Afai sa i ai se masalosaloga e uiga i le manatu ua manino le agai atu o le lalolagi i totonu o se Cold War paradigm, o le tulafono fou a le atunuʻu o le Iunaite Setete na faʻaumatia ai lena manatu i taimi uma. E aoga le toe lolomiina o nisi o vaega taua mo i latou e le'i maua le avanoa e matamata ai i tusitusiga lelei. Fai mai le lipoti:
"O le a puipuia e le Iunaite Setete ana aia tatau, agavaʻa, ma le saolotoga o gaioiga i le vanimonimo ... ma teena, pe a manaʻomia, fili le faʻaogaina o avanoa avanoa e faʻafefe ai le fiafia a le US"...
Ua teena e le Iunaite Setete so o se tagi i le pule silisili ese a soo se atunuu i fafo atu o le vanimonimo po o tino faaselesitila, po o soo se vaega o ia mea, ma teena so o se tapulaa i le aia tatau faavae a le Iunaite Setete e galue ai ma maua mai faamatalaga mai le vanimonimo;
E manatu le Iunaite Setete o avanoa avanoa - e aofia ai le eleele ma le vateatea vaega ma fesoʻotaʻiga lagolago - e taua i ana mea e fiafia i ai le atunuʻu. Ina ia ogatasi ma lenei faiga faavae, o le a: faasaoina e le Iunaite Setete ana aia tatau, gafatia, ma le saolotoga o gaioiga i le vanimonimo; fa'alotoifale pe taofia isi mai le fa'alavelaveina o na aia tatau po'o le atina'eina o agava'a ua fa'amoemoe e faia; faia na gaioiga talafeagai e puipuia ai ona gafatia avanoa; tali atu i fa'alavelave; ma fa'afiti, pe a mana'omia, fili le fa'aogaina o avanoa avanoa e fa'afeagai ai ma aia a le atunu'u a Amerika;
O le a tetee le Iunaite Setete i le atinaʻeina o pulega faʻaletulafono fou poʻo isi tapulaʻa e taumafai e faʻasaina pe faʻatapulaʻaina le US avanoa i poʻo le faʻaogaina o avanoa. O maliega po'o fa'atapula'a fa'atonuina o auupega e le tatau ona fa'aleagaina ai aia tatau a le Iunaite Setete e fa'atautaia ai su'esu'ega, atina'e, su'ega, ma fa'agaioiga po'o isi gaioiga i avanoa mo le atunu'u Amerika; ma
O le Iunaite Setete o loʻo tuuto atu i le faʻamalosia ma le faʻafaigofieina o le tuputupu aʻe ma le faʻapisinisi US vaega avanoa faapisinisi. A'o aga'i atu i lena itu, o le a fa'aogaina e le Malo o le Iunaite Setete avanoa avanoa fa'apisinisi a Amerika i le tulaga aupito sili ona aoga, e ogatasi ma le saogalemu o le atunu'u.
O le fesili e na'o O AI e mana'o e 'fa'atapula'a' le avanoa a le US po'o le fa'aogaina o avanoa? O AI le fili latou te manana'o e faafitia 'le fa'aogaina o avanoa avanoa e le fiafia ai le Iunaite Setete'? O AI o le a manaʻo e fai le pule silisili ese ‘i le vateatea po o mea faalelagi’? Mata e a) Osama Bin Laden b) Iran c) Lindsay Lohan po o d) Saina? Ioe le mamalu, ua uma le ta'aloga matemate, na'o le pau lea o le malosi e mafai ona i ai le fa'anaunauta'u po'o le mafai ona fa'aogaina le malosi o le vateatea 'fete'ena'i i aia a le atunu'u a Amerika o Saina, ma o lo'o manino mai i lenei pepa o le Iunaite Setete ma Saina. i se tasi seoli o se tauiviga fuafuaga. O lenei pepa o loʻo tumu i fautuaga e faʻapea o le Pentagon fuafuaga ua sauni e faʻagaoioia le Avanoa o le 'faʻaiʻuga' tuaoi. (E le o lena avanoa e leʻi avea muamua ma taʻaloga taʻavale e ala i satelite ma le Global Positioning System i le tele o taua talu mai Iraq Mark One, Alvin Toffler muamua faʻailoa mai ia i matou lona taua i le tele o tausaga talu ai) Atonu e te manatu o lenei mea e faʻatatau i le alualu i luma faasaienisi. , ma i nisi itu, e sa'o, o le Moon o loʻo i ai se vaega e mafai ona fesoasoani i le lumanaʻi atinaʻe o le fusi faaniukilia, helium tolu. O le mea e leaga ai, o le tele lava o lenei mea e faʻatatau i le polokalame avanoa a Amerika 'peer competitor' Saina, ma le mea e taʻua o le taufaamatau o Saina 'asymmetrical warfare' e ono faʻaumatia pe faʻalavelaveina satelite ma auupega a Amerika. i taimi o taua. O le manatu e faapea o Saina o loʻo faʻaaogaina tekinolosi 'faʻatauga' poʻo tekinolosi masina mo le faʻaogaina o le militeri i le vanimonimo, ma o lea 'ua luʻitauina ai' le pule a le militeri a Amerika. Sa lapataia e le sa avea muamua ma Failautusi o le Puipuiga o Donald Rumsfeld i le Komisi lona lua o Rumsfeld (po o le "Lipoti a le Komisi e Iloilo ai le Puipuiga a le Atunuu ma le Pulega o Avanoa ma Faalapotopotoga a le Iunaite Setete") e uiga i se avanoa avanoa "Pearl Harbor" ma fautuaina se 'ese'ese o filifiliga e puipuia ai le pule'aga a le Iunaite Setete i le vateatea, fa'apea fo'i ma lenei faiga fa'avae fou. O le manatu e faapea o le manatu, e mafai e Saina ona ave i fafo satelite a le Iunaite Setete e ala i auupega e tetee atu i le satelite pe a tupu se taua, fai mai i le taimi o se feteenaiga i luga o Taiwan. O le faʻafitauli i lenei manatu, e ui ina mafai e Saina ona osofaʻia se satelite a Amerika, o le tele o suʻesuʻega o avanoa a le US ma tekinolosi a le militeri o le a timu i luga o Saina, ma tuʻu ai le tagata tauva ma se filifiliga itiiti lava nai lo le tuuina atu.
Ae e leʻi taofia ai fuafuaga a le Pentagon. Ua latalata atu le avanoa i le 'auupegaina' e pei ona ta'ua e le jargon, ma o le 'Star Wars' e matua latalata lava i le fua. O le fesili o le mea moni o le a le mamao ua agai i luma le au Saina ma a latou auupega e tetee atu ai i le satelite. O faʻatalanoaga na ou faia mo se tusi e vaʻavaʻai i faiga faʻavae a Amerika ma Saina o loʻo fautua mai ai o le manatu o Saina e latalata i le luʻitauina o le pule a le militeri a Amerika e fai si faʻafefe. O le tele o fa'atatau o lo'o fa'ata'ita'iina e Saina le tekonolosi a Amerika e o'o atu i le 20 tausaga. Ae ui i lea, e pei ona taʻua e se tasi Washington insider
‘Masalo la e i ai sina fa'alavelave e uiga i mea o lo'o faia e Saina, ae pei ona fai mai le tala, o nisi taimi e lelei sina fa'afefe ona o nisi taimi latou te tuliloa oe'
O se fa'alavelave fo'i e aoga lelei mo le Pentagon, ma le faiga fa'avae e lua e mana'o e fa'alautele le pule a Amerika i le ogatotonu o le 21st seneturi pe a fa'atulaga le tamaoaiga o Saina e sili atu nai lo le Iunaite Setete ma avea ma tamaoaiga tele a le lalolagi.
O le fesili manino lava pe o se mea e fiafia i ai Saina e amata se taua ma le US, ma faʻalavelave ai lana lava atinaʻe tau tamaoaiga e taua mo le tuputupu aʻe o le atunuʻu i le lumanaʻi, ma faʻateleina ai lona malosi faʻavaomalo ma le mamalu. E oo lava i le au suʻesuʻe faʻapitoa e ioeina o Saina o loʻo 20 tausaga le mamao mai le luʻitauina o le pule a le militeri a Amerika, e ui lava i popolega e uiga i le fausiaina o lona vaʻa ma le vaʻa. O Saina o loʻo fausia ni uafu i Pakistan, Bangladesh ma Burma. Ae pe o se lu'itau ogaoga lena i nofoaga autu a Amerika i le Pasefika atoa, e aofia ai Iapani, Guam, Diego Garcia, e ta'u na o ni nai? E le o le siosiomia ea o Saina i Asia (e ala i le US ratcheting i luga o le militeri ma sootaga faalemalo ma atunuu Asia e pei o Filipaina, Initonesia, Vietnam, Initia, Iapani ma Ausetalia) na faamaonia ai le maualuga o le militeri a Amerika ma le malo i Asia. ? O le tali e faapea o se “Taua Malūlū” fou lea e iai foʻi le tamaoaiga i le natura-ma o loʻo tau i totonu o le teritori, mai Aferika (Sudan) i Asia (Thailand) i Asia Tutotonu. Na o le pau lava le auala e mautinoa ai o le 'peer competitor' o lo'o i totonu o le tamaoaiga o le tausia lea o le 'mata'i lelei' i ana pa'aga fefa'ataua'iga, ma i latou e mafai ona tu'uina atu i ai sapalai malosi. I le taimi o le Cold War tuai, na faʻatau ai e Rusia faʻamalosi e ala i vaega faaupufai faʻapitonuʻu ma lagolago tau tupe. E leai se eseesega i aso nei, faatasi ai ma Saina o loʻo faʻatau faʻatau i Aferika, Asia, ma Latina Amerika e ala i tupe malulu malulu o loʻo ofoina atu mo punaoa taua. O le eseesega tele i le va o le "Taua Malūlū tuai" ma le "Taua Fou" o le tamaoaiga o le lalolagi, o lona uiga e ui o loʻo faʻatupulaʻia feeseeseaiga, o le mea moni o le 'felagolagomaʻi' o lona uiga o tagata uma. mai Delhi i Caracas o loʻo tatalo mo le filemu. E fiafia le aufaisea ma le au pulega i le lalolagi atoa e vaai i taimi lelei mulimuli, e tusa lava pe fa'atupula'ia 'auro' (auro, uranium). Ae peitai o Aaron Friedberg, o le sa avea muamua ma faufautua mo le puipuiga o le atunuu ia Dick Cheney, na fai mai lenei tala i se faatalanoaga ina ua ou fesili pe o le faalagolago i le tamaoaiga o le a taofia ai so o se feteenaiga i le va o malosiaga e lua: 'Ou te le manatu o se sootaga tau tamaoaiga ia lava. o se fa'amaoniga o le filemu……’ E fa'amafanafanaina lena. Ae faapefea le va o Amerika ma Saina?
“O lea la o lo’o fa’agasolo le tauvaga a le militeri itu e lua-e fa’atapula’a ma fa’atumauina pe a fa’atusatusa mo se fa’ata’ita’iga i le tauvaga a le militeri Cold War i le va o le Soviet Union ma Amerika, ae o lo’o fa’agasolo ma lona ogaoga ma le fa’avavevave. "E i ai i latou e filifili e finau e faapea o 'tagata faatupu faalavelave' ma le 'tulaga o le leaga' o malosiaga moni ia i tua atu o faiga faavae a Amerika i fafo, ae o Iran po o Korea i Matu e le o latalata ia Saina. O le malosi faamiliteli, a'o le mafai e tagata faatupu faalavelave ona faamata'uina le malosi tele (ma sili ona atamai) a le Iunaite Setete o auupega a le militeri. O le a ou le faʻaogaina lenei faʻavae e taulimaina ai le tele o faaletonu i le suʻesuʻega o le 'War on Terror' i Asia i Saute Sasaʻe na o ia, sei vagana ai le fai atu o le a faʻamaonia se taumafataga manaia mo taumafaiga faʻasalalau mulimuli ane. Ae peitaʻi mo i latou o loʻo masalosalo pea, seʻi o tatou suʻesuʻeina faʻapuupuu isi mea na faʻamalamalamaina ai le taulaiga moni o faiga faʻavae a Amerika:
- Su'esu'e pepa fa'avae a Amerika talu mai le ogatotonu o le nineties. O le Quadrennial Defense Review o le 2001 na ta'ua ai Asia o le vaega sili ona taua mo le Iunaite Setete - i luga o Europa ma Sasa'e Tutotonu. Na o'o lava i le fa'atūina o se nofoaga fa'ata'atia fou e ta'ua o le 'East Asia littoral' lea e amata mai i le Faga Bengal e o'o atu i le Sami o Iapani. Na oʻo mai lenei mea ina ua maeʻa le aso 11 o Setema, lea afai o loʻo fuafua e faʻatatau i faiga faʻavae, o le a avea Asia Tutotonu ma vaega taua. E faigofie foi le faitauga o le 2005 Pentagon Annual Report on Chinese Military Power, poʻo le vave agai i luma i aso nei, e mafai ona e faitau naʻo Robyn Lim (The Geopolitics of East Asia: The Search for Equilibrium) Aaron Friedberg (The Future of Chinese US Relations – O Fete'ena'iga e le Ma'alofia?) po'o John Mearsheimer (Saina's Unpeaceful Rise) i le lumana'i US-Saina fusuaga, oi latou uma e sau mai se faiga fa'avae sa galulue vavalalata ma US fai tulafono mai fafo, fa'apea fo'i ma tagata e mafaufau i le Pentagon. Robert Kaplan's piece for The Atlantic Monthly – How We Would Fight Chin a: The Next Cold War June 2005 fa'amatalaga pe fa'apefea ona alia'e mai, ma e toetoe lava a manaia le fa'amatalaga a Larry Chin e ala i le www.fromthewilderness. com.
- O le National Energy Policy (Me 2001) na faalauiloaina e le pulega a Bush lea na valaauina ai le Peresetene o le Iunaite Setete, ina ia avea le sailiga o malosiaga mai fafo o se sini autu o faiga faavae i fafo, ma valaau atu i le failautusi o le setete ma pisinisi ma le malosi, ia auai i tipiloma faavaomalo mo lea faamoemoe. E pei ona taʻua e Michael T Klare i le "Fueling the Dragon: China's Strategic Energy Dilemma" (Current History April 2006) "e foliga mai e saogalemu le manatu o feeseeseaiga e afua mai i le sailiga faatauva o suauu mai fafo o le a avea ma se fa'atupula'ia le sao taua i le so'otaga a Amerika ma Saina, e ono fa'asilisiliina ai isi atugaluga e pei o Taiwan ma le le paleni o fefa'ataua'iga a va'a lua'. Mai Sudan i Venesuela, o loʻo tau le US ma Saina mo punaoa o le lalolagi i se tauiviga e tumau ai le malosi o le tamaoaiga o le lalolagi. E aofia ai le suauʻu, kesi, vai, sila, auro - toetoe lava o soʻo se punaoa e mafai ona faʻaeʻeina o latou lima. O lenei mea ua mafua ai le faʻamalosia o 'Saina' gaosi oloa (Chavez i Venesuela) poʻo le faʻateleina o taimi mo atunuʻu mauoa e pei o Ausetalia (o loʻo fai mai o loʻo puipuia ana peti ae manino o se US sekutu.) I Aferika, ma isi tamaʻi tamaoaiga tamaoaiga. o atunuu o le lalolagi lona tolu o le mea e leaga ai o loʻo faʻaalia taimi vevesi i luma atu, ma o loʻo faia e malo uma e lua le mea e mafai e taofi ai le malosi. I totonu o Asia Tutotonu, ua faia se taua tele tauofoga, faatasi ai ma Saina ma Amerika o loo tauivi e faateleina lo latou aafiaga i le itulagi. Asia Tutotonu o le mea moni o le geo-strategic backdoor i Saina, ma o se vaega o le talitonuga a Mackinder i faiga faʻapolokiki malosi. iii Ioe, o le 'Ta'aloga Tele' ua alu i le lalolagi atoa.
- Le militeri o Asia i Saute Sasaʻe ma le US lagolago mo se militeri Iapani. Afai o le 'Taua i le Mata'utia' o le sini moni lea a le Pentagon, aisea la ua fa'atumau ai le fa'atuputupula'ia o le malosi o le va'a a atunu'u uma o Asia i Saute Sasa'e o lo'o taula'i atu i tekonolosi va'alele pe afai e mana'o iai Saina. e le o le sini? Aisea ua agai atu ai vaa a Amerika i le Pasefika, ma ua faatuina ai se pulega a le US Army i Iapani? Aisea o le a una'ia ai e le Iunaite Setete Iapani e toe fa'amilitia, (o se mea na ta'ua e Chalmers Johnson e fa'asaga tonu i le malosi o Saina)iv ma fa'amalosia Iapani e lafoa'i lona fa'avae pacifist? Aisea ua leai ai se alaga i le filifilia o se Palemia Iapani Shinzo Abe, o lona tamamatua o se solitulafono taua, o se mea e mautinoa e faaosofia ai lagona faalotonuu Saina? (E moni o Bruce Cumings mai le Iunivesite o Chicago na ia taʻua na ia manatu o le suʻega faaniukilia a North Korea e fesoʻotaʻi ma le filifiliga a Shinzo Abev) Ma aisea e taumafai ai Amerika e tuleia le tele o faʻatauga a le militeri e Taiwan ma Korea i Saute pe afai o Saina moni, e leai le taula'iga?
- Uunaiga a Amerika mo Taiuani e tuleia le 11 piliona tala US afifi (lea e aofia ai le Patriot anti-missile system, valu diesel submarines ma 12 anti-submarine vaalele) e ui lava i tetee i Taiuani e faapea o le US ua na o le "lafoaʻiina" auupega tuai. O le Peresetene Taiwanese e lagolagoina le tuto’atasi o Chen Shui Bian i le 2005 na ia fa’ate’aina le tete’e i le afifi ‘e le talafeagai’ fai mai “o a’upega e taua e puipuia ai mai Saina, ma o le fa’atauga e mana’omia e puipuia ai le va vavalalata o le motu ma Uosigitone.’ ™ vi Na tuai ona tali mai le pulega a Bush i le tausaga nei ina ua soloia e Shui Bian le Fono Tuufaatasi a le Atunuu, o se gaioiga na taʻua e Shui Bian lava ia na mafua ona o le "faafefe faamiliteri" a Saina. O tagata iloga i le pulega a Bush sa talatala mai tala faasolopito i la latou lagolago mo le tutoatasi o Taiwan, ma e ui lava i le fai mai o le pulega a Amerika ua mamao nei mai ia Shui Bian, o le $ 11 piliona tala o auupega e faailoa mai ai manatu o le pulega a Amerika i le toe tuufaatasia ma le motu tele.
- Le faʻalauiloaina o se soʻotaga lagolago-Amerika e aofia ai Iapani, Ausetalia ma Initia e avea ma malosiaga tetele e tolu o loʻo faʻamalosia e faasaga i le malosi o Saina. O le vavalalata vavalalata a Initia ma le Iunaite Setete (e le gata o loʻo latou galulue i le galulue faʻanatura, ae faʻapea foʻi galuega faʻapitoa avanoa) o le tali manino lea o le geo-political tali atu i le siʻitia o Saina ma Initia ua taʻutaʻua i pisinisi faʻapisinisi e pei o le " ˜alternative’ i Saina. Ua lapataia e le Iapani o le militeri le toe faʻaolaina o Saina e le mafai ona mautinoa lona saogalemu i Asia i Matu, ae o Ausetalia o loʻo avea ma taliga o Uosigitone i Asia Pasefika, (ae le itiiti ifo i le satelite mataʻituina nofoaga i Pine Gap i totonugalemu o Ausetalia ma le US. nofoaga o feso'ota'iga a le gataifale i North West Cape) e ala i feso'ota'iga vavalalata ma so'otaga fa'aitulagi a Amerika (Initonesia, Sigapoa) ma fa'alapotopotoga fa'aitulagi e pei o le misiona a Solomona RAMSI ma le fa'atinoina o Timor. Ole so'otaga mata'utia lea e tautuaina Uosigitone ile Asia ma le Pasefika. O nei malosiaga e tolu e taua tele i le mataituina o le sami o Initia ma le Pasefika e taua tele i le faʻamautinoaina o le maualuga o le gataifale i le lalolagi atoa. (O le mea lea na musu ai Ausetalia i le 2005 e sainia le feagaiga a Asia, le Feagaiga o Fealofani ma le Galulue Felagolagomaʻi i Asia i Sautesasae, lea e manaʻomia ai le au sainia e aua neʻi faʻalavelave le tasi i le isi i totonu o le lotoifale. Na faamanino mai e le mafai ona valaaulia i le fonotaga a Asia i Sasae e aunoa ma le sainia o Ausetalia na agai i luma e avea ma saini i ana tautinoga faapasefika. s 'sui leoleo'.)
– O popolega o le gataifale ma le sami a Uosigitone. O le tali tuusa'o lea i manaoga o le sami o Saina, o loʻo vaʻaia le malosi o le gataifale e taua tele i lo latou toe faʻaleleia o le tamaoaiga. O le fa'aaogaina o Alfred Thayer Mahn e fai ma o latou ta'iala, o lo'o fa'amautinoa e le au fa'ata'ita'i a Amerika o lo'o i lalo o la latou fa'atonuga auala vai mai le Straits of Hormuz i le Malacca Straits. O le tasi vaetolu o fefa'ataua'iga a le lalolagi e ui atu i le Malacca Straits, ae le na'o le tele o sapalai malosi mo Iapani ma Saina. O lea ua tatou va'aia ai le malosi o le gataifale o le 'force projection' taua, ma le US so'o o lo'o taumafai e ausia le mea ua ta'ua o le naval 'inter-operability'. Na talanoa le au su'esu'e e uiga i se 'tu'uga o auupega' i le Asia Pacific, ma e oo lava ia Bill Gertz mai le Washington Times ua tatala e uiga i le tulaga o le sami a le US. "O le Pentagon o loʻo faʻaosoina ni pomu mataʻutia i Guam ma vaʻalele vaʻalele ma vaʻa i lalo i le Pasefika o se vaega o se fuafuaga fou "pa" e faʻatatau i le sauniuni mo feteʻenaʻiga ma Saina, o le tala lea a le ofisa o le Pentagon ananafi... Viliamu J. Fallon, taʻitaʻi o le Pacific Command, ua asiasi atu i Guam ma taʻu atu i le au tusitala o le a avea le motu ma nofoaga autu mo le US. malosi i le Pasefika ona o le mamao e fai si mamao i Taiuani Strait, Korea i Saute ma Asia i Sautesasae. O ananafi, na saunoa ai Mr. Fai mai Thomas, o le Pentagon o loʻo faʻamalosia soʻotaga i Asia o se vaega o le fuafuaga. So'otaga lea o lo'o maua mai ai e le neivi a Saina ma va'alele ose vaega tele o nei lipoti. O se vaega mai le Aotelega Fa'atonu o le lipoti a le CFR o le 2003 e mafai ona tu'uina atu ia te oe se manatu i mea o lo'o i ai: ‘ Saina ua leva ona avea ma malosiaga fa'amiliteli konetineta i Asia i Sasa'e ma ua fa'amoemoe e avea ma malosiaga e sili atu i tua atu o ona tuaoi tu matafaga, o se malosi tumau. ma o le malosi o le va'a ma le ea a Amerika e mafai ona fa'afefe ai le gafatia o Beijing e fa'aogaina le malosi o le militeri i le lumana'i e avea ma se manuia moni e faasaga i le US ma aia fa'atasi i le itulagi o Asia ma le Pasefika i le isi luasefulu tausaga pe a le umi. O Uosigitone e pei o Bill Gertz ma John Tkacik o loo talanoa e uiga i le fuafuaga a Saina o le “manuia o penina” (o le fausiaina e Saina o sootaga vavalalata i luga o ala o le sami mai Sasaʻe Tutotonu e oo atu i le Sami Saina i Saute) le malosi moni o le sami. o Saina o loʻo felafolafoaʻi vevela, ma le tele o tagata suʻesuʻe a Uosigitone o loʻo lafo faʻalilolilo masalosaloga i lona gafatia, fai mai e tutusa ma le malosi o le sami a Amerika i le luasefulu tausaga talu ai. O se tasi tagata su'esu'e i se faatalatalanoaga ma a'u na ta'ua o le "rustwater navy" ae o le isi na ia faalēaogāina le manatu o le militeri a Saina "o taga o le lelei" ma fesiligia pe o ni 'taga o le lava, a le o lea ua siomia e le sami. of mediocrity.’ix Afai e te talitonu o le taua mo le maualuga o le sami o se tamaʻi falai i le Asia Pacific, atonu o le faʻafuaseʻi ma le le mafaamatalaina le siitia o le laumua o Burma e faauo Saina mai Rangoon i nuu i tua o Pyinmana, (400). kilomita i matu o Rangoon) e mafai ona fesoasoani ia te oe e te malamalama ai i le fefe tele o Saina i soʻo se taumafaiga e 'faʻalavelave' i ana faiga faʻavae. O Burma o le nofoaga lea o se uafu a Saina, o se nofoaga taua e latalata i le Malacca Straits ma le Fagaloa o Bengal. O le saite foi lea o se pou faʻalogo taua, o le tele o isi i le Asia Pacific ua faʻafefeina e ala i le olaola o Taiwanese ma le US diplomacy. x I le mae'a ai o lea fa'agaoioiga sa i ai le taumatematega e ono fefefe le ta'ita'i o le militeri i se osofa'iga a le US i le laumua o le gataifale, ma o le a sili atu le tulaga o le laumua fou e feagai ai ma tuaoi o Initia, Saina ma Thai. O se itu e le'i fa'ailoaina o le fa'atūina lea o se ta'ita'i fuā a Initia i fafo atu o Port Blair i Atumotu o Andaman (o lo'o i le va o le Fagaloa o Bengal ma le Malacca Strait) o se taumafaiga e fa'atūina se fuāva'a o le vai lanumoana a Initia. fa'afeagai ma fa'amoemoega fa'aitulagi a Saina.
- O le naunau tele o le Iunaite Setete e pulea ma leoleo se tasi o alavai taua o le lalolagi - o le Malacca Strait - ua faailoa mai ai le tulaga maualuga o le US China geo-political containment policy. O le tasi vaetolu o fefa'ataua'iga uma a le lalolagi e ui atu i le Strait, fa'apea fo'i ma le valusefulu pasene o suau'u fa'aulufale mai a Saina. A fa'apea, i le taimi o se fa'alavelave, po'o le a le malosi e pulea ai le Strait - o le a mafatia le isi. E manino lava le tele o mea e leiloa a Saina nai lo Amerika, ma o lona malosi o le tamaoaiga o loʻo faʻalagolago lava i le suauʻu mai fafo ma fefaʻatauaʻiga faavaomalo o loʻo faʻatumauina ai le tuputupu aʻe i numera lua. Ona o le taufaamata'u o le "terrorism" ma le "piracy" ua faatuina ai e Amerika le PSI (Proliferation Security Initiatives) ma le RMSI - le "Regional Maritime Security Initiative" lea ua fuafuaina e "" puipuia' ma le 'patrol' lea alavai. I le talanoaina o le mataupu i le Jakarta Post ia Iuni 2006, na tusia ai e Rio Jaslim: “O le saoasaoa o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga o Saina ma le malosi o le puipuiga e tuʻuina ai i latou i se tulaga e luʻitauina ai le taʻitaʻiga a Amerika i le itulagi o Asia ma le Pasefika. O lenei tauvaga faalilolilo e ono faaosofia ai le US e faʻaaoga se fuafuaga e aofia ai Saina. O le a aofia ai le puleaina o laina o le sami o fesoʻotaʻiga ma faʻataʻitaʻiga o suʻesuʻega o le gataifale, e pei o le Strait of Malacca, ma faʻapea ona pulea le faʻaogaina o mea mataʻutia ma oloa i Saina.
O le mea lea, o le mafuaaga moni e manaʻo ai Amerika e faʻamalosia lona i ai i totonu o le itulagi, aemaise lava le Strait of Malacca, o le faʻatapulaʻaina o le avanoa o Saina i le suauʻu, mea mata, tekinolosi ma mea tau fale gaosi oloa, ma ia aofia ai le aʻafiaga a Saina i le itulagi. O le fa'aaogaina o le fa'amata'u o faiga fa'atupu fa'alavelave ma faomea e fa'amalosia ai le Fa'ateleina o le Saogalemu Initiatives o le ta'iala sili lea ona foliga mai.' A'o oso i luga le va'a a le US so'o Sigapoa, Malaysia ma Initonesia i aso ua tuana'i na va'aia ma le tonu so'o se leoleoga tu'ufa'atasi o se soliga o le latou pule, ma ei ai ni atugaluga e uiga i le solia o latou faiga faavae o le 'le ogatasi'. 'O le le ogatasi' o le mea moni, o se fa'amatalaga i le filifiliga na tu'uina atu ia i latou o le 'a le o i tatou, pe faasaga ia i tatou'. O setete e pei o Meleisia ma Initonesia e malamalama o le ita tele o le tarako Saina e ala i le ulufale atu i se 'US coalition' i luga o le Malacca Strait e mafai ona i ai ni aafiaga le lelei - e le itiiti ifo, o aafiaga tau tamaoaiga i lalo o le ala. Ae ui i lea, o le Iunaite Setete, o loʻo faʻateleina pea le mamafa, e faʻaalia ai le taua tele o le pulea o lenei Strait i lona malosi o le gataifale ma fefaʻatauaʻiga i le 21st Century.xi (Sa i ai le tele o taumatematega i taumafaiga fesoasoani a Amerika i Aceh, o se itumalo i le pito i luga. o Initonesia e lata ane i le Malacca Strait, ina ua mavae le galulolo faataumaoi i le 2004. O le tali atu a tagata lautele i le vaalele sili ona tele a le lalolagi o le USS Abraham Lincoln o loʻo nofo i luga o sami o Initonesia, e leʻi fesoasoani i lipoti a le aufaasālalau e faapea o le US base Diego Garcia na tuʻuina atu muamua le lapataiga i le faʻalavelave faʻafuaseʻi. xii Na tuua e le va'alele va'alele ogasami o Initonesia ina ua le talia e le malo o Initonesia le fa'atagaina o pailate e fa'atautaia le va'alele ma a'oa'oga va'alele. O le maaleale o le vaalele a Amerika i le Straits e faatoa mafai ona malamalama pe a uma ona malamalama i feeseeseaiga i totonu o le itulagi po o ai e iai le aia tatau e "patrol" ai nei ogasami pe a fua i le tuputupu aʻe o tauvaga tau gataifale a Amerika ma Saina.) O nei mea uma e leai. talanoaina le tulai mai o le malosiaga faaniukilia i atunuu Asia – Iapani, Korea i Saute, Ausetalia, Initia ma le mea moni, Korea i Matu. O polokalame faaniukilia o loʻo tulaʻi mai i Initia ma Ausetalia o loʻo fautua mai ai o le 21st Century e le o se tasi o le a faʻavae i luga o se laufanua faʻapolokiki o 'setete faʻaletonu' ae o se tasi o malosiaga faʻaitulagi o loʻo faʻafefeina o latou maso "nuclear". ma le auina atu o lapataiga ogaoga i le tupulaga luitauina 'Saina' ma ana uo. O le sainia talu ai nei o le “Henry Hyde United States-India Peaceful Atomic Energy Cooperation Act,” i le va o Initia ma Amerika ua na o se tasi lea o faailoilo e faapea o le malosiaga faaniukilia o le a faia se sao tele i lenei tulaga o le geo-political power- ese. xiii E le mafai ona tatou toe faafoliga e le o totonugalemu le lalolagi i se Taua Fou Cold War. O le 21st Century taua o ni malosiaga tetele se lua o loʻo tau mo le maualuga e faʻaaoga ai soʻo se auala talafeagai. Atonu ua mate le talitonuga, ae o le pu'e le lavalavā mo le pule a nei tagata ta'uta'ua o le tamaoaiga ma le polokiki o lo'o fa'amautu ai tuaoi o Asia. O faiga fa'avae a Amerika i le itulagi i lalo o le pulega a Bush sa fa'amalosi ma fa'atupu fa'atupu, fa'atasi ai ma le geo-political 'containment' i le pito i luma, ma le fa'atinoina o le tamaoaiga i tua. Afai e faʻaauau pea faiga faʻavae a Amerika i lenei tulaga e ono tuleia ai le itulagi i se tulaga lamatia latalata i se afi afi a Asia. O le a avea ma faiga faavae a soʻo se pulega fou a Amerika ma le tali mulimuli ane a le au faʻafitafita a Saina lea o le a matua faʻamautinoa ai pe iai le filemu i Asia i le 21st seneturi. Maryann Keady ose tusitala tuto'atasi leitio ma tusitala. O lana leitio initaneti 'Asia2025.net' o le a amata fa'asalalau ia Fepuari.
i O le fa'amanino i le va'aiga o faiga fa'avae i fafo i Uosigitone ose faiga tuai na fa'aaogaina e faasaga ia Saina, e sili ona fa'ata'ita'ia e ala i feutaga'iga Kissinger ma Nixon ma Saina i Taiwan. O a latou folafolaga gau ia Saina i luga o Taiwan ina ua uma le 72 na tuuaia i le pulega fou a Gerald Ford, ae pe o le a suia e se pulega a Amerika le faiga faavae o le le manino o fuafuaga o se isi mataupu atoa. O le faiga fa'avae a Amerika i le taimi nei o le 'congagement' a Saina o lo'o i ai le lagolago fa'atasi - pau le eseesega o le auala ma le tulaga o fa'afitafita fa'atauva'a. E fa'apena fo'i le fevaevaea'iga i le va o 'au 'blue' (anti-China and hawkish) ma le 'red' (moderate po'o 'panda hugger') 'au i Uosigitone ua matua fa'ateleina fo'i.
ii Hambali, o le ki i le Asia 'Taua i le Mata'utia' na fa'aputu muamua i totonu o le US Navy, ma e leai se tusitala na mafai ona fa'atalanoaina o ia. Ua i ai nei o ia i Guantanamo Bay. O le a le tuʻuina atu e le pulega a Amerika o ia mo le fesiligia e pulega Initonesia poʻo Ausetalia e faigata ai suʻesuʻega. E pei ona lipotia e le Sydney Morning Herald ia Tesema 23 2006 "E leai se ofisa US na tuuina mai se mafuaaga mo le musu e faatagaina le avanoa i Hambali . I le taimi muamua na fautuaina ai o le a faalavelave tagata i fafo i le suʻesuʻega maʻaleʻale ma ono faʻaumatia ai le "malamalama faʻatino" i luga. osofa'iga i le lumana'i. Ae i le ono masina talu ona pueina e Hambali, o lenei alofaga na tele lava ina vaaia o le le taua o tuuaiga a le sa avea muamua ma peresitene o Initonesia e uiga i le na nafa ma le pomu a Bali i le 2004 na suesueina i le David O'Shea's 'Inside Indonesia'. ™ s War on Terror's SBS Dateline Oketopa 2005. Fa'amatalaga atili i le fa'afefea o le Faiga Fa'avae a Ausetalia o le Pasefika e itiiti se feso'ota'iga ma 'setete fa'aletonu' ma faiga fa'atupu fa'alavelave ae tele mea e fai ma Saina, va'ai le fa'atalanoaga ma John Gershman i luga ole SBS Dateline Iulai 2003. O le masalosalo i le matafaioi a le US i le 'Taua i le Mata'utia' i Filipaina e tatau lava i lana lava su'ega ae na laga e le tusitala o John Martinkus, i luga ole SBS's Dateline, Me 2005.
iiiO le galuega ta'uta'ua a Sir Halford John Mackinder The Geographical Pivot of History na aofia ai le upusii: “O ai e pulea Europa i Sasa'e e pulea le Heartland; O ai e pulea le lotolotoi na te pulea le Motu o le Lalolagi; O ai e pule i le Motu o le Lalolagi e pule i le Lalolagi.” Na ia finau e faapea o le Euro-Asia o le “pito” o le paleni ma le malosi o le lalolagi. O Asia Tutotonu o lo'o ta'ua o le 'lotoloto' i lenei talitonuga.
iv I se faatalanoaga ma au, Oketopa 2006.
v. Interview Voice of America, Oketopa 2006.
vi Voice Of America 27th Oketopa, 2005.
vii ‘Pentagon Hedge Strategy Targets China’ Washington Times 18 Mati 2006.
viii Lipoti i le Malosi a Saina, Fono i Fegalegaleaiga i Fafo 2003 p3.
ix O nei mea e mafai ona va'aia o se vaega o le tusi o fa'atalanoaga o lo'o lumana'i mai i le 2007.
x Va'ai SBS Dateline Fepuari 25, 2004.
xi I le 2005 na faailoa mai ai e le kamupani inisiua a Lloyd o le 'Joint War Committee' o Lonetona e faapea o le Strait ua lamatia i "taua, osofaʻiga, faiga faatupu faalavelave ma faʻalavelave faʻalavelave" ma faʻavasegaina o se sone o taua. Atonu o lona uiga e tatau ona totogi e atunuu le fefaatauaiga e ui atu ai i le Straits. Ia Mati 2006, na talosagaina ai i latou e Meleisia e toe iloilo lenei sailiga.
xii ‘US Island Base Give Warning’ Richard Norton Taylor, Guardian, Ianuari 7, 2005.
xiii Va'ai i le "Fa'aaogaina o Initia e Taofia ai Saina i Bay" Faiga Fa'a Fafo i le Taulai, Tesema 12 2006 ma le 'Initia, Saina, ma le Iunaite Setete: O se Paleni Ma'ale'ale' Fono o Fegalegaleaiga i Fafo Fepuari 27 2006. >
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo