I lana saunoaga i le ofisa autu o le United Nation's Geneva i aso nei, na saunoa ai Jeremy Corbyn MP, Taitai o le Leipa Party:
Faafetai Paulo mo lena folasaga. Ma se'i ou avatu se faafetai faapitoa i le United Nations Research Institute for Social Development. O lau galuega e tuʻuina atu ai se faʻavae taua i leo faʻatauvaʻa mo le amiotonu faʻaagafesootai e luʻitauina ai tagata fai faiga faʻavae ma faʻasalalauga mo suiga.
Ou te faʻafeiloaʻi faʻamalosi i laʻu pati le British Labor Party ma i luga o laʻu taʻitaʻiga e tuʻu le amiotonu i luma ma totonugalemu i mea uma matou te faia. O le mea lea, faafetai mo le valaauliaina o au e tautala iinei i lenei nofoaga iloga i le Palais des Nations i Sineva o se aai sa avea ma nofoaga o le sulufaiga ma filosofia talu mai le taimi o Rousseau. O le laumua i luma o le Taua Lona Lua a le Lalolagi a le Liki o Malo leaga, lea o loʻo i ai nei Malo Aufaatasi.
Ose fa'amanuiaga fa'apitoa le tautala atu i'inei ona o le fa'avae o la tatou pati o lo'o aofia ai se tautinoga e lagolagoina Malo Aufaatasi. O se folafolaga "ia malupuipuia le filemu, saolotoga, faatemokalasi, saogalemu o le tamaoaiga ma le puipuiga o le siosiomaga mo tagata uma".
Ou te fia faafetai atu foi i oʻu uso a faipule, Arancha Gonzalez ma Nikhil Seth, ma le Labour's Shadow Attorney General, Shami Chakrabarti, oe na matou o mai iinei. Sa avea o ia ma se tagata fa'alauiloa mata'ina ma o se aseta tele i le fa'agaioiga fa'avaomalo mo aia tatau a tagata.
Ma le mea mulimuli sei ou faafetai atu ia te outou uma mo le i ai iinei i lenei aso.
Ou te fia faʻaaogaina lenei avanoa aʻo lumanaʻi le Aso Faʻavaomalo o Aia Tatau a Tagata e taulaʻi atu i faʻamataʻu sili i lo tatou tagata lautele. Ma aisea e manaʻomia ai e setete ona lafo lo latou mamafa i tua o le galulue faʻatasi faavaomalo ma aia tatau a tagata taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga, agafesootai ma tamaoaiga, faʻapea foʻi ma tulafono ma faʻavae i totonu ma fafo pe afai tatou te faʻafeiloaʻi ma foia na taufaamatau.
O lo'u lava atunuu o loo i se fetaulaiga ala. O le faaiuga a tagata Peretania e tuua le Iuni a Europa i le palota o le tausaga talu ai o lona uiga e tatau ona tatou toe mafaufau i la tatou matafaioi i le lalolagi.
O nisi e manaʻo e faʻaoga Brexit e liliu ai Peretania i totonu ia te ia lava, teena le lalolagi i fafo, vaʻai tagata uma o se tauva mataʻutia.
O isi e mananaʻo e faʻaoga Brexit e tuʻu ai faʻamalosi i lalo o le le mautonu ma le le tutusa o le tatou tamaoaiga o loʻo i ai nei, ma liliu ai Peretania i se nofoaga faʻatulafonoina lafoga faʻapitoa, ma totogi maualalo, aia faʻatapulaʻa, ma faʻaitiitia tau auaunaga lautele i se tuuga faʻaleagaina i lalo.
O laʻu pati e tu mo se lumanaʻi eseʻese pe a matou tuua le EU, faʻataʻitaʻiina tu ma aga faʻavaomalo sili ona lelei o le aufaigaluega ma lo tatou atunuu.
Matou te fia vaʻavaʻai i sootaga vavalalata ma felagolagomai ma o matou tuaoi Europa, i fafo atu o le EU, e faʻavae i luga o le lotogatasi faʻapea foʻi le manuia o fefaʻatauaiga ma fefaʻatauaʻiga talafeagai, faʻatasi ai ma se faʻasalalauga faʻavaomalo lautele i le lalolagi atoa.
Matou te mitamita ona o Peretania o se uluai saini i le Feagaiga a Europa o Aia Tatau a Tagata ma o la matou Tulafono o Aia Tatau a Tagata i le 1998 na faʻamauina i la matou tulafono. O lea la o le a faʻaauau pea ona galulue le Leipa ma isi setete o Europa ma vaega faʻasolosolo ma gaioiga, e ala i le Fono a Europa e faʻamautinoa ai lo tatou atunuu ma isi e lagolagoina a tatou matafaioi faavaomalo.
E pei lava ona fesoasoani le galuega a le UN Human Rights Council i le faamautinoaina o atunuu e pei o tatou e ola e tusa ai ma a tatou tautinoga, e pei o aia tatau, lea na maua ai i le lipoti o lenei tausaga ua tatou toilalo. Galulue fa'ava-o-malo, felagolagoma'i, tu'ufa'atasiga o mea taua ia tatou te naunau e fa'atino i la tatou faiga fa'avae mai fafo.
O na tulaga taua o le a logoina ai mea uma e faia e le isi faigamalo a le Leipa i luga o le tulaga o le lalolagi, e faʻaaoga ai le tipiloma e faʻalautele ai le alualu i luma, tulafono faʻavae faiga faʻavaomalo, lea e maua ai le amiotonu ma le saogalemu mo tagata uma.
E tatau ona fa'amaoni i le lautele ma fa'atatau i ē malolosi e pei o ē vaivai pe a latou fa'atonuina le lagolago ma le mautinoa i le lalolagi atoa.
E lē mafai ona faaaogā e aʻoaʻi ai ē vaivai, a o ē malolosi e faia le mea latou te loto i ai, a leai o le a taʻuleagaina o se meafaigaluega o le pule, ae lē o le faamasinotonu.
O le mafuaaga lena e tatau ai ona tatou mautinoa o le malosi e lagolagoina ma faʻaaloalo i tulafono faʻavaomalo ma tulafono faʻavaomalo.
Afai tatou te le faia, o manatu o le Tautinoga Lautele o Aia Tatau a Tagata o le 1948 o le a tumau pea o se faʻamoemoega, nai lo se mea moni ma tulafono faʻavaomalo o le a vaʻaia o se filifiliga ma faʻafefiloi lisi mo malosiaga o le lalolagi e taʻua o ata faavaomalo.
O le mea sili ona faanatinati e tatau ona tatou galulue faatasi ma isi atunuu e faʻalauteleina le faʻamoemoe o aia tatau a tagata, e faʻafeiloaʻi ai faʻamataʻu sili e fa ma fesoʻotaʻi o loʻo feagai ma o tatou tagata lautele.
Muamua, o le faʻatupulaia o le faʻatupuina o le tamaoaiga ma le malosi e le mafaitaulia i lima o se tamaʻi faʻalapotopotoga faʻapitoa, o se faiga e taʻua e le toʻatele o le neoliberalism, lea ua matua faʻateleina ai le le tutusa, faʻaleagaina, le saogalemu ma le ita i le lalolagi atoa.
Lona lua, suiga o le tau, lea e mafua ai le le mautu, faʻamalosia feteʻenaʻiga i le lalolagi atoa ma faʻamataʻu uma o tatou lumanaʻi.
Lona tolu, o le numera le mafaatusalia o tagata o loʻo sosola ese mai feteenaiga, sauaga, faʻaleagaina o aia tatau a tagata, faʻalavelave faʻaagafesootai ma faʻalavelave tau.
Ma le mea mulimuli, o le faʻaaogaina o le faʻauluuluga o le militeri ma le faʻalavelave, nai lo le tipiloma ma feutagaiga, e foia ai feeseeseaiga ma suia malo.
Ua malepe le faiga o le tamaoaiga o le lalolagi.
O loʻo faʻatupuina se lalolagi lea e pulea ai e nai tagata mauʻoa le 90 pasene o punaoa o le lalolagi.
O le faatupulaia o le le mautonu ma tulaga mataʻutia o le le tutusa i totonu ma le va o malo, lea e sili atu i le 100 piliona tala i le tausaga ua fuafuaina e leiloa i atunuu atiaʻe mai le aloese mai lafoga a kamupani.
Le $1 trillion tala i le tausaga e fa'asusu mai le Global South e ala i tupe fa'aletulafono.
O se fa'alavelave fa'alelalolagi lea.
O fa'apotopotoga fa'avaomalo sili ona malolosi e le tatau ona fa'atagaina e fa'aauau pea ona fa'atonu pe fa'afefea ma po'o ai fo'i e fa'atautaia ai lo tatou lalolagi.
I le tolusefulu tausaga talu ona maeʻa polokalame fetuunaiga faʻavae na muamua faʻaleagaina le tele o le lalolagi, ma le sefulu tausaga talu ona paʻu tupe o le 2008, o le neoliberal orthodoxy na tuʻuina atu i latou ua malepe.
O le taimi lenei, o se faʻalavelave faʻatuatuaina i se faiga faʻale-tamaoaiga gaumativa ma agafesootai, ua tuʻuina mai ia i tatou se avanoa faʻatasi i se augatupulaga e fausia ai se maliega fou tau tamaoaiga ma agafesootai e faʻamuamua ai le fiafia o le toʻatele.
Ae o le malepelepe o le faiga o tagata maualuluga o le lalolagi atoa ma le latou aia tatau e taʻua ai le le faʻafefeteina ua taʻitaʻia ai nisi o faipule e faʻaosofia le fefe ma fevaevaeaʻiga. Ma fa'atauemu le galulue fa'ava-o-malo e pei o le fa'atosina a le atunu'u.
O le faalumaina a le Peresitene Trump o Mosalemi ma ana upu tetee i Mekisiko ua faaosofia ai le faaosofia o le faailogalanu ma le le fiafia ma suia le taulaiga mai le mea o loo faia moni e lana pulega pulea Wall Street.
I Peretania, lea na pa'ū moni ai totogi mo le toʻatele o tagata i le sefulu tausaga talu ai, ona o kamupani ma le au mauoa ua tuʻuina atu le faitau piliona o lafoga, o lo tatou Palemia na mulimulitaʻi i se faiga e le sili atu le ogaoga ae o se tasi e faʻamoemoe e faʻasese le mafaufau mai le toilalo o lana Malo. ma fuafuaga moni.
Na ia fa'amata'u e soloia le Tulafono o Aia Tatau a Tagata, lea e fa'amaonia ai aia tatau uma a tagata lautele ma fa'apolokiki ma ua manuia ai tagata uma o lo tatou atunu'u. Ma sa ia finau mai "afai e te talitonu o oe o se tagatanuu o le lalolagi, o oe o se tagatanuu o se mea".
O lo'o i ai se isi mea e sui ai lenei fa'atonuga leaga ma gaumativa. O kamupani tetele ma faletupe a le lalolagi e le mafai ona tuʻu e tusi tulafono ma faʻapipiʻi le faiga mo i latou lava.
O le tamaoaiga o le lalolagi e mafai ma e tatau ona faʻaolaina mo le manuia lautele ma le toʻatele o ona tagata. Ae o le a manaʻomia ai suiga moni ma faʻavae faʻavae i luga o se tulaga faʻavaomalo.
O le UN o loʻo i ai se matafaioi taua e faʻatino, i le faʻalauteleina o se maliega fou ma tulaga masani e faʻavae i luga o le lotogatasi, faʻaaloalo mo aia tatau a tagata ma tulafono faʻavaomalo ma le galulue faʻatasi.
E aofia ai le avea o se faʻavae mo taʻitaʻi faatemokalasi e tautala i mea moni e uiga i le pule le mafaitaulia.
O se tasi o ia taimi na tupu i le aso 4 o Tesema 1972, ina ua filifilia e Peresitene Salvador Allende o Chile, e ui lava i le tetee tele ma le faalavelaveina a Amerika, na avea ma sui o le UN General Assembly i Niu Ioka.
Na ia valaau mo se gaioiga faʻavaomalo e faasaga i le faʻamataʻu mai kamupani faʻavaomalo, e le tali atu i soʻo se setete, soʻo se palemene poʻo soʻo se faʻalapotopotoga e fai ma sui o le manuia lautele.
Iva masina mulimuli ane, na fasiotia ai Allende i le osofaʻiga a General Augusto Pinochet, lea na amataina ai se pulega sauā 17-tausaga ma liliu ai Chile i se falesuesue o faiga faavae tau maketi saoloto.
Ae o le 44 tausaga talu ai, o le lalolagi atoa o loʻo tutu i luga ma fai mai ua lava le malosi o kamupani faʻavaomalo e aloese mai lafoga, faoa fanua ma punaoa i luga o le taugofie ma saeia le loto mai le aufaigaluega ma nuu.
O le mafuaaga lena ou te faia ai le tautinoga ia te oe i le aso e faapea o le isi malo Leipa i Peretania o le a lagolagoina malosi taumafaiga a le UN UN Human Rights Council e fausia ai se feagaiga faaletulafono e faatonutonu ai faalapotopotoga faavaomalo i lalo o tulafono faava o malo o aia tatau a tagata.
E tatau ona fa'aoga le maufa'atasiga moni a kamupani i galuega uma a latou lala ma fa'atau oloa. Le faʻasalaga mo faʻapotopotoga e solia ai aia tatau a tagata poʻo le faʻaleagaina o lo tatou siosiomaga, e pei o feteʻenaʻiga o minerale i le Democratic Republic of Congo, e tatau ona faʻaumatia.
Mo se taimi umi, o le atinaʻe ua faʻamalosia e le talitonuga le faʻavae e faʻapea o maketi le taofiofia ma kamupani faʻavaomalo e le mafai ona tali atu o le ki lea i le foia o faʻafitauli o le lalolagi.
O lea la i lalo o le isi Malo Leipa o le a maua e le Matagaluega mo Atinaʻe Faʻavaomalo le misiona masaga e le gata o le faʻaumatiaina o le mativa ae faʻaitiitia ai foi le le tutusa i le lalolagi atoa.
Ina ia ausia lenei sini e tatau ona tatou tetee atu i le taufaaleaga i le lalolagi atoa o le aloese mai lafoga ma fefaʻatauaʻiga faʻatau aitalafu - faomea atunuu tau atiaʻe ma faʻaumatia punaoa mai a tatou lava auaunaga lautele.
I Aferika lava ia e tusa ma le 35 piliona tālā e leiloa i tausaga taʻitasi ona o le ʻalofia o lafoga, ma le 50 piliona i tupe faasolitulafono, e matuā sili atu i le 30 piliona tālā lea e ulu atu i le konetineta o se fesoasoani.
E pei ona faʻaalia e le Parataiso ma Panama Papers le sili ona mauoa ma le malosi e le mafai ona faʻatuatuaina e faʻatonutonu i latou lava.
E tatau ona mana'omia kamupani fa'ava-o-malo e faia lipoti a lea atunu'u ma lea atunu'u, ae o atunu'u i le Global South e mana'omia le lagolago i le taimi nei e taofia ai le faitau piliona o lo'o gaoia mai o latou tagata.
O lea la o le a taumafai le isi malo o Leipa e galulue ma pulega o lafoga i atunuu atiaʻe, e pei ona faia e Zambia ma NORAD - le ofisa fesoasoani a Norwegian - e fesoasoani ia i latou e taofi le gaoi.
O taeao o le International Anti-Corruption Day. O faiga pi’opi’o e le o se mea e tupu ‘i’ina. O lo tatou malo ua faia se sao taua i le mafai ai o faiga pi’opi’o ia e fa’aleagaina ai le temokalasi ma soli ai aia tatau a tagata. O se fa'afitauli fa'alelalolagi e mana'omia ai le tali atu i le lalolagi.
Pe a taofia tagata i le mativa, aʻo faʻapipiʻi e le au faipule tupe a le malo i totonu o nofoaga o lafoga, o le amio piʻopiʻo lena, ma o le a faʻatino e le malo o le Leipa le faʻamalosia o lafoga: faʻalauiloaina tulaga faʻamaonia o le manino mo le faʻalagolago i le pale ma teritori i fafo e aofia ai le resitala lautele o tagata e ona, faatonu. , tagata e umia sea tetele ma tagata e ona aoga … mo kamupani uma ma fa'alagolago.
O suiga o le tau o le taufaamata'u tele lona lua lea i lo tatou tagata lautele. Ua lamatia lo tatou paneta. E le mafaafitia le vevela o le lalolagi; o le aofaʻi o faʻalavelave faʻafuaseʻi ua faʻafaina talu mai le 1970.
O afā e pei o afā na taia talu ai nei i le Caribbean e sili atu ona tetele ona o loʻo latou mitiia le susu mai le sami mafanafana.
O le suiga o le tau o loʻo faʻamafanafanaina ai le sami, e mafua mai i afu mai atunuu mauoa o le lalolagi.
Ae ui i lea, o atunuu pito sili ona leaga, e masani lava nai lo le leai o atunuu atiaʻe, o loʻo i ai i le iʻuga mataʻutia o suiga o le tau e faʻaalia - faatasi ai ma le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga e faʻateleina ai le le saogalemu o meaʻai ma faʻalavelave lautele.
E tatau ona tatou tutu faatasi ma i latou i le lotogatasi. I le lua masina talu ai, na ou folafola atu ai i le Palemia o Antigua ma Barbuda, Gaston Browne, o le a ou faaaogaina lenei tulaga e faamanino ai lenei savali.
E tatau i le lalolagi faʻavaomalo ona faʻaputuina punaoa ma o tagata sili ona leaga o le lalolagi e amoina le avega sili.
O lea ou te fesili atu ai i malo i atunuu sili ona leaga, e aofia ai Peretania:
Muamua, ia faʻalauteleina lo latou gafatia e tali atu ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi i le lalolagi atoa. O a tatou 'au faʻaauupegaina, o nisi o tagata sili ona aʻoaʻoina ma sili ona atamamai i le lalolagi, e tatau ona faʻatagaina e faʻaoga o latou poto masani e tali atu ai i faʻalavelave faʻafuaseʻi agaalofa. O Italia o loʻo i ai i latou e taʻitaʻia le ala ma lana neivi ua avea ma se malosi sili atu ona faʻaogaina ma tele-vaega.
Lona lua, ia fa'avasega le tau o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga i fa'amatalaga tau tupe e pei ona ta'utino le Leipa e fai ma le Ofisa o le Tala Fa'atatau o Tupe a Peretania.
Tolu, ia tu mausalī i tua o le Talafaasolopito o Paris Climate Accords.
Ma le mea mulimuli, ia faia ni laasaga ogaoga ma faanatinati i le toesea o aitalafu ma le faalēaogāina.
E tatau ona tatou galulue o se faʻalapotopotoga faʻavaomalo e tetee atu i le le tonu o atunuu o loʻo taumafai e toe faʻaleleia mai faʻafitauli o le tau latou te leʻi fatuina aʻo tauivi e toe totogi aitalafu faavaomalo.
E taua le manatuaina o upu a Thomas Sankara, Peresitene o Burkina Faso, na tuʻuina atu i le Faalapotopotoga a Aferika Unity i le 1987 i ni nai masina aʻo leʻi fasiotia foi o ia i se osofaʻiga.
“E le mafai ona toe totogi le aitalafu,” o lana tala lea, “muamua ona afai tatou te le toe totogiina atu o le a le oti le au nonō tupe. Ae afai tatou te toe totogi atu… o le a tatou feoti.”
O le faʻatupulaia o faʻafitauli o le tau e faʻateleina ai le numera le mafaatusalia o tagata o loʻo sosola ese mai feeseeseaiga ma le atuatuvale.
Ua sili atu nei tagata sulufaʻi ma tagata ua faimalaga i le lalolagi atoa nai lo se isi lava taimi talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
O tagata sulufai o tagata e pei o i tatou.
Ae e le pei o tatou ua faamalosia i latou e ala i sauaga, sauaga ma le vevesi o le tau e sosola ese mai o latou fale.
O se tasi o tofotofoga silisili tau amio i o tatou taimi, o le auala tatou te ola ai e tusa ai ma le agaga ma le tusi o le 1951 Refugee Convention.
O lona faavae autu sa faigofie: ia puipuia tagata sulufai.
Ae e sefulu atunuu, lea e naʻo le 2.5 pasene o le tamaoaiga o le lalolagi, o loʻo talimalo i le sili atu ma le afa o tagata sulufaʻi o le lalolagi.
Ua oʻo i le taimi mo atunuu mauoa o le lalolagi e laa i luga ma faʻaalia o tatou tagata lautele.
O le toilalo o lona uiga o le faitau miliona o tagata Suria i totonu o lo latou atunuu ua faaleagaina po o tagata sulufai i fafo atu. O tagata sulufaʻi Rohingya na toe foʻi i Myanmar e aunoa ma se faʻamaoniga o le sitiseni poʻo le puipuiga mai sauaga a le setete ma tagata sulufaʻi o loʻo taofia i le falepuipui e le faʻamaonia i totonu o tolauapiga e le talafeagai mo le nofoia o tagata e pei o Papua Niu Kini poʻo Nauru. Ma o tagata sulufaʻi Aferika na faʻatau atu e fai ma pologa i Libya na faʻaleagaina.
O lenei mea moni e tatau ona afaina ai lo tatou lagona o le tagata soifua ma le lotogatasi o tagata. E mafai e atunuu Europa, ma e tatau, ona faia ni mea se tele a o faʻaauau pea ona siʻitia le numera o tagata faimalaga ma tagata sulufaʻi e sopoia le Metitirani. Ma e tatau ona tatou faia ni gaioiga sili atu ona lelei e faasaga i tagata faʻatau tagata.
Ae ia tatou manino: o le tali umi o le galulue faʻavaomalo moni e faʻavae i luga o aia tatau a tagata, lea e faʻafeagai ma mafuaʻaga autu o feeseeseaiga, sauaga ma le le tutusa.
Ua ou faʻaaluina le tele o loʻu olaga, ma le tele o isi, faia le mataupu mo le tipiloma ma talanoaga ... i luga o taua ma feteenaiga, e masani lava i le feagai ai ma le ita.
Ae ou te talitonu e na o le pau lea o le auala e avatu ai le saogalemu moni ma tumau mo tagata uma.
Ma e tusa lava pe maeʻa osofaʻiga mataʻutia ma galuega i tausaga talu ai ua toe faʻafouina le malosi e filifili ai mo le militeri, Amerika Muamua poʻo le Emepaea 2.0 e avea ma ala i le saogalemu o le lalolagi.
Ou te iloa o tagata Peretania e le popole i mafatiaga o isi pe tauaso foi i aafiaga ma le toe foi mai o taua a le tatou atunuu i fafo.
E suia e le pulega taua, osofaʻiga, faʻalavelave ma galuega i Iraq, Afghanistan ma Libya ma Somalia ua toilalo i latou lava tulaga, faʻaleagaina atunuu ma itulagi ma avea ai Peretania ma le lalolagi o se nofoaga sili atu ona mataʻutia.
Ma e ui ina siamupini e le malo o Peretania nisi o mataupu tau aia tatau a tagata i isi e le leoa, pe a le taupulepule, i lo latou solia.
Ua toatele naua ua liliu ese mata ma le loto i ai i le mata’utia ma le tele o le sauaina o aia tatau a tagata o loo faia nei i Yemen, ua faaosofia i le faatauina atu o auupega i Saudi Arabia e faitau piliona pauna.
O le le vaai i se leaga, aua le faalogo i se leaga, aua le tautala i se auala leaga e faʻaleagaina ai lo tatou faʻamaoni ma le gafatia e faʻatino ai isi faʻaleagaina o aia tatau a tagata.
O le aofaʻi o fesoasoani a le malo o Peretania i Yemen i le tausaga talu ai sa i lalo o le £ 150 miliona - e itiiti ifo nai lo tupe mama na maua e kamupani a Peretania o loʻo faʻatau atu auupega i Saudi Arabia. O le a se mea e fai mai e uiga i mea e ave i ai le faamuamua a lo tatou atunuu, po o le matafaioi a le tatou malo i le faʻalavelave faʻafuaseʻi o loʻo taofia nei Yemen?
O lo matou faʻamaoni e tautala faasaga i le faʻamamaina o ituaiga o tagata Rohingya Muslims ua matua faʻaleagaina pe a tuʻuina atu e le Malo o Peretania le lagolago i le militeri a Myanmar.
Ma o tatou Malo e totogi laugutu i se faaiuga atoatoa ma lua setete fofo i le feteenaiga a Isaraelu-Palestina ae e leai se mea e faʻaaogaina ai le malosi latou te maua e faʻaumatia ai le sauaina ma le faʻaumatiaina o tagata Palesitina.
70 tausaga talu ona palota le UN General Assembly e fausia se setete Palesitina faatasi ma le mea o le a avea ma Isaraelu, ma le afa seneturi talu ona nofoia e Isaraelu le talafaasolopito atoa o Palesitina, e tatau ona latou taʻimua mai tagata faʻatupu filemu a Isaraelu e pei o Gush Shalom ma Peace Now ma manaʻomia. o le fa'ai'uga o le tele o le sauaina o aia tatau a tagata o lo'o feagai ma Palesitina i aso ta'itasi. O le faaauauina o galuega ma nofoia faasolitulafono o le solia lea o tulafono faava o malo ma ose pa pupuni i le filemu.
O le faasilasilaga a le peresitene o le US e faapea o lana pulega o le a amanaʻia Ierusalema o le laumua o Isaraelu, e aofia ai le nofoia o le teritori o Palesitina, o se taufaamatau i le filemu lea na fetaui ma le lofituina faavaomalo.
O le faaiuga e le gata o le faʻatauvaʻa ma faʻaosooso - e lamatia ai le toe faʻafoʻiina o soʻo se faʻamoemoega o se faʻaupuga faʻapolokiki o le feteenaiga a Isaraelu ma Palesitina.
O le saunoaga a Peresitene Trump i le UN General Assembly ia Setema na faʻaalia ai se faʻamataʻu lautele i le filemu. O lana osofaʻiga i multilateralism, aia tatau a tagata ma tulafono faʻavaomalo e tatau ona matua faʻalavelave ai i tatou uma.
Ma e le o se taimi lenei e teena ai le Iran Nuclear Deal, o se mea taua na ausia i le va o Iran ma se vaega o malo malosi o le lalolagi e faʻaitiitia ai feeseeseaiga.
O lena mea e lamatia ai e le gata i Sasaʻe Tutotonu ae faʻapea foʻi ma Korea Peninsula. O a ni faʻaosofiaga o loʻo i ai mo Pyongyang e talitonu o le faʻaleagaina o auupega o le a aumaia ai faʻamanuiaga pe a lafoai e le US lana maliega faaniukilia ma Tehran?
Ua taufaamata'u Trump ma Kim Jong Un se fete'ena'iga mata'utia faaniukilia ma a latou taufaifai faavalevalea ma le le fiafia.
E tutusa ma le toetoe lava o tagata uma, ou te fai atu i taʻitaʻi e toʻalua: e leʻo se taʻaloga lenei, laa i tua mai le auvai i le taimi nei.
O se mea masani le lē foʻia o faafitauli o le lalolagi i taua ma faiga sauā. O sauaga e tupu mai ai sauaga. I le 2016 toeitiiti atoa le tolu kuata o maliu uma mai faiga faatupu faalavelave sa i totonu o setete e lima; Iraq, Afghanistan, Suria, Nigeria ma Somalia.
O lea ia tatou tutu atu mo i latou ua afaina i taua ma faiga faatupu faalavelave ma avea le faamasinoga faavaomalo o se mea moni. Ma e mana'omia le tele o tagata fa'atau atu a'upega e fa'amautinoa o lo'o fa'atumauina uma lava a'upega, e le o fa'aletulafono, ae fa'atasi ai ma a latou noataga tau amio.
O lona uiga e le toe iai ni laisene e auina atu i fafo o auupega pe a iai se tulaga lamatia o le a faʻaaogaina e fai ai aia tatau a tagata poʻo solitulafono faasaga i tagata soifua.
O Peretania o se tasi o faʻatau oloa faʻatau atu a le lalolagi e tatau ona tatou ola e tusa ai ma a tatou matafaioi faʻavaomalo aʻo tatou suʻesuʻeina auala e faʻaliliuina ai le gaosiga o auupega i isi pisinisi faʻapitoa, tomai maualuga, ma tekonolosi.
O le mea lea ou te faʻafeiloaʻi ai i le iugafono a le US House of Representatives talu ai nei lea e faia ai ni mea se lua e leʻi tupu muamua.
Muamua, o loʻo faʻaalia ai le matafaioi a le US i le faʻaleagaina o Yemen, e aofia ai le faʻaogaina o le vaeluagalemu o vaalele faʻatasi a Saudi-taʻitaʻia e taua i la latou osofaʻiga pomu ma fesoasoani i le filifilia o sini.
Lona lua, o lo'o fa'ailoa manino mai e le'i fa'atagaina e le Konekeresi lenei auai fa'afitafita.
O Yemen o se faʻalavelave faʻalavelave alofa faʻatasi ma le sili ona leaga o le kolera i le talafaasolopito.
O le mamafa o manatu faʻalapotopotoga faʻavaomalo e manaʻomia ona tuʻuina atu ia i latou o loʻo lagolagoina le taua a Saudi Arabia i Yemen, e aofia ai le Malo o Theresa May, e faʻafetaui a tatou matafaioi faaletulafono ma amio mama i luga o le faʻatau atu o auupega ma faʻatalanoaina se faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻamautuina o lenei feteʻenaʻiga mataʻutia.
Afai tatou te naunau e lagolagoina le filemu e tatau ona tatou faamalosia le galulue faatasi faavaomalo ma le tausia o le filemu. O Peretania e iai se sao taua e fai ina ua le mafai ona saofagā le aofaʻi o fitafita taua i tausaga talu ai nei.
Matou te naunau e faoa le avanoa e avea ai ma malosiaga mo le lelei i le tausia o le filemu, tipiloma ma lagolago mo aia tatau a tagata.
O lo'o naunau le Leipa e teu fa'afaigaluega a tatou agava'a fa'ava-o-malo ma auaunaga fa'akonesula ma o le a tatou toe fa'aofia faufautua o aia tatau a tagata i totonu o a tatou amepasa i le lalolagi atoa.
O aia tatau a tagata soifua ma le faamasinoga tonu o le a avea ma fatu oa tatou faiga faavae mai fafo faatasi ai ma se tautinoga e lagolago Malo Aufaatasi.
Ua saunia e le UN se tulaga tulaga ese mo le galulue faatasi ma le gaioiga faavaomalo. Ma ina ia aoga, matou te manaʻomia sui o le setete e tuʻuina atu i tua o le toe fuataʻiga lisi o loʻo faʻatulagaina e le Failautusi Aoao Guterres.
E manaʻomia e le lalolagi le tali atu a le UN Security Council, avea atili ma sui ma faʻatino le matafaioi na faʻatulagaina i le filemu ma le saogalemu.
E mafai ona tatou ola i se lalolagi e sili atu le filemu. O le naunau e fesoasoani e fausia se olaga sili atu mo mu uma i totonu ia i tatou.
Malo, sosaiete lautele, faʻalapotopotoga faʻaagafesootai ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo e mafai ona fesoasoani uma i le faʻataunuʻuina o lena sini.
E mana'omia le fa'aluaina o a tatou taumafaiga e fausia se faiga fa'avae tulafono fa'avaomalo e fa'atatau i tagata uma ma aoga mo le to'atele, ae le o le to'aitiiti.
Leai se pomu muamua ae mafaufau ma talanoa mulimuli ane.
E le toe iai ni tulaga fa'alua i faiga fa'avae i fafo.
Le toe fa'a'ole'ole a fa'alapotopotoga fa'alelalolagi ona o le sikoa o 'ai fa'apolokiki i le fale.
Nai lo o le: felagolagoma'i, ta'ita'i to'a ma le galulue fa'atasi. Faatasi e mafai ona tatou:
Fausia se faiga fou fa'aagafesootai ma le tamaoaiga fa'atasi ai ma aia tatau a tagata soifua ma le fa'amasinoga tonu i lona autu.
Tuuina atu le faamasinoga tonu o le tau ma se auala sili atu e nonofo faatasi ai i luga o lenei paneta.
Iloaina le tagata soifua o tagata sulufai ma ofoina atu ia i latou se nofoaga saogalemu.
Galue mo le filemu, saogalemu ma le malamalama.
O le ola o lo tatou tagata lautele e manaʻomia se mea itiiti.
E tatau ona tatou iloa ma faʻaaloalo i tagata puipuia aia tatau a tagata i le lalolagi atoa, ma tuʻuina atu o latou ola i luga o le laina mo isi - o tatou leo e tatau ona avea ma o latou leo.
Faafetai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo