O fa'atauga fou a le Nike a Tiger Woods ua fa'ailogaina ai lona toe fo'i mai i le Masters ma lona toe fa'afouina o le fa'alauiloa o le televise ina ua mae'a le fa'ai'uga o le tausaga talu ai. Po o le a lava le manatu o se tasi e uiga ia Tiger Woods, o le faʻasalalau faʻasalalau o lenei tupua pa'ū o loʻo faʻatauvaaina tau ogaoga i le IQ lautele o tagata lautele. O faiga fa'afeusuaiga a Woods na maua ai le aofa'i o le 10 pasene o tala fou uma ia Tesema 2009, ma le 62 pasene o tagata Amerika na fa'amatalaina na latou fa'alogoina "tele" e uiga i mataupu ma le 53 pasene na fa'alogoina "tele" e uiga i lana fa'atoesega i luga o le televise. O Woods na tu i luga aʻe o le tele o faʻaupufai o le Democratic ma Republican o se tasi o tagata na faʻalogo tele i ai le lautele i tala fou. E ui lava ina faigata ona talitonuina, o le faʻasalalauina o Woods e leai se mea e latalata i le maualuga o tala faitatala lauiloa e pei o le maliu o Michael Jackson. E foliga mai o le tulaga lea ona o le taimi o le faʻalavelave, lea na fetaui ma se felafolafoaiga tele a le atunuʻu i le toe fuataʻiina o le soifua maloloina ma le faʻateleina o taua i Afghanistan. I soo se aso lava o le tausaga, e ui i lea, o tala fou o tagata lauiloa e masani lava ona alu faʻatasi ma tala faʻapolokiki "faigata" e tusa ai ma le faʻasalalauga latou te mauaina ma le gauai lautele latou te maua. O le mataupu a Woods sa lisiina pea i le tele o suʻesuʻega mai le faaiuga o le 2009 ma le amataga o le 2010 o le mataupu pito i luga lea na "talatala ai tagata lautele," i luga atu o le Olimipeka, toe fuataʻiina o le soifua maloloina, tamaoaiga, taua i Afghanistan, ma le Haiti. mafuie.
O le tele o tusitala ma pulega e puipuia le tele o faasalalauga a le aufaasālalau e uiga i tala faitatala, ma taʻua ai le maualuga o le fiafia o tagata lautele i nei tala. O sea puipuiga, e ui i lea, e le amanaia ai e tagata lautele le taliaina - na faaalia e le 69 pasene o tagata Amerika - e faapea o mataupu a Woods o loʻo mauaina le "tele tele". O lea faiga e foliga fete'ena'i e masani lava ona aliali mai i tala faitatala a tagata ta'uta'ua: e mata'utia le ua'i atu o tagata lautele i nei tala, a'o fa'amalamalama pea e latou te le tatau i ai le fa'alogo mai le au tusitala. Sa ou faamatalaina lenei mea uiga ese i le galuega talu ai, ma faatusatusa ia amioga i le taumafaina o meaai leaga ma meaai vave (tagai “Michael Jackson Feeding Frenzy,” Iulai 2009). E iloa e tagata fa'atau e le tatau ona latou fa'apopoleina i tala fa'apea, ae fa'aauau pea ona fa'amauina e ala fa'asalalau e fa'atuputeleina le tele, fa'atupu vaisu, ma e le taugata. O tala a tagata lauiloa – e pei o mea’ai vave – ua avea ma fa’aupuga a le to’atele i le taimi ua vaivai ai le mamalu o le atunu’u i le fa’atuputeleina o aitalafu, fa’ateleina pili o kata fai aitalafu ma le fa’atupulaia o le tau o le soifuaga. O le mea e faanoanoa ai, o aiga Amerika sa galulue umi ma uumi itula e maua ai le itiiti ifo ma le itiiti ifo o tupe i le fa sefulu tausaga talu ai. O le vaivai i o latou olaga patino, latou te fiafia i sina taimi itiiti i le faaiuga o le aso e faʻaaoga ai polokalame faʻasalalauga faʻaleaʻoaʻoga - seʻi vagana ai le auai i faiga faʻapolokiki. E sili atu le faigofie o le faʻalogo i fafo nai lo le auai i le lalolagi lautele pe a e ola i se faiga faʻapolokiki-tamaoaiga e faʻamalosia ai le valea ma le le fiafia.
I le toe iloiloina o laʻu tusi talu ai nei - o loʻo aofia ai le lamatiaga o tala fou ma faʻasalalauga faʻafiafia - Paul Street o loʻo aoteleina laʻu sailiga e faapea "o le maualuga o le faʻaaogaina o tala fou e fetaui lelei ma tulaga maualuga o aʻoaʻoga ma le maualuga o le faʻatuatua i le US policymakers." Ua fa'ai'u e Street e fa'apea o le taumafaina masani o tala fou fa'apisinisi e fa'aleagaina mo i latou o lo'o va'ava'ai e a'oa'oina - nai lo le a'oa'oina - e uiga i le lalolagi fa'apolokiki o lo'o siomia ai i latou. Na ia fai mai ma le faatauanau e faapea, afai o le taumafaina o tala fou a kamupani e aafia ai le au maimoa i tulaga taua o le vasega pule, "o lau vasega faauo i le lotoifale faigaluega faauu aoga maualuga e matamata lakapi ma 'The Simpsons' ae misia tala fou ae faitau na o le vaega o taaloga ma komi o le pepa o aso ta'itasi ua sili atu ona fa'aauupegaina e tali atu ma le masalosalo i fa'asalalauga a le malo nai lo lau faiaoga o le aoga maualuga a le malo i le lotoifale e faitau tala fa'apolokiki a le pepa i aso uma ma mulimuli i le CNN ma MSNBC" (silasila i le “Pe a oo le Aufaasālalau i le Taua: O se Toe Iloiloga, Z Net, https://znetwork.org/when-media-goes-to-war-a-review-by-paul-street).
Ou te ioe i le Street e faapea o le taumafaina o faasalalauga a kamupani na o le a le fesoasoani i le fafagaina o mafaufau o i latou o loo saili ia sili atu le aoaoina e uiga i le lalolagi faaupufai. Ou te ioe foi e mafai e ala o faasalalauga faafiafia ona maua se mapusaga moomia mai popolega i aso taitasi. Ou te le lagona e tatau ona faʻasa tagata mai le sosola, mai lea taimi i lea taimi, mai faiga faʻapolokiki ma le faʻafefe i aso uma (Ou te fiafia e faitio i le leaga o le faatinoga a le Bears and Cubs e pei o isi tagata taʻaloga a Chicago). O loʻu popolega tele e uiga i faʻasalalauga faʻafiafiaga o loʻo i tagata Amerika, aemaise lava i latou i lalo ifo o le 30, o loʻo faʻamoemoe i le faamalieina o le tagata lava ia ma le faitatala lauiloa. i le totogiina o aoao e uiga i mataupu taua faaupufai ma agafesootai. A oo ina taatele le faitala o tagata lauiloa ma maua ai le taimi tutusa ma, ma suitulaga i tala faigata, ua i ai se mea ua matua faaletonu.
E tatau ona faia ma le faaeteete le faatusatusaga i le va o tagatanuu le fiafia ma le aʻoaʻoina. E ui o le averesi o faiaoga o aoga maualuga atonu e itiiti le naunau e fesiligia le malo ma le aufaasālalau faʻasalalauga nai lo se tasi na te faʻaogaina le faʻasalalauga, e le o lona uiga oi latou e le fiafia o loʻo i totonu o se tele sili atu le tulaga e una'ia ai suiga - aemaise lava pe a latou le naunau pe mafai ona maua le poto e mana'omia e lu'iina ai le tulaga quo. I se isi faaupuga, o le filifiliga i le va o se tagata ua aʻoaʻoina ma se tagata le fiafia e sese. Ou te mautinoa o le a ioe Street e manaʻomia se auala lona tolu pe a vaʻaia se lumanaʻi alualu i luma mo Amerika.
A aunoa ma se faʻamatalaga faʻapitoa, e alu tagata i o latou olaga ma le itiiti o le malamalama i le toʻafia o Iraqis na fasiotia i lalo o le US occupation; latou te le iloa pe o le a le Downing Street Memo, pe aisea e talafeagai ai i o latou olaga, pe faʻafefea ona faʻaleagaina le faʻamaoni a Amerika i le lalolagi atoa. I se faapuupuuga, e le taliaina le faʻaupuga faʻapolokiki poʻo le le fiafia i faiga faʻapolokiki (tusa lava pe o le mea mulimuli e faʻatasi ma le masalosalo o le faiga) e talia pe a tatou mananaʻo e faia lenei lalolagi sili atu.
O le mea e fa'anoanoa ai, o le to'atele o tama'ita'i fou i le kolisi ou te a'oa'oina e le'o tele se mea e fai e le au ofisa Amerika i totonu po'o fafo. Latou te iloa itiiti e uiga i mataupu e pei o le tausiga o le soifua maloloina, vevela o le lalolagi, poʻo faiga palota. Latou te le iloa po o le a le mea na tupu i le Abu Ghraib, ma e leai se faʻamatalaga e uiga i le tala faasolopito o Vietnam, Afghanistan, ma le 1991 Gulf Wars. Ina ia lu'iina faiga fa'apolokiki ma fa'asalalauga fa'asalalau, e mana'omia e tagata lautele le a'oa'oina lelei i faiga fa'alotoifale ma fafo; e tatau ona latou faaavanoaina se taimi e mulimuli ai uma e lua fa'asalalauga fa'apisinisi ma tuto'atasi. E na'o le iloaina o o tatou fili e mafai ai ona tatou lu'iina lelei a latou fa'alavelave. E na'o le fa'atuputeleina o a tatou faiga fa'apolokiki ma le fa'amatu'u'ese o le le ano mai o le a tatou manuia ai i le fausiaina o faiga fa'aletagata, fa'apolokiki, tamaoaiga, ma ala fa'asalalau.
O fa'asalalauga fa'apisinisi ua fa'aitiitia i aso nei. E tusa ai ma le Le nofoa umi e Center Suesuega, a o le 45 pasene o tagata Amerika na talitonu o le tele o faasalalauga sa faaituau faapolokiki i le 1985, na siitia le numera i le 60 pasene i le 2009. I se tulaga talitutusa, o le talitonuga e faapea e masani ona lē saʻo tala o tala fou, sa taofi e le toetoe 35 pasene o tagata lautele i le 1985, ae e sili atu i le 60 pasene i le 2009. E leai se tele o mafuaʻaga mo osofaʻiga i luga o faʻasalalauga - pe faʻavae i luga o le le talitonuina o tagata faʻasalalauga ma tagata e ona kamupani, ita i le "faʻaituau faʻaituau," poʻo se manatu le mautonu e le o taʻuina mai ia i tatou le tala atoa i mataupu taua. I la latou tusi fou ma e tatau ona faitau, Le Oti ma le Ola o Tusitala, Robert McChesney ma John Nichols valiina se ata le mautonu o le lumanaʻi o se faiga faʻasalalauga faʻasalalau o loʻo toilalo i le taimi o faʻalavelave tau tamaoaiga ma le faʻaitiitia o tala faʻasalalauga ma tagata faʻalogo. O Nusipepa ma fa'asalalauga talafou televise ua sili ona afaina i se vaitau o lo'o fa'atupula'ia ai tala fou i luga ole laiga ae ua le mafai ona fa'atumauina le tele o fa'asalalauga fa'asalalau lea e fa'alagolago iai fa'asalalauga tu'ufa'atasi. E tusa ai ma le Poloketi mo le Tulaga Sili i Tusitala (PEJ), o nusipepa a le atunuu na vaaia le faaitiitia o a latou tupe maua mai faasalalauga i le 26 pasene i le 2009 lava ia, ma i se tulaga ofoofogia e 43 pasene i le tolu tausaga talu ai. O tupe maua a le Televise ua faapena foi ona lavea, faatasi ai ma le pa'u i le 22 pasene o tupe maua mai faasalalauga a le televise i le 2009 – ose gau e faatoluina le tele nai lo le mea na vaaia i le 2008. O le televise i luga ole laiga na leiloa foi le 8 pasene o ana tupe maua, mekasini 17 pasene, ma leitio 22 pasene i totonu o lenei vaitaimi.
E toaitiiti o le a sili atu le fiafia nai lo aʻu i le vaʻaia o le paʻu o le kamupani lomitusi. Ae peita'i, a aunoa ma se taumafaiga alualu i luma manuia e fesoasoani ai i fa'asalalauga fa'alaua'itele tuto'atasi ma sitiseni e fa'atupula'ia, o mea e mulimuli mai i le pa'u o nusipepa fa'apisinisi ma feso'ota'iga TV e toetoe lava a sili atu le leaga nai lo le mea o lo'o i ai nei. Mo le tasi, ua leva ona fiafia le aufaipisinisi faʻapisinisi i le Konekeresi e tuʻuina atu tupe faʻaola i pisinisi i le tausiga o le ola, e pei ona faʻaalia e le 2008 TARP initiative. E matua'i mafai lava o le pa'u o nusipepa ma tala TV o le a fa'atasia mo ni nai tausaga i taumafaiga fa'apena e fa'aola ai fa'asalalauga fa'asalalau fa'apisinisi e le o toe fa'aogaina pisinisi. O lenei tulaga e sili atu ona faʻalavelave pe a manatu o tagata totogi lafoga o le a faʻamalosia e fesoasoani i faʻasalalauga e saofagā i faiga faʻapolokiki ma le valea, ma faʻamalosia le le fiafia o tagata lautele. O taumafaiga pu'upu'u fa'aola o le a fa'aumi ai le pa'u ma'alofia o vaega sili ona ta'uta'ua o kamupani fa'asalalau. E le gata i lea, o le tele o faiga fa'asalalau ma 'ino'ino o fa'asalalauga tu'ufa'atasi - leitio apa'au taumatau ma tala fa'asalalau - e le fa'aalia ni fa'ailoga o le oti i se taimi lata mai. Latou te mauaina le tele o tupe maua faʻasalalauga, ma faʻaalu itiiti i le leai o se mea i lipoti moni e faʻatatau i lo latou faʻalagolago tele i le faʻasalalauga ma le faʻaleagaina. Afai o le alualu i luma e faigata ona faitau le paʻepaʻe a le US kamupani ma le malo malosi i le Times Niu Ioka, taumafai e fa'alogo i le masini fa'asalalauga apa'au taumatau mai ālope ma Rush Limbaugh. O nei faleoloa o le a sili atu nai lo le fiafia e faʻaauau a latou "lipoti" pe a maeʻa le pa'ū o nusipepa faʻasalalau e ala i le faʻalagolago i tala fou e pei o le fesootai Press ma Reuters mo latou anotusi. O leitio apaau taumatau ma uaea e fiafia tele i le ta'uta'ua i le taimi o lo'o fa'atupula'ia ai tagata faigaluega Amerika ma fa'atupula'ia atili ai le masalosalo i le fa'atotonugalemu o pulega fa'apolokiki. E le gata i lea, o nei faleoloa e tau le afaina i le pa'u o tupe maua - e le o se mea e latalata i le tulaga o loʻo mafatia ai fesoʻotaʻiga masani ma nusipepa. As PEJ lipoti, tupe maua tala uaea moni faateleina laititi mai le 2008 i le 2009, ae o tupe maua mai isi vaega uma o fa'asalalauga sa matua pa'u lava. O fa'asalalauga uaea, e tatau ona manatua, o fa'atauga sili ona leaga o faitatala ta'uta'ua. E ui na leiloa tupe maua a le leitio mai le 2008 i le 2009, o latou tupe gau na matua laiti lava nai lo mea na mafatia i mekasini pisinisi, nusipepa, ma televise i le lotoifale. E le gata i lea, o le numera o leitio tala fou/talu leitio ua matua faatupulaia i le atunuu atoa i le luasefulu tausaga talu ai (mai le 1990-2009) i le matua'i 400 pasene. Na tumau pea le mautu o le au maimoa i luga o le telefoni i le 2009, ma fautua mai e mafai ona tumau le soifua maloloina o lenei vaega o faasalalauga mo le lumanai.
Afai tatou te faia se faiga fa'asalalau fou e suitulaga ai fa'asalalauga fa'apisinisi ma fa'aliga ta'uta'ua i tala mata'utia, e tatau ona tatou toe mafaufau loloto i mea tatou te fa'amuamua i le Itu agavale. O le tele o fa'alapotopotoga tala'i alualu i luma ua sili atu nai lo le fiafia e malolo i luga oa latou laurels, toilalo po'o le mumusu e faia ni fa'aupuga faifaipea e fa'ateleina ai le faitau aofa'i ma fa'afaigaluegaina toto fou i le tulaga o tusitala fou ma sao. I le avea ai ma se tasi o ala o faasalalauga sili ona manuia ma vaaia alualu i luma, o le Malo fa'asalalau e 190,000 i le vaiaso, ose 5 pasene o le tufatufaga o taimi ma le 7.5 pasene o le tufatufaga o Newsweek. O isi ala o faasalalauga e matua le manuia lava (auʻiluma Mekasini: 66,000 tagata faitau i masina taʻitasi i lomiga; I Nei Taimi: 21,000 tagata faitau i le lomiga). Fa'aola fa'agasolo i luga ole laiga i aso ta'itasi pei ole Alternet.org ma Truthout.org tagi i le va o le 83,000 i le 100,000 tagata asiasi i le aso taʻitasi, ae naʻo le 8-10 pasene o tagata matamata fiafia i aso taʻitasi e le New York Times ma le 4-5 pasene o lena na fiafia i ai le Journal Wall Street. O se tasi o fa'afitauli tele o lo'o mafatia uma ai nei fa'alapotopotoga o lo latou mumusu fa'asolosolo e aapa atu i tusitala fou. O lo'o fa'aalia uma i latou i feso'ota'iga tapuni, ma o le to'atele oi latou o lo'o mafatia i le fa'aitiitia o galuega i luga ole laiga (aemaise i le tulaga o mekasini lolomi). O nisi o nei ala o faasalalauga e oo lava ina latou ioe latou te le fiafia pe faʻaalia i luga o faʻamatalaga mai tusitala e leʻi faʻavaeina. Afai o le lumanaʻi lea o le fausiaina o se Agavale-agai i luma i totonu o lenei atunuʻu, ua tatou i ai i se faʻalavelave tele.
E mana'omia e le au alualu i luma le fausia o feso'ota'iga matala, fa'atasi e fa'amalosia ai le au faitau ma le au tusitala e fegalegaleai le tasi ma le isi i fafo atu o le na'o le faitauina o tala. Z Magazine (aemaise lava lona lima Initaneti Z Net) ua faia se la'asaga taua muamua i luma i lea tulaga ma lana polokalame lagolago, ma lona faagasologa tatala tatala. O le filifiliga lagolago e mafai ai e tagata o le Z Net e le gata ina maua i luga ole laiga ma lolomi mataupu ma lafo tali i vaega o lo'o fa'aalia, ae fa'ataga mo tagata ta'ito'atasi e fa'apipi'i a latou lava mea ma fa'afeso'ota'i i fa'asalalauga a isi. I lea tulaga, o le polokalame lagolago e tutusa lelei lava ma isi upegatafa'ilagi fa'aagafesootai e pei o Facebook ma MySpace, se'i vagana ai e sili atu le aoga ma e matua le fa'atauva'a. Fautuaga (CP), pei Z Magazine, o lo'o tatala fo'i i lona fa'agasologa o le tu'uina atu, ona o lo'o iloiloina vaega mai tusitala fa'amautu ma tusitala fou. Afai e tatau ona ola le aufaasālalau alualu i luma i le lumanaʻi, e manaʻomia e tainasoa o le aufaasālalau tuai le alualu i luma e faʻafetaui i auala fou na faʻaaogaina e Z, CP, ma isi ala fa'asalalau o lo'o fa'aogaina nei fa'alapotopotoga fa'apena. E tatau ona tatou iloa e le tatau ona fa'atatau le fa'agasologa o fa'asalalauga i le fa'atumauina o fa'ailoga ma ta'uleleia mo se vaega to'aitiiti o tusitala maualuluga. E mana'omia e ala fa'asalalau aga'i i luma le fa'avaeina o i latou lava o se fa'agaioiga fa'aagafesootai pe a fai latou te tauva, ma i se aso e fesoasoani e sui, a latou paaga fa'apisinisi.
O Anthony DiMaggio o le tusitala o le lomiga fou "When Media Goes to War" (Monthly Review Press) ma le "Mass Media, Mass Propaganda" (2008, Lexington Books). Na te aʻoaʻoina le US ma Global Politics i Illinois State University, ma e mafai ona aapa i: [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo