“O mafatiaga faʻalelotu, i le taimi e tasi, o le faʻaaliga o mafatiaga moni ma se tetee i mafatiaga moni. O le lotu o le mapuea lea o le tagata ua sauaina, o le loto o se lalolagi e leai se loto, ma le agaga o tulaga e leai se agaga. O le opium a tagata. O le soloia o lotu e pei o le taufaasese le fiafia o tagata o le manaoga mo lo latou moʻi fiafia. O le valaau atu ia i latou e tuu ese o latou mafaufauga e uiga i lo latou tulaga o le valaau atu ia i latou e lafoai se tulaga e manaʻomia ai faʻamatalaga. O le mea lea, o le faitioina o lotu, o le afuafua, o le faitioina o lena vanu o loimata lea o le lotu o le sao.”
Karl Marx, 1843
O Karl Marx o se tagata le talitonu i le Atua ua lauiloa uma e ana uo ma fili. E oo lava i tagata uiga ese e pei o aʻu e le faʻaaluina o latou aso ma le le mautonu mo le oʻo mai o David Harvey tusi i luga o le Grundrisse e mafai ona taulotoina le faamatalaga lauiloa a Marx e uiga i lotu o le “opium of the people.” Ma i le faatinoga, le tele o fuainumera Marxist ma gaoioiga, mai Vladimir Lene i Farani agafesootai, sa i ai se vaaiga faanenefu i tu ma aga o le faatuatua. E masani lava ma le tauamiotonuina tele, na vaʻaia ai e Marxists faʻalapotopotoga e pei o le Ekalesia Katoliko o ni faʻamaufaʻailoga o le tali atu lea, i le mea sili, na faʻaogaina i latou lava i manatu faʻaonapo nei o le tutusa ma le saolotoga.
Ae o le sootaga faasolopito a Marxism ma lotu e sili atu ona faigata. O tagata agavale Latina-Amerika na fa'auluina le Lotu Katoliko saolotoga lotu, ma le failotu Kerisiano Paul Tillich una'ia tagata ina ia maua le lototele e galulue ai agai i faiga fa'aagafesootai. I le Iunaite Setete, o le taʻitaʻia o le itu tauagavale uliuli, mai ia Martin Luther King Jr e oo atu i Cornel West, ua latou maua le talatuu o le sosaiete ma le Tusi Paia. Ma o tagata atamamai agavale faaonaponei e pei o Terry Eagleton ma le Faafeagaiga Angela Cowser faaauau pea i lenei tu masani o le talanoaga ma le faitio.
MacIntyre ma Marx
O Alasdair MacIntyre, o le faifilosofia lauiloa a Amerika Sikotilani, o se tagata mataʻina i le sootaga o Marxism-Christianity. Tele tāua i luga o le itu taumatau Anglo-Amerika, MacIntyre ua faatosinaina le anoanoai o le "post-liberal" ma le agafesootai le au atamamai ua tosina atu i lona faanoanoa ma e oo lava i faitioga apocalyptic o le faʻaonaponei faʻaonaponei (e ui o le toʻatele e leai sona atamai ma tumau le faʻatauvaʻa mo le kapitalisme faiga le tonu). I MacIntyre, ua liliu e le sosaiete faʻaonaponei le saʻo ma le sese i mataupu e fiafia i ai le tagata lava ia, ma tuʻu ai le tagata i le tafetafea, faʻaleagaina, ma leai se lagona o mea e tatau ona tuliloaina i le olaga. A aunoa ma se lagona teleological o mea e tatau ona tulituliloaina, o le toatele e iu lava ina gauai atu i le atomistic consumerism pe maua i latou lava tosina atu i faiga faataumaoi o le Nietzschean "loto i le mana. "
Ae a'o le'i leva ona ia saunia ni auupega fa'apitoa mo mekasini fa'alelotu Muamua Mea's crusade faasaga i le ola pea lamatiaga o le fa'afeusuaiga, MacIntyre o se uluai ma manaia manatu Marxist. Marxism ma Kerisiano, tusia ina ua na o le luasefulutolu tausaga o MacIntyre, o se mea e seasea lava lena: o se tusi tulaga muamua e tatau ona avea ma se tusi lauiloa ae ua matua ufitia e le tusitala mulimuli ane faiga faaupufai e tumau pea le le faitauina.
O le manatu finau a MacIntyre e faapea, o le Marxism, e mamao ese mai le tetee i le faa-Kerisiano, o le mea moni na “faia ni talitonuga faa-Kerisiano tutotonu i se auala e tuuina atu ai se faamasinoga faa-Kerisiano i luga o, nai lo le fetuutuunai faa-Kerisiano i, le mea faalelalolagi.” I lenei itu, e manatu mamafa MacIntyre i lana fili sili o Friedrich Nietzsche e faapea o le socialism e iai ona aʻa amio i le Kerisiano. faiga faʻavae ma fa'aletagata. Ae o MacIntyre e agai i luma i le sailia sa'o o manatu faaKerisiano faalelalolagi i le galuega a Marx.
Na amata e Marx lana galuega o se Hegelian - o se tagata tuuto o le faifilosofia sili Siamani Georg Wilhelm Friedrich Hegel - ma, e pei ona faamamafaina e MacIntyre, o musumusuga a Marx sa matua fiafia lava i le faaKerisiano. Na vaai Hegel i le Tusi Paia o loo faailoa mai i se tulaga faafaatusa le tele o mataupu autū o ana filosofia. Mo se faataʻitaʻiga, o le malamalama i le ʻai e tagata o le fua o le laau o le poto e pei o se agasala mama ua misi le manatu. Nai lo o le taʻusalaina o Atamu ma Eva i le afi ma le teiō, ua mātauina ma le mafaufau loloto e le Atua ua avea le tagata e pei o ia i le iloaina o le lelei ma le leaga ma iʻu ai ina lē mafai ona toe nofo i le valea fiafia i totonu o Etena. Ua tatau nei ona fai se sao o tagata soifua i tala faatino a le lalolagi.
O lenei mea na aumaia ai ma le avanoa e maua ai lo tatou sa'olotoga ma le manuia ae o le lamatiaga foi o lo tatou vavaeeseina ma le vavae ese mai le natura ma mea e tatau ai. O taʻitaʻi lotu e pei o Iesu, o le Atua-tagata na ia toe faʻaleleia le saʻolotoga ma le manaʻoga i lona tagata, na faʻaalia faʻatusa le avanoa e foia ai lenei vavae ese. Ae o faatusa ma faatusa faalelotu e mafai ona vave ma le mafaufauina e avea ma tupua na tapuaia mo i latou lava nai lo o ni faailoaga o le upumoni loloto.
Fai mai MacIntyre, na maua e Marx le tele o manatu o Hegel ae na liliu i latou i se tulaga sili atu ona faaletino, sili atu ona mataʻutia. I le Philosophy of Right, Na faamatalaina e Hegel le malo o Prussia o se tulaga sili ona maualuga i le va fealoaʻi ua ausia, ma o "Hegelians saʻo" eseese na puipuia le matafaioi a le Faa-Kerisiano i le toe faʻaleleia o tagata i le tulaga quo. Mo Marx, o lenei faitauga faʻasao na faʻamaonia ai le le saʻo le saʻo a Prussia autocratic: o le tele o le faʻaaogaina o sauaga tetee, o le faʻasalaga faʻasalalau, le faʻateleina o le faʻaleagaina ma le faʻamativaina o vasega faigaluega.
Ae e le'i faapea lava Marx e faapea na o le ta'usalaina lotu. O lotu na tuuina atu ai i tagata se lagona o le faamoemoega i le lotolotoi o le le tagolima o mea faitino ma le le maua o se tofi faapolokiki, ma o le a faaauau pea seia oo ina faamalieina manaoga faavae o tagata. O le isi filifiliga o le talia lea o le toatele o tagata o le a ola ma feoti i le afu ma le galue ma le le iloaina o se taui po o se talisapaia.
E pei ona taʻua e Macintyre:
O le va'aiga fa'alelotu ma ona suiga i le filosofia Siamani e tupu a'e mai le sosaiete: ina ia mafai ona fa'ataunu'uina ma fa'ataunu'uina i le fa'ataunu'uina o le sosaiete lelei o lo'o latou manatu i ai, o i latou lava e tatau ona faia se ala mo se filosofia sili atu ona mata'utia, o se filosofia o aga masani. Ae ua fevaevaea'i le sosaiete: o le mea moni lava o se faailoga lea o le ma'i o loo aafia ai. O ai la na te suia? O le faʻamatalaga i le tali mulimuli ane a Marx ua uma ona tuʻuina atu i lana faʻamatalaga e uiga i tagata faigaluega na ia feiloai i Pale i le 1844: "I totonu o na tagata o le usoga a tagata e leai se fuaitau, ae o le upumoni ma le tamalii e susulu mai a latou galuega faigata."
Faa-Kerisiano ma Marxism
E ioe tele MacIntyre i le faitioga a Marx, i le faapea mai o le tala faasolopito o le faa-Kerisiano o le lagolagoina o tulafono faaleagafesootai le tonu “e moni mo le tele o lotu, aemaise lava mo le tele o lotu i le seneturi sefuluiva.” O le mea e faanoanoa ai, e moni foʻi mo le tele o Kerisiano i aso nei.
O le tele o faalapotopotoga faalelotu ma tagata e foliga mai ua faamalieina e ave vai mo e mauoa ma malolosi nai lo le agamalu ma le matitiva e tatau ona fai mo latou tofi le lalolagi. E oo lava i Kerisiano felafolafoa'i oe faitio i le tulaga quo, pei Muamua Mea faatonu RR Reno, e itiiti se tala e uiga i le faʻaogaina o le tamaoaiga ma le faʻaleagaina o le siosiomaga o loʻo afaina ai lo tatou lalolagi. Reno, peitai, e talitonu o loo i ai se “taua vasega, o se taua i e vaivai . . . fa'ata'ita'iina e le fa'aupuga mo le fa'aipoipoga fa'afeusuaiga,” lea e tatau ona fa'asalaina nifo ma fao. Aua o le faafitauli sili o loo feagai ma “tagata matitiva” e le o le mativa ae o le faamoemoe o ni alii se toalua e faaipoipo.
Ae ua faamamafaina foi e MacIntyre e le na ona faia e lotu se vaega e tali atu pe faalelei. E ala i le tuuina atu o se manatu silisili o le faamasinotonu ma le lelei lea sa faaauau pea ona faatusatusa i ai le lalolagi faaletino, sa faia ai e lotu “se vaega o se vaega o le agaʻigaʻi i luma ina ia [tuuina atu ai] i tagata lautele se manatu po o le ā se faatulagaga e sili atu ona lelei.”
Na ia aʻoaʻia le au faʻasao faʻapolopolo, o loʻo vave ona faʻataʻavaleina upusii a St. Augustine e faʻamamafa i luga o le faʻaaogaina le le maalofia o le le atoatoa o le lalolagi. E faaalu e nei tagata faasao se taimi tele e taumafai ai e “faasaʻoloto le faa-Kerisiano mai lona tofi mai le Gnosticism” ma se tautinoga i le faamasinoga tonu i le taimi nei ma le taimi nei “ae sili atu ona popole i mea na tuufaasolo mai i le Faa-Kerisiano mai ia Ponotio Pilato ma Kaiafa.” Ua latou lē manatua na poloaʻia e lē na faavaeina le Faa-Kerisiano tagata mauʻoa ina ia tuuina atu a latou mea uma i ē matitiva; sa faaalu ona aso e tafafao ai ma tagata agasala, fafine talitane, ma gaoi; ma poloai atu, e pei ona faia o le finagalo o le Atua i le lagi, ia faapea foi ona faia i le lalolagi. Na ia osofaʻia ma le lē aunoa faiga ifo i tupua na talitonuina lena lotu, aemaise lava pe a faʻapipiʻi i se puipuiga o le malosi.
I nei itu uma, ua finau MacIntyre e faapea o le Marxism na faaosofia e se agaga faa-Kerisiano faitio, ma aumaia ai se "faamoemoe" mo le lumanai i se tulaga faalelalolagi. O lea faamoemoe mataʻutia o le mea tonu lava lea ua faafitia e “fa'a-moni fa'a-kapitalisi, " lea e finau mai e tatau ona faaauau pea e faavavau le tulaga tau tamaoaiga ma faiga faaupufai. Ae e mafai foi ona toe faaolaolaina i soo se taimi, i upu a le Evagelia a Mataio, “e iloa ai e tagata malaia o le lalolagi o loo ia i latou le Atua.”
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo