Na lomia e le New York Times se op-ed i le aso 7 o Me e se polofesa iinei i Charlottesville, Va., ma finau e faapea o le faamanatuina o le fasiotia o Osama bin Laden o se mea lelei, aua o le faamanatuina o lea ua tatou fausia ai le lotogatasi ma i latou tatou te manatu i ai. vaega o la tatou vaega faapitoa. O lo'o fa'ailoa mai i lenei finauga e le mafai ona tatou faia se mea e sili atu. O le fusifusia i luga o lo tatou ita masani i se tagata ese e sili atu nai lo le leai o se fusi, ma o lea e tatau ai ona tatou toe faʻailogaina le ita e pei o le altruism. Pe o le tala lea a le polofesa o le mafaufau o Jonathan Haidt.
Ae aiseā? Aisea na tuu ai le Nazis i le faamasinoga nai lo le na o le tuu o pulu io latou ulu e le na o se mea e le masani ai ae o se mea e le mafai ona tupu, o se mea e leʻi tupu ona e le mafai? Aisea? Auā na faitau e le polofesa o Haidt ni suʻesuʻega i loi, pi, ma anai.
I le taimi nei, e mafai ona e teteʻe o le tele o malo e le o taua, o le faitau miliona o tagata Amerika e foaʻi atu i fesoasoani mai fafo, e oʻo lava ia tatou taua e tatau ona faʻatau mai ia i tatou o ni fesoasoani alofa mo le lelei o tagata o loʻo tatou pomu, ma o lena - o le mea moni - e faitau miliona i tatou na inoino i le fiafia faanoanoa na faia i le fasiotia o Bin Laden. E leai se tasi o na mea o le a faʻamaonia ai e mafai e pi ma anai ona popole i isi pi ma anai latou te leʻi faʻalogo i ai o loʻo nonofo i le isi itu o le lalolagi. Ma o iina ua e maua. Saienisi e suitulaga i le valea e fai ma faavae o le oti.
Pe o le a sili atu ona aogā lotu iā i tatou iinei na i lo le faasaienisi? Auā foʻi, na fautuaina e Iesu ia alolofa i tagata ese ma fili. Po o le a faailoa atu e ona soo ia mea e le mafai, e pei lava o se polofesa o le mafaufau e moomoo ia mafai ona avea o ia ma se fomaʻi? Ou te fefe lava.
Na ou lauga i luga o se laulau i le aso 30 o Aperila ma, faatasi ai ma isi failauga matagofie, e toalua tusitala na ou iloa ma matua faamemelo i ai mo sina taimi, Chris Hedges ma Paul Chappell. Na matou talanoa atu mo le filemu i se ekalesia e tumu i le toatele o tagata faatupu vevesi faalelotu, ae o le lafi i lalo o la matou maliliega lautele o se vaega o le eseesega filosofia. E talitonu Hedges o le tafiesea o taua o se miti paipa ma o le mea moni, o nisi taua e aoga le lagolagoina. E talitonu Chappell e mafai ona tatou faia taua o se mea o le taimi ua tuanaʻi - e le o le mea e tatau ona tatou faia, ae tatou te mafaia pe a tatou filifili ma galulue i ai. E le iloa e Chappell ni taua e tatau ona lagolagoina.
E tusitusi Hedges ma le faamaoni e le masani ai, tuusao, naunau, ma le atamai. I le le ioe i soo se mea i totonu o ana tusi ou te le fiafia i le faʻafefeina o mea sili ona lelei. Matou te manaʻomia uma le naunau o Hedges e tuleia i matou faʻafesagaʻi ma mea mataʻutia matou te taumafai e tepa ese mai ai. Afai tatou te le matua suia amioga a tatou malo ma faalapotopotoga tetele ma faalapotopotoga, o lo tatou oona o le siosiomaga faalenatura o le a le mafai ai ona ola tagata ma e le mafai ona ola tagata. Ua tuai tele ona aloese mai se suiga tele i lena itu, ma e leai se faʻaaliga o le a tatou faia le mea e tatau ai e taofia ai le faʻaumatia atoa. O le malo o Amerika e le mafai ona pulea e ala i auala masani o le palota ma le faatosina, ma e foliga mai ua punou i le mulimuli i lona ala o le fasioti tagata ma le faʻaleagaina seia oʻo ina paʻu.
E sili atu le aoga o le faʻalogo i nei mea moni mautu ae masani ona aloese nai lo le faʻalogo e manaʻomia ona tatou faʻatau matauila ma palota mo Democrats.
Ae o Hedges e finau mo mea e sili atu nai lo mea moni le toʻa. Na ia faʻamaonia le malaia: "O le tamaoaiga ma le le mafai ona taofi taua o le a lava naʻo le faʻaumatiaina o i tatou. Ua finau Hedges mo se vaaiga i le natura o le tagata, mo se ata o le tagata e feagai ma le faamaoni ma le mataga o nisi tagata ona taʻutino atu lea o le mataga e lautele ma e le mafai ona aveesea. Na taʻua ma le faʻamaonia e Hedges le tusi a Primo Levi e uiga i se tagata galulue faʻatasi a le Nazi: "[W] e faʻaalia uma i Rumkowski, o lona faʻafefeteina o tatou ia, o lo tatou natura lona lua, o tatou hybrids e gaosia mai le omea ma le agaga." E i ai autu iinei e toe foi mai ai Hedges i lea taimi ma lea taimi. O amioga leaga ma le palaai e le lelei e feagai ma se vaega o lo tatou “natura,” e le maalofia o se vaega tumau o i tatou uma; a o le isi vaega e le o le lelei po o le lototele, a o le atoatoa atoatoa, ua faaliliuina iinei o le "agaga." Ua sii mai foi e Hedges ia Joseph Conrad.
"Ua lava le vaai a Conrad i le lalolagi o se kapeteni o le sami e iloa ai le leaga e le mafai ona toe faʻaaogaina o tagata soifua... Na teena e Conrad fua faʻatatau poʻo fuafuaga uma mo le faʻaleleia atili o le tulaga o le tagata. o le toaitiiti po o le valea o le toatele, e le mafai ona maua le fiafia o tagata.' Na ia tusia e faapea 'o le au uso faava-o-malo e mafai ona avea ma se mea e taumafai ai ... ae o lena taufaasese e na o lona tele lava. ta'ua ni auala tuaoi se lua?' Na ia taʻu saʻo atu i le pacifist Bertrand Russell, o lē na vaai i le lumanaʻi o tagata i le tulaʻi mai o faiga faʻaagafesootai faavaomalo, o 'se ituaiga o mea e le mafai ona ou faʻapipiʻiina i ai se uiga mautinoa. tautala i soo se mea e lava le faatalitonuina e tu atu ai mo sina taimi e tetee atu ai i loʻu lagona loloto o le oti o loo pulea lenei lalolagi o tagata.'"
O le faafitauli mo Conrad e le faapea o le lalolagi e nofoia e tagata nai lo chimps po o dolphins po o leona po o squirrels, po o loi, pi, ma anai. O le faafitauli, o le lalolagi o loo nofoia e tagata nai lo le Atua. Talu ai e lē lelei atoatoa tagata, ua taʻusalaina ai i latou e lē lelei atoatoa, ma o le a tumau pea le lē lelei atoatoa e pei o tagata e sili ona leaga na e feiloaʻi i ai. E foliga mai e aʻa lenei manatu i lotu, ae e foliga mai e leai se aogā o le talosaga a Iesu ina ia tatou alolofa i o tatou fili, e aofia ai ma tagata ese e pei o le Samaria Agalelei. E tatau ona tatou taumafai e mulimuli i le fautuaga a Iesu, ae o le manatu atonu e mafai ona tatou faia, e foliga mai o se mea e natia. O le mea moni e faapea o Europa - o le puna o se taua a le lalolagi lea na ola ai Conrad e vaai ma o se mea e sili atu ona leaga na te leʻi faia - ua tuufaatasia nei i le tulaga e le mafai ai ona mafaufauina se taua i totonu o Europa e foliga mai e sili atu nai lo le mea moni o loʻo faia pea e tagata Europa. taua i tagata e le o ni Europa.
E sili atu le leaga o tala a Hedges: "Na fuafua e le tusitala o le talafaasolopito o Will Durant e na o le luasefuluiva tausaga o le talafaasolopito o tagata uma e leʻi faia ai se taua i se mea. O a tatou feagaiga fa'atupuina ma tama'i pepelo o le amiolelei e fa'amoeina ai i tatou i se va'aiga mama ma fa'atatau ia i tatou lava."
O le filemu o le Po o le Kerisimasi i luma o le Taua Muamua a le Lalolagi, e le o lo tatou natura moni i totonu o le sola ese mai tapulaa ua tuuina mai e malo ia i tatou. Nai lo lena, o lo tatou auai i taua (pe ala i tu ma aga poʻo le mativa faʻataʻitaʻiga) e faʻaalia ai o tatou tagata moni ma faʻaalia le taufaasese i taimi uma ma taumafaiga tatou te faʻaaluina e agalelei ma alofa le tasi i le isi. Aua e te manatu e leai ni tausaga i tala faasolopito uma o tagata i le taimi na le maua ai le filemu i le tele o nofoaga, ma e leai ni tausaga i le tele o talafaasolopito o tagata i le taimi na le maua ai le filemu i soo se mea. Aua le manatu i le fou ma le uiga ese o taua. Aua neʻi manatu o la tatou vaaiga e faamalosia ai le taua i luga o isi, o pa o Ieriko na fausia moni mo lologa, o manuʻa taua o tagata anamua o faailoga moni ia o nifo na faoa i latou, ua tatou taofia ai feteenaiga e avea ma taua, faasaina. auupega, ma sa faamalosia e taufaamataʻu ma taufaaleaga malo i “faapotopotoga o ē naunau” e fai taua. E faitau piliona tagata na ola mai i le fanau mai seʻia oo ina matutua e aunoa ma se taua. Sa ola sosaiete mo lea tupulaga ma lea tupulaga e aunoa ma se taua. Ae o le mea taua o le tupu o taua, o taua e mafai ona fiafia, ma i le avea ai ma agelu e le o ni agelu tatou te ono aafia uma i lena valaau o le vao. O i tatou uma e ono aafia i faatosinaga o le filemu e matua itiiti lava le taua.
Pe o lea e foliga mai e alu lenei laina o mafaufauga. E ala i le faʻamaonia o nisi tagata e faia mea leaga ma e mafai e tagata uma ona faia, ua faʻaalia ai ua tatou faʻamaonia e le mafai e tagata ona tuputupu aʻe faasolosolo le agalelei, sili atu le limafoaʻi, pe sili atu le lototele nai lo le taimi nei. O le alualu i luma o sosaiete ona toe fesuiai lea, o le tala faasolopito e le o se a’e tumau i luga ae o se faaleleia faifaipea ma le faateteleina o mamanu o amioga faaletagata, e le o faamaonia moni ai lava o se faafitauli faapitoa o loo ia i tatou i lenei taimi ma lenei nofoaga, pe e oo lava i se tasi ua mafatia ai tagata uma i taimi ma nofoaga uma ua iloa, e le mafai ona foia.
O lenei fesili e le na o aʻoaʻoga. O le taimi lava e te talia ai o taua e le maalofia, e te faʻaumatia le avanoa e galue ai e faʻaumatia. E mafai ona e galue na o le faamutaina o taua faapitoa. E te faʻavaivaia foi le finauga mo le faʻaaogaina o le le faʻaleagaina i le puipuiga moni. Afai e faʻaumatia oe e fai taua e ala i lou natura, o taua puipui o mea ia e faia, ma pe a tulaʻi mai se taimi mo se taua puipui, o le talanoa i isi mea e le faʻaleagaina e naʻo le faʻaseseina.
O Hedges lenei: "Atonu e tatau ona tau taua ina ia mautinoa le ola, ae e masani lava ona mataʻutia." Ma le isi: "E i ai taimi - Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le osofaʻiga a Serb i Bosnia o le a avea ma faʻataʻitaʻiga - pe a tuleia le faitau aofaʻi i se taua." E aofia ai foi Hedges i luga o lena lisi, Libya, lea na ia lagolagoina ai le "faʻalavelave." O le tali atu i tagi o taua alofa, e pei o laʻu tali atu i le taua a Libya, e masani ona sau i ni vaega se lua. O le tasi e aofia ai mea uma na mafai ona tatou faia i se tulaga ese i vaiaso, masina, tausaga, ma le tele o tausaga aʻo lumanaʻi se taua. O le isi e aofia ai isi gaioiga i le taimi o faʻalavelave. O tagata talitonu i le le maalofia o taua e masani lava ona tetee i mea uma e lua. Mulimuli ane, o le Nazi Siamani e le o se taunuuga o faaiuga leaga na faia mo le tele o tausaga, e aofia ai le faʻasalaga tuʻufaʻatasia na faʻauʻu ai le taua talu ai, faʻafaigaluegaina mai fafo i le Nazis e sili atu i le au communists, ma isi. Mulimuli ane, mo tagata talitonu i le natura-taua-tagata, o le Nazis o se osofaʻiga o se vaega tumau o lo tatou tagata moni, ma e le o toe mamao ae oʻo mai le mea moni.
Ua faailoa e Hedges o le Iunaite Setete ma Europa ua faia mea sese uma i Aferika i Matu mo le tele o tausaga. Ma ua ia tetee nei i le faaauauina o le taua i Libya na ia lagolagoina le faalauiloaina o. Ae o le mea moni o a tatou malo o loʻo tuʻuina atu nei aʻoga mo tamaiti e le atoatoa le malosi, faʻaumatia ofo taupulepulega, ma taʻu atu ma le le faʻamaoni i le au failotu o loʻo faʻaaogaina e le autau a Libyan Viagra mo le toso teine, i se tulaga faigata, o ni mea e mafai ona iloa. O le taua a Libya o le a sili atu le tele o ola i le faaiuga nai lo le sili ona malosi o le au lagolago na fai mai o le a faʻasaoina naʻo le faʻaitiitia o le malosi i se vaaiga i le lalolagi o loʻo taofia taua o se mea e le mafai ona tatou teteʻe mai ai. Ma o lena vaaiga i le lalolagi e fesoasoani e faatumauina a tatou militeri tetele e tusa lava pe o nisi o ona tagata e fiafia i le faaitiitia o le militeri.
E ese le vaaiga a Paul Chappell i mea. O ia o se fitafita Amerika i le Taua a Iraki o loʻo iai nei. Ae talitonu o ia e mafai ona avea taua ma mea tuai. E manatu Chappell o le mea moni o taua ua maketiina nei e avea ma fesoasoani alofa o se faailoga o le alualu i luma taua. O loo tau pea taua, ae e le o faatauina atu o ni osofaiga mama i isi tagata leaga. Fai mai Chappell o le tafiesea o le faailogalanu o se isi faailoga o le alualu i luma ogaoga i la tatou aganuu. Na ia faasino i le mea moni o tamaitai ua faia nei le mea sa masani ona fai mai ai tane e le o se "natura" a tamaitai. O le afa o a tatou ituaiga ua matua suia lona "natura," e moni lava o tatou ituaiga uma e suia i taimi uma. E le iloa e Chappell se mafuaaga e le mafai ai ona tatou filifili e faʻaumatia taua.
Fai mai Chappell o le felagolagomai, alofa, ma le ositaulaga mo uo ma e pele ia i latou e sili atu ona manaʻomia mo le ola o tagata aʻo tupu aʻe a tatou ituaiga nai lo le ita poʻo le sauā, o le lagona lele e sili atu le malosi ia i tatou nai lo le taua, ma le lototele o le tagata - e oʻo lava i le lototele. i taua - e faavae i luga o le alofa. I taua tau puipuiga, o le puipuiga o e pele e faaosofia ai fitafita. I taua vevesi, o le alofa lea i uso a fitafita. Ae o le manaoga masani o fitafita, na tusia e Chappell, o le faʻafefeina o le fili nai lo le fasioti. A o tagi pea urosa e ʻalofia se misa, e fefefe fitafita i so o se auala latou te mafaia. I le taimi o Napoleone, e sili atu le mataalia o aū nai lo fana, ae o le pisapisao o fana na avea ai i latou ma auupega o le filifiliga. O le inoino, fai mai ai Chappell, e le manaia, e ui o nisi taimi e itiiti ifo le le fiafia nai lo isi tulaga le manaomia o le mafaufau. Ma talu ai e le manaia, e le o se "natura faaletagata."
O le mea moni, a o tuputupu aʻe tagata sa tatau ona latou sauā, a itiiti mai i isi manu, e tusa lava pe na faʻatulagaina faʻatasi ma isi tagata. O le mea moni, ua saunia e lena faalapotopotoga le fausaga faavae mo taua. Ma, e ui o le alofa e sili atu ona manaia nai lo le ita, e faapena foi ona sili atu le manaia o le 'ai nai lo le fafaga, e sili atu le manaia o le moe nai lo le galue, ma isi. O se mea e le fiafia e le mautinoa ai e le manaʻomia. I le faaiuga, o le apili i le "natura faaletagata" e pei o le filemu o le a le mafai ai e se tasi ua lava le faitau ia Jean-Paul Sartre poʻo Richard Rorty e faʻamaonia ai o le "natura o le tagata" o soʻo se mea e filifili e tagata e fai, mo le lelei pe sili atu le leaga. E ui o le manatu o Hedges e uiga i le natura o le tagata e aofia ai le taua ae le o Chappell, o le a lelei le tautua a Chappell e ala i le lafoaia o ia tautalaga. O le taimi tatou te taʻutino atu ai e leai se "natura o le tagata" o le a sili atu ona tatou mafaia ona tetee atu i faʻamatalaga e faapea o uiga le lelei o la tatou aganuu o loʻo i ai iinei e tumau.
E le talitonu Chappell o le filemu e le maalofia, naʻo le mafai. Na te ofoina mai ni faʻataʻitaʻiga mai aso ua mavae o setete o mataupu, e pei o taua, na foliga mai e tumau ma e le mafai ona alofia, e taulaʻi atu i mea uma i le nofo pologa. Fai mai Chappell, sa'o ou te manatu, o le iuga o le nofo pologa na amata i le salalau atu o le manatu o le "natura faaletagata" le saoloto. O le tulaga lea, o le amataga o le iʻuga o taua e mafai ona avea ma faʻateleina o le manatu o tagata e matua filemu lava. O lenei mea ou te lagona ai e matua talafeagai, ma o se vasega o aʻoaʻoga atonu e le afaina, e tusa lava pe faʻaitiitia le talitonuga i le "natura taua" o tatou o le a sili atu le poto. Afai tatou te le vave amata ona mafaufau sili atu ona fatufatuaʻi ma tutoʻatasi o le a tatou le toe i ai se "natura" e ala i le le toe i ai. I lena tulaga, atonu e ioe Chris Hedges.
A ou faia se sailiga o tala fou a google mo le "humanize," ou te maua "E fesoasoani i le Quilt e faʻatagata soifua le AIDS," ma le "Faʻaaliga a le Harborcreek man's web e faʻamoemoe e faʻaalia tagata taʻalo NFL," ma le "Google Hires CNET Reporter e 'Humanize' Trends Data," ma "I le amataga o le UM, e taumafai Rick Snyder e faʻatagataoaina lana faʻamoemoe, ae o le au tetee e faia le mea lava e tasi," ma isi. Ae pe na i ai se tasi, e oo lava i saienitisi, e oo lava i polofesa o le mafaufau, e oo lava i le au failotu, na talitonu o tagata na aafia i le AIDS e le o ni tagata, pe o tagata taaalo NFL e le o ni tagata, o faamatalaga e uiga i tagata e le o ni faamatalaga e uiga i tagata? O le auala lenei e amata ai le Snyder tusiga:
"I siosiomaga faʻapolokiki faʻapolokiki, afai e mafai ona e faʻatagata oe lava, o loʻo e maua le pito i luga. O le mea lena o le Gov. Rick Snyder - o loʻo feagai ma se galu o faitioga i luga o ana fuafuaga faʻaitiitiga o le paketi, faiga faʻavae aʻoaʻoga ma le suiga o le malo - na taumafai e ausia lenei mea. I le taeao na ia fofogaina ai le saunoaga a le Iunivesite o Michigan i le amataga o le tautotogo. Ae o loʻo taumafai le au tetee a Snyder e faia le mea lava e tasi mo la latou faʻamoemoe - ma e le o manino poʻo fea itu e sili atu le faʻamaoni i le vaai a tagata palota.
Ae pe na i ai se tasi na talitonu moni o Snyder o se tagata ese po o se masini po o se pi po o se anai? Na i ai se tasi na masalosalo sa i ai sona tina ma se tama ma se tamaitiiti? Ma afai tatou te faʻafuaseʻi ona iloa o Snyder o se tagata soifua, pe tatau ea ona tatou fiafia e faʻaitiitia tupe faʻaalu aʻoga aua na ia taʻu mai ia i tatou? E i ai se tasi e masalosalo o Iraqis ma Afghans o tagata soifua? E i ai se finauga e faapea o Osama bin Laden o se tagata soifua?
E le o matou vale. Fa'ato'a a'oa'oina i tatou e amio pei oi tatou.
O lo'o fa'atonuina i tatou e lo tatou sosaiete e fa'apea o nisi tagata e le o ni tagata. O le mea lea, e le faia e tagata sulufaʻi Iraqi ni tala lelei e fiafia i ai tagata. Matou te taulimaina nisi tagata ma le matua le popole. O isi ua aʻoaʻoina i tatou e faia ma le tauimasui. O le faia o lena mea atonu e le o se mea lelei, ua taʻu mai ia i tatou, ae o le mea sili ona itiiti "malamalama." E "natura." O se vaega o lo tatou "natura."
O le fa'avalevalea mama lea. E aʻoaʻoina le tauimasui, e pei lava ona aʻoaʻoina le agalelei. Ma ua atoatoa lo tatou mafaia e tetee atu i lagona le manaomia pe a tatou filifili e fai.
O le filifili e fa'amalieina tu'inanau uma, matape'ape'a, po'o tu'inanauga 'ino'ino e le masani ona ta'uleleia o se "malamalama." O la tatou aganuu e folafola atu le tetee atu i feusuaiga faatamala, ae le o le faomea ma le fasioti tagata. Ae a o'o mai i a tatou faiga fa'avae tu'ufa'atasiga sili, matou te fai atu o le fa'aleagaina o le si'osi'omaga fa'alenatura po'o le fa'amanatuina o le fasiotiga fa'aletulafono o se tagata ua tu'ua'ia le fasioti tagata e "malamalama" po'o le "maualuga." Toeitiiti lava fa'asāina i tatou e mafaufau i se mea moni manino:
E mafai ona sili atu le lelei.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo