisinisi e leai se totogi poʻo le fuafuaga tutotonu, e pei o le "socialism." E ala i le faia o lenei pe / poʻo, fai mai Friedman se mea na te le faia i le faʻamatalaina o se taavale: E tatau ona faʻaosoina taʻavale i le penisini poʻo le eletise - e leai ni hybrids faʻatagaina.
Fiafia mo Nordic economists, Friedman's so'o/po'o se filifiliga sese. Nordics faʻafefiloi mea latou te vaʻaia o foliga lelei o auala uma e lua. Latou te talitonu o se maketi mo fefaʻatauaʻiga o nisi o oloa ma auaunaga e mafai ona avea ma se mea lelei; e fetuutuunai ma e le fai atu i tagata fai fuafuaga ia avea ma Atua. Mo nisi faʻamoemoe, pei o le soifua maloloina, o se maketi e mataʻutia. Fa'ata'ita'i: Su'esu'e e su'e po'o fea e mafai ona aoga ai le maketi.
O se mea lelei foi le fuafuaina, aua e mafai ai ona faatutu ni sini e lagolago ai le manuia o le tagata atoa, ma mafai ai ona fausia le maketi i se auala e taofia ai mai le faaleagaina o olaga o tagata.
I atunuu tau maketi saoloto e pei o le Iunaite Setete, o le kalani o le tupe faavae. I le Nordic faʻataʻitaʻiga, peitaʻi, o le kalani o le manuia lautele, e pei ona faʻaalia e ala i talanoaga faʻatemokalasi ma faʻaiuga.
Mo se faʻataʻitaʻiga, na toe faʻaleleia e le Nordics a latou tamaoaiga ma se sini o le faʻaumatiaina o le mativa, ma le iloa, e pei ona ou faʻaalia i se mataupu i laʻu tusi "Viking Economics," e leai se tasi auala e faia le galuega. Na latou suia 'au'aunaga fa'ata'ita'iina - lea tatou te ta'ua o le "uelefea" - fa'atasi ai ma 'au'aunaga lautele, ma le tele o isi mea fa'aopoopo. E ala i fuafuaga faʻavae faʻamaoniga, ua toetoe lava a latou faʻaumatia le mativa, ae o le maketi saoloto a le Iunaite Setete, ua paʻu i le mativa mo ana tamaoaiga uma, o loʻo i ai se faʻavae e veto mea aoga.
I se isi faʻataʻitaʻiga o fuafuaga, e vaʻaia e Norwegians le va o le mea latou te taʻua o le "tamaoaiga moni" ma le vaega tau tupe. Na mamanuina e Nouei lana hybrid ina ia tumau pea lana maketi faʻatau oloa ma e le mafai ona faʻalavelaveina le tamaoaiga moni. O lo'o iai fo'i le puipuiga a fa'alapotopotoga lautele a Norwegian pei o malo e umia pe tusa o le tasi vaetolu o le maketi o oloa.
Ua musu Nouei e auai i le Iuni a Europa ona o le faamaoni o le EU i le maketi saoloto. E toetoe a mou atu le au faifaatoaga a aiga Nouei. O le to'atele o tagata Nouei e fa'atauaina o latou aiga faifa'ato'aga, mo mafua'aga fa'ale-aganu'u ma le saogalemu o mea'ai.
Mo le Nordics o filifiliga ia, e pei o hybrids ma taʻavale plug-in. O se faʻalapotopotoga faʻapolofesa a Nordic economists na valaʻaulia aʻu i Nouei e faʻalauiloa la latou fonotaga faʻavaomalo, ma na ou iloa ai latou te matua faʻaogaina. Na foliga mai ia te aʻu o ni tagata e sili atu le pei o ni inisinia po o ni tusiata nai lo o ni failauga.
E pei o tusiata, latou te fesili i le tagata o tausia po o le a le mea e ave i ai le faamuamua. I atunuu tau maketi saoloto e pei o le Iunaite Setete, o le kalani o le tupe faavae. I le Nordic faʻataʻitaʻiga, peitaʻi, o le kalani o le manuia lautele, e pei ona faʻaalia e ala i talanoaga faʻatemokalasi ma faʻaiuga.
Fai mai Friedman sa avea muamua ma Palemia Tenimaka Lars Lokke Rasmussen i le Harvard's Kennedy School of Government, “Ou te fia faamanino atu se mea: O Tenimaka e mamao ese mai se tamaoaiga fuafuaina faaagafesootai. O Tenimaka ose tamaoaiga tau maketi.”
I le 1920 na maua moni ai e le Nordics ni tamaoaiga tau maketi. O tagata maualuluga o le tamaoaiga na faatautaia na atunuu, ma le leai o se faamoemoe e lafoai lo latou avanoa ma le tulaga pule.
E uiga ese le faalogo atu i se taitai Tenimaka o faia lena mea sese. Ae o le Nordics o ni atunuu laiti o loʻo taumafai e faʻatautaia fegalegaleaiga ma atunuʻu tetele i se lalolagi faigata. O latou failauga e masani lava faʻapitoa, faʻaitiitia eseesega ma faʻateleina mea masani.
O a latou lauga faapolokiki e fai lava si ese mai a tatou ona o le alaleo o lo o fuli i le agavale. Ina ia faafaigofieina teisi, i totonu o le au taaalo sili i faiga faaupufai a Nordic, o le mea ua taʻua o le "apaau taumatau" o loʻo i ai faiga faʻapolokiki a le Democratic National Committee i le Iunaite Setete.
Ou te manaʻo e faʻamalamalama e le au tusitala mai atunuu i Nordic lena mea i le au faʻalogologo a Amerika. Ina ua mae'a le palota i Nordic, ina ua lipotia mai e le au tusitala e faapea "o le aia faapolokiki na maua ai nofoa i le palemene," e tutusa lava ma le fai mai "o le palota na faʻaalia ai le faʻatupulaia o le malosi e le Democrats moderate" i le Iunaite Setete.
Ou te manatua se taʻitaʻi o le Norwegian Conservative Party na taʻu mai ia te aʻu na te moomoo maimau pe ana avea Barack Obama ma Nouei aua o le a avea o ia ma se sui matagofie o lana pati.
I le seneturi talu ai, o Tenimaka, o le mea moni, o se tamaoaiga tau maketi saoloto, e pei o le Iunaite Setete. O le tamaoaiga faapolokiki o aso nei a Rasmussen e matua ese lava mai na aso, ae e malamalama o le a ia faaitiitia le eseesega mai le Iunaite Setete pe a ia saunoa i Harvard.
Fai mai Thomas Friedman o le Nordic model o se manumalo o le evolusione, ae le o le suiga, ae o le tala moni e matua ese lava.
Fai mai Friedman ia i matou na valaaulia o ia i se tafaoga a Tenimaka i le maota o le palemia lea na ia maua ai "tagata uma e aafia ai le atunuu - taitai kamupani, taitai iuni a le atunuu, faiaoga, tagata fai pisinisi ma minisita o le kapeneta" ua potopoto e mafaufau faatasi e uiga i le lumanai o Tenimaka. Sa maofa o ia i se talanoaga na manatu i le “paleni o mea uma latou te fiafia i ai” ma moomoo maimau pe ana mafai ona ia mauaina lena mea iinei.
I le seneturi talu ai semanu e le maua e Friedman lena fonotaga i le maota o le palemia. I le 1920 na maua moni ai e le Nordics ni tamaoaiga tau maketi. O tagata maualuluga o le tamaoaiga na faatautaia na atunuu, ma le leai o se faamoemoe e lafoai lo latou avanoa ma le tulaga pule.
O tauiviga tele na faia le faʻataʻitaʻiga Nordic
O le a le mea na suia? Fai mai Friedman o le Nordic model o se manumalo o le evolusione, ae le o le suiga, ae o le tala moni e matua ese lava.
I le tala faasolopito o Nordic e pei o tatou lava, na faʻaaogaina e le au faʻatamaoaiga togafiti uma - e oʻo lava i le valaʻau atu o 'au - e faʻatumauina lona malosi ma le avanoa. (Vaai i laʻu faʻamatalaga o le tauiviga tele a Danish i la'u tusiga muamua i lenei faasologa.)
O le talafaasolopito o le tele o Nordics, Suetena, e feteenai foi ma manatu o Friedman. I le amataga o le 1900s na faʻatulagaina ai e le au faifaatoʻaga ni faʻatasi ma tagata faigaluega faʻapisinisi na faʻatulagaina iuni. Ina ua filifili tagata faigaluega Suetena e faaitiitia totogi i le 1909, e faitau selau afe tagata faigaluega na tetee e ala i le faia o le tetee, e aunoa ma se manuia. Sa faaauau pea feeseeseaʻiga i le va o tagata mauʻoa, o ē na faia filifiliga, ma le ʻaufaifaatoʻaga ma le ʻaufaigaluega, o ē ua fiu i le lē saogalemu, umi aso faigaluega ma le mativa. O le le fia fiu, o tagata faigaluega faʻaagafesootai na faʻatalanoaina a latou vaʻaiga faʻaalia i se isi mea, naʻo faiga - faʻatasi ai ma faʻamatalaga mai le aufaipisinisi mataʻina e pei o le Nobel-faailoga manumalo Gunnar Myrdal.
I le 1931, i Suetena i saute, e toʻa 4,000 le ʻaufaigaluega talaʻi e ili laupapa na pikiina i latou e ana ma pulega faapolotiki na lagolagoina i latou. O fitafita a le atunuu na faʻapotopotoina e faʻaumatia le osofaʻiga, ma maliliu ai le toʻalima ma le toʻalima manunuʻa. E afe ma afe na auai i falelauasiga o tagata faigaluega na fasiotia.
O le faavauvau ma le ita o tagata faigaluega atonu na avea ma se taimi e liliu atu ai i sauaga, ae nai lo lena, o le soofaatasi a iuni a tagata faigaluega na taʻua o se osofaʻiga lautele i Suetena atoa. Na pa'u le malo.
Na valaauina se palota ma na filifilia e Swedes le Social Democrats i le 1932, o le na amata ona faʻaaogaina le gagana Suetena o le hybrid Nordic model. Na latou faʻaauau pea ona taʻitaʻia le atunuʻu toetoe lava a leai se malologa seia oʻo i le 1976.
I se faapuupuuga, o le talanoaga i le va o paaga na fiafia i ai Friedman, lea e masani ai i atunuu uma i Nordic, na mafai ona maua e ala i taumafaiga le faʻaleagaina e faasaga i le tamaoaiga o le tamaoaiga ma le faiga o maketi saoloto na ia umia. O tagata lautele ma a latou uo, na musuia e se vaʻaiga faʻaagafesootai faatemokalasi, e manaʻomia le faʻatupuina o se suiga malosi e faʻamalosia ai se maliega ma le faʻatinoina o le faʻataʻitaʻiga hybrid.
Afai e manaʻo Friedman i lena talanoaga fiafia a le aufaipisinisi i le Iunaite Setete - ma talitonu o le a le manaʻomia se suiga malosi - e tatau ona ia faitau muamua. le Princeton "suʻesuʻega oligarchy," lea na maua ai e faia e le Iunaite Setete toetoe lava o ana faaiuga tetele uma e tusa ai ma manaoga o lona tamaoaiga. Ina ia faʻaulufale mai le faʻataʻitaʻiga Nordic hybrid i lenei atunuʻu, o le a maua e Friedman le teteʻe tutusa iinei na faʻatautaia e Scandinavians iina.
Ou te masalosalo o le faia o se fouvalega e le faʻaleagaina e faʻatoʻilaloina le puleʻaga o le tamaoaiga o le mea lea o loʻo mafaufau i ai Joe Biden.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo