A o felelei atu helikopa i luga o le ulu, o sui o le autau a le atunuu o Peru fana i lalo tagata lautele ma pulu ola i le pito i tua o le aai o Ayacucho ia Tesema 15. O lenei gaioiga na tali atu i se osofaʻiga a le atunuʻu ma le faʻamalosiina tetee i le coup d'état lea na aveesea ai Peresitene Pedro Castillo ia Tesema 7.
E fiaselau tamaiti aʻoga i le iunivesite, faʻatau faleoloa, tagata faʻatau auala, tagata faigaluega faʻatoʻaga ma tagata faʻamalosi na potopoto i le aso 15 o Tesema, i le ogatotonu o Ayacucho e faʻaalia lo latou le fiafia i le aveesea o Castillo ma faʻaauauina lo latou faʻagasolo atu i le malaevaalele. E faapena foʻi gaoioiga na molimauina i le tele o isi aai i le itu i saute o Andean o le atunuu.
A’o aga’i atu le au tetee i le malaeva’alele, sa ta’i sa’o atu e sui o vaega’au ma fana sa’o atu ia i latou ni apa kesi masae. O le fana a le vaegaau mai helikopa na faamaonia le sili ona matautia. A o taufetuli le faitau selau o tagata e le'i faaauupegaina mo o latou ola, sa faaauau pea le fana.
E toasefulu tagata na maliliu ona o lenei vevesi na faia e le vaegaau, ma le tele o isi na manuʻa, e tusa ai ma le tala. numera aloaia saunia e le ofisa o le Komesina o Sulufaiga. Ae mea sili ono tagata o loo tauivi pea mo o latou ola i falemai i le laumua o Peru Lima ma i Ayacucho. Autopsy o le 10 o i latou na maliliu i Ayacucho faaalia e toaono i latou na maliliu ona o manu’a i le fatafata. O le uii na o le 15 tausaga le matua.
Na lipotia mai e Reuters, ia Tesema 27, pe na faapefea ona fanaina ma fasiotia se tasi o nei tagata oti i Ayacucho - 51 tausaga le matua o Edgar Prado - aʻo taumafai e fesoasoani i se isi tagata na fana i lalo i le taimi o le tetee.
O le tele o le vevesi o le tali atu a le vaega o le puipuiga i le tetee i le tetee i le malo i Peru na matua taʻusalaina. A sui usufono o le Inter-American Commission on Human Rights (IACHR) na asiasi atu i le atunuu mai ia Tesema 20-22 e maua ai ni molimau mai faalapotopotoga o aia tatau a tagata i le lotoifale ma i latou ua afaina e uiga i sauaga sauā na mafatia ai le au tetee ma talanoa foi i aiga o le 28 tagata maliliu. Na malaga atu le aumalaga i Ayacucho i le aso 22 o Tesema.
E sili atu ma le sefululua isi tagata o le aiga, o tagata Ayacucho, tagata faʻatulagaina, ma se ulugalii o tusitala tutoʻatasi, e aofia ai ma aʻu, na faʻatali i le ala savali o se tasi o auala vaapiapi ma felanulanuaʻi o le taulaga aʻo faagasolo le fonotaga. A o o mai ma o atu tagata, o le tele o mea na tutupu ma faalavelave ia Tesema 15 na toe faamatalaina.
Le fasiotiga tagata
“Latou te le faaali atu ia te oe lenei mea i luga o tala fou iinei,” o le tala lea a Carmen (suia le igoa) ia te au a o ia faaali mai ia te au se vitio i luga o lana telefoni o se tama talavou ma le toto atoa lona ofutino na toso i le saogalemu e tagata tetee. “O lona tei lena,” o lana tala lea, ma faasino atu i se fafine o nofo i luga o le eleele.
Pedro Huamani, o se alii e 70-tausaga le matua o se sui o le Front in Defense of the People of Ayacucho (FREDEPA), sa malaga faatasi ma i latou na aafia o loo faatalitali i fafo o le fonotaga a le IACHR. “Sa matou pagatia i se toesea matautia,” sa ia fai mai ai ia te au, “Sa ou i ai i lena aso i se savaliga filemu agai i le malaevaalele.
“Ina ua amata ona latou tafanaina grenades kesi loimata ma pulufana ia i matou, na amata ona ou laoa, toetoe lava a ou oti iina,” o le tala lea a Huamani. “Na ou sola ma alu ifo i le fanuatanu, ae o le mea lava lea e tasi, sa matou taumafai e ulufale atu ma amata ona latou tafana mai i matou mai tua. O helikopa na felelei i luga ae mai iina na latou fanaina ai ni kasa masima ia i matou, ma taumafai e fasioti i matou.
Na aumai e Carmen nisi o ana uo ma o se tasi o i latou, o le sa ofuina se ofu efuefu efuefu, na fai mai ia te au, “Matou te nonofo uma i tafatafa o le malaevaalele, ma vaai i mea uma o tutupu. Sa tatau ona e va'ai i le latou fanaina i lalo pei o ni manu. Sa matou taumafai e fesoasoani i nisi o e na manunua, ae sa faigata.”
O le fasiotiga tagata i Ayacucho, faʻapea foʻi ma faiga sauā i le atunuʻu, ua na o le faʻateleina o tagata. matuā manaʻo lea ua faamavae Dina Bolurte. O Boluarte na faatautoina i le aso 7 o Tesema i le taimi lava na maeʻa ai le osofaʻiga faasaga ia Castillo. I faatalanoaga ma lauga faalauaitele, na ia tauamiotonuina ai le faaaogaina o le malosi e leoleo faasaga i le au tetee e taʻua a latou gaioiga o ni gaioiga o le “faiga faatupu faalavelave"Ma le"faʻaleagaina. "
O Huamani, a o lulu ma taofiofi ona loimata, na ia faapea mai: “O ia o se peresitene fasioti tagata ma i Huamanga, matou te le mananao ia te ia, matou te le iloaina foi o ia o se peresitene ona na faatonuina e lenei tamaitai leoleo ma le vaegaau e fanaina i matou o tagata Peru. Ma o nei pulufana, o nei auupega, e moni lava e tatou te faatauina, e le o le autau, po o le fitafita, ae o tagata. Ma o le latou fasiotia i matou e matua leaga lava.
O le ita na lagona e tagata Ayacucho e fesoʻotaʻi foʻi ma le faʻaleagaina faʻasolopito o le temokalasi Peruvian ma le faʻaleagaina o le tamaoaiga na mafatia ai itulagi i fafo atu o Lima. Na faamalamalama mai e Huamani: “Na latou aveesea lo matou peresitene [Castillo] ona e le o se faatemokalasi. E le o tatou o se faatemokalasi, o loo tatou i ai i [setete] o taua, ae le gata i Ayacucho ma Huamanga, ae faapea foi i Arequipa, Apurímac, Cusco. I nei itulagi, o loʻo matou mafatia i le mativa, matou te le toe mafai ona ola, matou te feoti i le fiaaai ... ma o nei apaʻau taumatau e mananaʻo e fai i matou ma a latou pologa, ae matou te le faʻatagaina lenei mea ona o loʻo matou tali atu ma tetee.
Na matala manu'a tuai
O Tesema 15 e le o le taimi muamua lea na fasiotia ai tagata lautele i Ayacucho e le au faʻaauupega a Peru. O le toatele o i latou na auai i le aso 15 o Tesema na faapea mai o le faiga tau taua na maua e le au tetee filemu, e faamanatu ai aso o le luasefulu tausaga-umi feteenaiga faaauupegaina i totonu na mafatia ai Peruvians i le silia ma le 20 tausaga talu ai.
“Latou te faia pea i matou e pei o i matou uma o ni tagata faatupu faalavelave,” o le faaaliga lea a se tasi o le aiga o se tasi na aafia i le tetee.
O se vaega o le setete osofaʻiga faasaga i le osofaʻiga a le guerrilla, na faʻasauāina, taofia, mou atu, ma fasiotia le faitau sefulu afe o tagata faifaatoaga le sala ma tagata o le Atunuu, ma tuuaia i latou i le lagolagoina poʻo le avea ma se vaega o le osofaʻiga.
O le faitau aofaʻi o Ayacucho o se tasi na sili ona afaina. Ae faimai foi lipoti e le Truth and Reconciliation Commission, lea na faʻatūina e vaʻavaʻai i le solia o aia tatau a tagata soifua, e tusa ma le 69,280 tagata na maliliu i le taua i totonu o le taua i Peru mai le 1980-2000, 26,000 na fasiotia pe na mou atu e le setete poʻo vaega faʻatupu vevesi i Ayacucho . E afe ma afe tagata na sosola ese mai o latou taulaga mo le aai o Ayacucho i le taimi o le feteenaiga o loo faaauau pea ona saili mo e pele ia i latou ma talosagaina le faamasinoga tonu.
O se tasi o na Paula Aguilar Yucra, lea na ou feiloai i fafo o le fonotaga a le IACHR. E pei o le sili atu 60% o tagata i Ayacucho, Indigenous Quechua o lana gagana muamua. O le 63 tausaga le matua o se sui o le Ayacucho-based National Association of Relatives of Kidnapped, Detained and Disappeared of Peru (ANFASEP). Na ia sola ese mai lona nuu i tua i Usmay mo Ayacucho i le 1984 ina ua uma ona fasiotia lona tina ma ave lona tuagane e fitafita ma e leʻi toe vaʻaia.
Toeitiiti atoa le 40 tausaga mulimuli ane, sa ia toe faanoanoa. O le atalii o lona atalii, o José Luis Aguilar Yucra, e 20 tausaga le matua, o le tama o se tama e lua tausaga le matua, na maliu i le aso 15 o Tesema i se pulufana i le ulu ao ia taumafai e alu i le fale mai le galuega.
I se mataala na faia i le aoauli o Tesema 22, na tutu maualuga ai Paula ma isi sui o le ANFASEP ma faia se faailoilo e faitauina: “O le taua i le asō e le o lona uiga e oti taeao.”
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo