Neoliberalism e avea o se Vasega Fa'atinoga
O se faailoga faʻailoga o tatou taimi o le puleʻaga lea o le neoliberalism i totonu o faʻalapotopotoga tetele tau tamaoaiga, faʻapolokiki, ma agafesootai a atunuʻu atinaʻe faʻapitoa ma i ofisa faʻavaomalo latou te faʻamalosia-e aofia ai le IMF, le Faletupe a le Lalolagi, le WTO, ma ofisa faʻapitoa a le Malo Aufaatasi e pei o le World Health Organization, Food and Agricultural Organization, ma le UNICEF. Amata i le Iunaite Setete i le taimi o le pulega a Carter, neoliberalism faalauteleina lona aafiaga e ala i le pulega a Reagan ma, i le Malo Tele, le pulega a Thatcher, e avea ma se talitonuga faavaomalo. Neoliberalism o loʻo taofi i se aʻoaʻoga (e ui e le o se faʻataʻitaʻiga) o loʻo faʻaalia ai mea nei:
1. E mana'omia e le setete (po'o le mea o lo'o ta'ua sese i le gagana ta'uta'ua o le "malo") e fa'aitiitia lona fa'alavelave i gaioiga tau tamaoaiga ma agafesootai. 2. Leipa ma maketi tau tupe e tatau ona fa'atulafonoina ina ia fa'asa'oloto ai le tele o le malosi fa'atupu o maketi. 3. O pisinisi ma tupe teufaafaigaluega e tatau ona faaosofia e ala i le aveesea o tuaoi ma pa pupuni ina ia mafai ai ona fealuai atoatoa le aufaigaluega, tupe faavae, oloa, ma auaunaga.
I le mulimuli ai i nei mataupu e tolu, e tusa ai ma tusitala neoliberal, ua matou iloa o le faʻatinoina i le lalolagi atoa o nei faiga ua taʻitaʻia ai le atinaʻeina o se faiga "fou": o le faʻalauteleina o gaioiga faʻale-tamaoaiga na mafua ai se vaitau o le tele o le tamaoaiga i le lalolagi atoa, e fesoʻotaʻi ma se vaitau fou o le alualu i luma lautele. Mo le taimi muamua i le talafaasolopito, ua taʻu mai ia i tatou, o loʻo tatou molimauina se tamaoaiga i le lalolagi atoa, lea o loʻo mou atu ai le malosi o setete ma o loʻo suia e se maketi i le lalolagi atoa e faʻatotonugalemu i kamupani faʻavaomalo, o iunite autu ia o gaioiga tau tamaoaiga i le lalolagi i aso nei.
O lenei faʻamanatuga o le faagasologa o le lalolagi atoa o loʻo faʻaalia foi i nisi o vaega o le agavale. O Michael Hardt ma Antonio Negri, i la latou Emepaea o loʻo taʻua lautele (Harvard University Press, 2000), e faʻamanatuina le tele o le fatufatuaʻi o mea latou te manatu o se vaitau fou o faiga faʻavae. O lenei vaitau fou, latou te fai mai, ua malepelepe i fausaga o le setete ua le toe aoga ma faatuina ai se faatulagaga fou faavaomalo, lea latou te faauigaina o se poloaiga a le malo. Latou te faʻapea foʻi e faʻapea o lenei tulafono fou o loʻo tausia e aunoa ma se setete e pulea poʻo le pule. O lea la, latou te tusia:
Matou te mananaʻo e faʻamamafa o le faʻavaeina o le malo o se laasaga lelei i le faʻaumatiaina o gaioiga faʻapitoa e faʻavae i luga o fausaga mana muamua; matou te teena faiga faʻapolokiki uma e manaʻo e toe faʻafoʻi i matou i tulaga ua mavae e pei o le toe tu o le malo-setete ina ia puipuia le faitau aofaʻi mai le laumua o le lalolagi. Matou te talitonu o le pulega fou a le malo e sili atu nai lo le faiga muamua i le auala lava e tasi na talitonu ai Marx o le kapitalisme o se faiga o gaosiga ma se ituaiga o sosaiete e sili atu nai lo le faiga na suia. O lenei manatu na taofi e Marx na faʻavae i luga o le faʻaleagaina lelei o le parochial localism ma faʻatonuga faʻapitoa na muamua atu i le sosaiete kapitalista, faʻapea foʻi ma le faʻaalia o le tele o le gafatia mo le faʻasaʻolotoga o loʻo i ai i le kapitalisme. (39)
Globalization (ie, o le faʻavaomaloina o gaioiga faʻale-tamaoaiga e tusa ai ma aʻoaʻoga neoliberal) e avea, i le tulaga o Hardt ma Negri, o se faiga faʻavaomalo e faʻaosofia ai se gaioiga i le lalolagi atoa e galue e aunoa ma se setete poʻo setete e taʻitaʻia pe faʻatulagaina. O sea vaaiga faamemelo ma faaviivii o le lalolagi atoa ma le neoliberalism o loo faamatalaina ai le lelei o iloiloga na maua e le Emepaea mai ia Emily Eakin, o se tagata suʻesuʻe tusi o le New York Times, ma isi tagata faitio, e le o iloa mo iloiloga alofa o tusi e fai mai e maua mai lo latou tulaga manatu. mai Marxism. O le mea moni, o loʻo faʻamatalaina e Eakin le Emepaea o le faʻavae faʻavae e manaʻomia e le lalolagi ona malamalama i lona moni.
Ua patipati Hardt ma Negri, faatasi ai ma tusitala neoliberal, le faalauteleina o le lalolagi atoa. O isi tusitala agavale, e ui i lea, e faanoanoa nai lo le faamanatuina o lenei faʻalauteleina, ma faʻamauina le lalolagi atoa o le mafuaʻaga o le faʻatupulaia o le le tutusa ma le mativa o le lalolagi. E taua le faamamafa atu e ui lava o tusitala i lenei vaega mulimuli - lea e aofia ai, mo se faataitaiga, Susan George ma Eric Hobsbawm - tagi i le lalolagi atoa ma faitioina mafaufauga neoliberal, latou te fefaasoaaʻi ma tusitala neoliberal le manatu faavae o le neoliberalism: o setete o loʻo leiloloa. malosiaga i se faatulagaga faava-o-malo lea ua suia ai e le malosiaga o faalapotopotoga a atunuu eseese o setete.
Le Feteʻenaʻiga i le va o Theory and Practice i Neoliberalism
Sei o tatou manino vave o le neoliberal theory o se tasi mea ma le neoliberal practice o se isi mea atoa. O le tele o sui o le Faalapotopotoga mo le Galulue Faatasi ma le Atinae o le Tamaoaiga (OECD) -e aofia ai ma le malo tele o Amerika-ua vaaia le faʻalavelave a le setete ma tupe faʻaalu a le malo i le tolusefulu tausaga talu ai. O laʻu vaega o sikolasipi o faiga faʻavae lautele ma ou te suʻesuʻeina le natura o faʻalavelave a le setete i le tele o vaega o le lalolagi. E mafai ona ou molimau atu i le faʻalauteleina o le faʻalavelave a le setete i le tele o atunuʻu i totonu o le lalolagi faʻatupu kapitalista. E oo lava i le Iunaite Setete, o le neoliberalism a Peresitene Reagan e leʻi faʻaliliuina i le paʻu o le feterale lautele. Nai lo lena, o tupe faʻaalu a le malo tele na siitia i lalo o lana pule, mai le 21.6 i
23 pasene o le GNP, o se taunuuga o se faʻatupulaia mataʻina i tupe faʻaalu a le militeri mai le 4.9 i le 6.1 pasene o le GNP (Congressional Budget Office National Accounts 2003). O lenei faatupulaia o tupe faaalu a le malo na faatupeina e le siitia o tupe pau a le feterale (faatupulaia o le aitalafu a le malo) ma le siitia o lafoga. I le avea ai ma peresitene e tetee i lafoga, o Reagan o le mea moni na siitia lafoga mo se numera tele o tagata (i le taimi filemu) nai lo se isi lava peresitene i le talafaasolopito o Amerika. Ma na ia siitia lafoga e le tasi, ae faalua (i le 1982 ma le 1983). I se faʻataʻitaʻiga o le malosi o vasega, na ia faʻaititia tele lafoga mo le 20 pasene o le faitau aofaʻi o loʻo i ai le maualuga o tupe maua, aʻo siitia lafoga mo le toʻatele o tagata.
O le mea lea, e le saʻo, e fai mai na faʻaititia e Reagan le matafaioi a le setete i le Iunaite Setete e ala i le faʻaitiitia o le tele o le vaega a le malo ma le faʻaititia o lafoga. O le mea na faia e Reagan (ma Carter na muamua atu ia te ia) na matua suia ai le natura o le faʻalavelave a le setete, ina ia faʻamanuiaina atili ai vasega maualuga ma vaega o le tamaoaiga (e pei o faʻalapotopotoga faʻapitoa a le militeri) na faʻatupeina ana faiga palota.
O faiga fa'avae a Reagan e moni lava o faiga fa'avae na afaina ai le to'atele o tagata faigaluega a le atunu'u. O Reagan sa matua tetee lava i galuega, ma faia le tipiina o tupe faaalu i se tulaga e lei tupu muamua. O lo'o ta'ua pea o faiga fa'avae a Reagan e le'o neoliberal: o Keynesian, fa'avae i luga o tupe fa'aalu tetele a le malo ma le tele o pa'u a le feterale. E le gata i lea, o le malo tele na faʻalavelave malosi i le atinaʻeina o alamanuia a le atunuʻu (tele, ae le faʻapitoa, e ala i le Defence Department). E pei ona taʻua e Caspar Weinberger, failautusi o le puipuiga i le pulega a Reagan (i le tali atu i faitioga a le Democrats e faapea ua lafoaia e le pulega le vaega o gaosiga), "O la matou Pulega o le Pulega lea e sili atu ona maualuga ma faʻalauteleina faiga faʻapisinisi i sisifo. lalolagi” (Washington Post, Iulai 13, 1983). Sa sa'o o ia. E leai se isi malo i sisifo na i ai se faiga faʻavae faʻapisinisi tele. O le mea moni, o le US feterale setete o se tasi o setete sili ona faʻalavelave i le lalolagi i sisifo.
O loʻo i ai se faʻamaoniga malosi faʻasaienisi e faʻapea o le Iunaite Setete e le o se sosaiete neoliberal (e pei ona faʻamatalaina i taimi uma) ma e le o faʻaitiitia e le setete o Amerika lana matafaioi autu i le atinaʻeina o le tamaoaiga o le atunuʻu, e aofia ai le gaosiga ma le tufatufaina o oloa ma auaunaga e kamupani tetele a Amerika. O lenei faʻamaoniga faʻamaonia ua faʻaalia ai le faʻalavelave a le malo tele (i le tamaoaiga, faʻapolokiki, aganuu, ma le saogalemu) ua faʻateleina i le tolusefulu tausaga talu ai. I le tulaga tau tamaoaiga, mo se faʻataʻitaʻiga, e leʻi faʻaitiitia le puipuiga. Ua tupu aʻe, faʻatasi ai ma le maualuga o fesoasoani i le faʻatoʻaga, militeri, aerospace, ma biomedical sectors. I totonu o fa'alapotopotoga fa'aagafesootai, o fa'alavelave a le setete e fa'avaivaia ai aia tatau fa'ale-agafesootai (ma aemaise lava aia tatau a tagata faigaluega) ua fa'atuputeleina tele (e le gata i lalo o Reagan, ae fa'apea fo'i i lalo o Bush Senior, Clinton, ma Bush Junior), ma le mata'ituina o sitiseni ua si'itia tele. E le gata i lea, e leai se fa'aitiitia o le fa'alavelave feterale i totonu o le Iunaite Setete, ae ua sili atu le fa'aletonu o le vasega i lenei fa'alavelave i le tolusefulu tausaga talu ai.
Neoliberal tala e uiga i le faʻaitiitia o le matafaioi a le setete i olaga o tagata e faigofie ona faʻaseseina e mea moni. O le mea moni, e pei ona faailoa mai e John Williamson, o se tasi o tusiata atamai o le neoliberalism, "E tatau ona tatou iloa o mea e faalauiloa e le malo o Amerika i fafo, e le mulimuli le malo o Amerika i le fale," ma faaopoopo atu ai "o le malo o Amerika e faalauiloaina faiga faavae e le masani ai. e leʻi mulimuli i le US”
(“What Washington Means by the Policy Reform,” i le J. Williamson, ed., Latin America Adjustment, 1990, 213). E le mafai ona sili atu ona lelei. I se isi faaupuga, afai e te manaʻo e malamalama i faiga faʻavae a le US, vaʻai i mea e fai e le malo o Amerika, ae le o le mea e fai mai ai. O le tulaga lava lea e tasi e tupu i le tele o atunuu atiaʻe kapitalista. O latou setete ua sili atu, e le itiiti ifo, faʻalavelave. O le tele o le setete (fuaina i tupe faʻaalu a tagata lautele) ua faʻateleina i le tele o nei atunuu. Ma le isi, o faʻamatalaga faʻamaonia i lenei tulaga e malosi. O le mea ua tupu e le o se faʻaitiitiga o le setete ae o se suiga i le natura o le faʻalavelave a le setete-faʻamalosia atili ai lona uiga vasega.
Fa'aleagaina le Tulaga o le Tamaoaiga ma Agafesootai a le Lalolagi
E fa'afeagai ma a'oa'oga neoliberal, o faiga fa'avae fa'alaua'itele e matua'i le manuia i le fa'ataunu'uina o a latou fa'amoemoe fa'ailoa: lelei le tamaoaiga ma le soifua manuia lautele. Laulau 1: Fa'ateleina le Tamaoaiga, 1960-2000
1960-1980 1980-2000 Fua faatatau o le tuputupu a'e o le tamaoaiga i atunuu tau atia'e (sei vagana ai Saina): Faatupulaia le tamaoaiga faaletausaga 5.5% 2.6% Faatupulaia o le tamaoaiga faaletausaga i tagata taitasi 3.2% 0.7% Fuafuaga o le tuputupu ae o le tamaoaiga i totonu.
Saina: Si'itia le tamaoaiga faaletausaga 4.5% 9.8% Si'itia le tamaoaiga faaletausaga i tagata ta'itasi 2.5% 8.4% Punaoa: Faletupe o le Lalolagi, Fa'ailoga o Atina'e a le Lalolagi, 2001 CD-ROM; Robert Pollin, Contours of Descent (Verso, 2003) 131.
Afai tatou te faʻatusatusaina le vaitau 1980-2000 (ina ua oʻo atu le neoliberalism i lona faʻaaliga maualuga *) ma le vaitaimi na muamua atu, 1960-1980, e mafai ona faigofie ona tatou iloa o le 1980-2000 sa sili atu ona le manuia nai lo le 1960-1980 i le tele o atunuʻu atinaʻe ma atinaʻe. . E pei ona faaalia i le laulau 1, o le fua faatatau o le tuputupu ae ma le saoasaoa o le tuputupu aʻe o tagata taʻitoʻatasi i atunuu tau atinaʻe uma (e le o ni OECD) (e le aofia ai Saina) na sili atu ona maualuga i le 1960-1980 (5.5 pasene ma le 3.2 pasene) nai lo le 1980-2000 (2.6 pasene). ma le 0.7 pasene). Ua tusia e Mark Weisbrot, Dean Baker, ma David Rosnick o le faʻaleleia atili o le tulaga lelei o le olaga ma le soifua manuia (tamaʻi oti, fua o le lesitalaina o aʻoga, faʻamoemoe o le olaga, ma isi) faʻateleina vave i le 1960-1980 nai lo le 1980-2000 (pe a fa'atusatusa atunu'u i le tulaga tutusa o atina'e i le amataga o tausaga ta'itasi-O le Scorecard on Development, Centre for Economic and Policy Research, Setema 2005). Ma e pei ona faaalia i le laulau 2, o le fua faatatau faaletausaga o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i tagata taʻitasi i atunuu atiaʻe o tupe faavae na maualalo i le 1981-99 nai lo le 1961-80. Fuafuaga 2 A. Fua Faatatau Fa'aletausaga ole Fa'atupulaia ole Tamaoaiga ile OECD ma Atunu'u Atiina A'e 1961-80 1981-99 (A) Atunu'u OECD 3.5% 2.0% (B) Atunu'u tau atia'e (sei vagana ai
Saina) 3.2% 0.7% Eseese le tuputupu a'e (A/B) 0.3% 1.3%
B. Tuputupu ae i le le tutusa o tupe maua a le lalolagi, 1980-1998 (e le aofia ai Saina) Tupe maua e sili ona mauoa 50% o sea o tagata matitiva 50% 4% sili atu le tutusa Tupe maua a tagata mauoa 20% o sea o tagata matitiva 20% 8% sili atu le tutusa Tupe maua a tagata mauoa 10% e avea ma sea o tagata matitiva 10% 19% sili atu
le tutusa Tupe maua e sili ona mauoa 1% e pei o sea o tagata matitiva 1% 77% sili atu le tutusa
Punaoa: Faletupe o le Lalolagi, World Development Indicators, 2001; Robert Sutcliffe, Ose lalolagi e sili atu pe itiiti ifo le le tutusa? (Political Economy Research Institute, 2003); Robert Pollin, Contours of Descent (Verso, 2003), 133.
Ae, o le mea e taua foi ona faamamafa, ona o le tele o le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i tausaga taʻitasi i totonu o atunuu o le OECD nai lo atunuu tau atiaʻe (sei vagana ai Saina), o le eseesega o latou fua faatatau o le tuputupu aʻe i tagata taʻitasi ua matua faʻatupulaia (lau 2) . O lona uiga, i tulaga fa'atino, o le le tutusa o tupe maua i le va o nei ituaiga o atunu'u e lua, ua matua'i fa'atupula'ia, aemaise lava i le va o tulaga ogaoga (silasila i le siata 2). Ae, o le mea e sili ona taua, o le le tutusa ua matua faateleina e le gata i totonu ae i totonu o atunuu, atinaʻe ma atinaʻe tutusa. Faʻaopoopo uma ituaiga o le tutusa (i totonu ma totonu o atunuu), matou te iloa ai, e pei ona tusia e Branco Milanovic, o le pito i luga o le 1 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi e mauaina le 57 pasene o tupe maua a le lalolagi, ma le eseesega o tupe maua i le va o i latou o loʻo i luga ma i latou i luga. ua siitia le pito i lalo mai le 78 i le 114 taimi (Worlds Apart, Princeton University Press, 2005).
O lo'o fa'amamafa mai e ui lava ina fa'atupula'ia le mativa i le lalolagi atoa ma totonu o atunu'u o lo'o mulimulita'ia faiga fa'avae fa'alaua'itele a le malo, e le fa'apea o tagata mauoa i totonu o atunu'u ta'itasi (e aofia ai ma atunu'u tau atia'e) ua matua afaina. Nai lo lena, na vaaia e le au mauoa a latou tupe maua ma lo latou mamao mai tagata le mauoa ua matua faateleina. Ua matua faateleina le le tutusa o vasega i le tele o atunuu fai tupe.
Neoliberalism e avea o se Vasega Faʻataʻitaʻiga: O Aʻa o le le tutusa
I totonu o nei atunuu taʻitasi, o le tupe maua a i latou o loʻo i luga ua matua faʻateleina ona o se taunuuga o faʻalavelave a le setete. O le mea lea, e tatau ona tatou liliu atu i nisi o vaega ma manatu ua lafoai e vaega tetele o le agavale: fausaga o vasega, malosi o vasega, tauiviga o vasega, ma lo latou aafiaga i le setete. O nei vaega fa'asaienisi o lo'o fa'aauau pea ona taua tele i le malamalama i mea o lo'o tutupu i totonu o atunu'u ta'itasi. Se'i ou faamanino atu o se manatu faasaienisi e mafai ona matua tuai ae le tuai. "Ananamua" ma le "anamua" o ni manatu eseese se lua. O le tulafono o le kalave e matua tuai lava ae e le o se mea tuai. Soo se tasi e masalosalo i lenei mea e mafai ona tofotofoina e ala i le oso mai le fogafale sefulu. O lo'o i ai se fa'alavelave e ono totogia e nisi vaega o le itu agavale se tau fa'atauva'a e ala i le le amana'ia o manatu fa'asaienisi e pei o tauiviga a vasega ma vasega ona o manatu tuai nei.
E le mafai ona tatou malamalama i le lalolagi (mai Iraq i le teenaina o le Faavae o Europa) e aunoa ma le faʻaalia o le i ai o vasega ma faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻavaeina i le lalolagi atoa i le va o vasega iloga o le lalolagi atinaʻe ma i latou o le lalolagi atinaʻe. Neoliberalism o le talitonuga ma faiga masani a vasega iloga o lalolagi atiaʻe ma atinaʻe tutusa.
Ae tatou te lei oso i luma, sei o tatou amata i tulaga i atunuu taitasi. Neoliberal ideology o le tali sili lea a vasega i le tele o manuia na ausia e le aufaigaluega ma le aufaifaatoaga vasega i le va o le faaiuga o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma le ogatotonu o le 1970s. O le faateleina tele o le le tutusa lea na tupu talu mai lena taimi o le taunuuga tuusaʻo lea o le tuputupu aʻe o tupe maua a vasega iloga, lea o se taunuuga o faiga faʻavae a le malo e faʻatulagaina e vasega e pei o: (a) faʻatulafonoina o maketi o tagata faigaluega, o se faʻalavelave-galue- fesiitaiga o vasega; (b) le toe faatonutonuina o maketi tau tupe, lea ua faamanuiaina tele ai tupe faavae tau tupe, o le lala pulepule o tupe faavae i le vaitaimi 1980-2005; (c) le toe faatonutonuina o pisinisi i oloa ma auaunaga, lea ua faamanuiaina ai le faitau aofa'i o tagata o lo'o fa'aaogaina i le tau o tagata faigaluega; (d) faaitiitia o tupe faaalu lautele lautele, lea ua afaina ai le vasega o tagata faigaluega; (e) le faatumaotiina o auaunaga, lea ua faamanuiaina ai le 20 pasene aupito sili ona tamaoaiga o le faitau aofai o tagata i le afaina o le soifua manuia o vasega o tagata faigaluega ia e faalagolago i auaunaga a le Malo; (f) le faalauiloaina o le manatu faapito ma le fia faatau, afaina ai le aganuu o le lotogatasi; (g) atina'e o se tala fa'asolopito ma fa'amatalaga e fa'aaloalo i maketi, ae natia ai se so'otaga manino i le va o atunu'u lautele ma le setete o lo'o fa'amautu ai; ma (h) le faalauiloaina o se tautalaga tetee e tetee atu ai i se feteenaiga manino ma le faateleina moni o faiga faalavefau a le setete e uunaia ai manaoga o vasega iloga ma iunite tau tamaoaiga—le atunuu faavaomalo—lea e faalautele a latou aia. O nei faiga faʻavae lautele e faʻatulagaina e vasega e manaʻomia ai se gaioiga a le setete poʻo se faʻalavelave e feteʻenaʻi ma le fiafia o tagata faigaluega ma isi vasega lauiloa.
Le Feteena'iga Tulaga Muamua i le Lalolagi I Aso Nei: E le o le va o Matu ma Saute ae i le va o se So'otaga o Vasega Pulea o Matu ma Saute Fa'asaga i Vasega Pulea o Matu ma Saute.
Ua avea ma vaega o le poto masani o le feteenaiga muamua i le lalolagi o le va o le mauoa i Matu ma le mativa i Saute. O le itu i Matu ma le itu i Saute, e ui i lea, o loʻo i ai vasega e iai tuʻinanauga faʻafeagai na faʻavaeina soʻotaga i tulaga faʻavaomalo. Na manino mai ia te au lenei tulaga ina ua ou fautuaina Peresitene Allende i Chile. O le osofaʻiga fascist na taʻitaʻia e le General Pinochet e leʻi, e pei ona lipotia lautele, o se osofaʻiga na faia e le mauoa i Matu (Amerika) i luga o tagata matitiva i Saute (Chile). O i latou na faamalosia le pulega a Pinochet o vasega sili ia o Chile (le bourgeoisie, petit bourgeoisie, ma vasega faapolofesa pito i luga-ogatotonu), faatasi ai ma le lagolago e le o le Iunaite Setete (o le sosaiete a Amerika e le o se tuufaatasiga o le 240 miliona imperialist!) o le pulega a Nixon, lea, i lena taimi, e matua le lauiloa i le Iunaite Setete (ina ua auina atu le autau e tuu i lalo le osofaiga a le au koale i Appalachia).
O le le lava o le iloa o le i ai o vasega e masani ona taitai atu ai i le taʻusalaina o se atunuu atoa, e masani lava o le Iunaite Setete. Ae, o le mea moni, o le US work class o se tasi o tagata muamua na afaina i le malo o Amerika. O nisi o le a fai mai o le vasega faigaluega a Amerika e manuia mai le malo. O le penisini, mo se faʻataʻitaʻiga, e taugofie tele i le Iunaite Setete (e ui ina faʻaititia le tau). E tolusefulu-lima tala lo'u tau e faatumu ai la'u taavale i le Iunaite Setete ma le limasefululua euros e faatumu ai lea lava faataitaiga i Europa. Ae, i se faʻatusatusaga, o felauaiga lautele e toetoe lava a le o iai i le tele o itulagi o le Iunaite Setete. O le vasega faigaluega a Baltimore, mo se faʻataʻitaʻiga, o le a sili atu le manuia mai le vasega muamua o felauaiga lautele (lea e leai) nai lo le faʻalagolago i taavale, po o le a lava le tau o le penisini. Ma ia aua nei galo ia i tatou o le malosi ma le pisinisi o taavale afi sa avea ma sui autu i le tetee ma le faaleagaina o felauaiga lautele i le Iunaite Setete. O le vasega o tagata faigaluega a Amerika o se tagata ua afaina i faiga fa'a-fa'ataupulega ma faiga fa'a-meperia a lona malo. E le o se mea na tupu fua e leai se isi atunuu i totonu o le lalolagi o loʻo atiaʻe faʻaolaola o loʻo i ai se tulaga faʻaletonu o le uelefea e pei o le Iunaite Setete. E silia ma le 100,000 tagata e maliliu i le Iunaite Setete i tausaga taʻitasi ona o le leai o se tausiga faʻalesoifua maloloina lautele.
O le uiga o le vaavaai atu i le faasoasoaina o le malosiaga i le lalolagi atoa ae le amanaiaina le pule o vasega i totonu o atunuu taitasi, e faamaonia foi i le soona faitioina o faalapotopotoga faavaomalo o loo pulea e atunuu mauoa. E masani ona taʻua, mo se faʻataʻitaʻiga, o le 10 pasene o le faitau aofaʻi o le lalolagi, o loʻo nonofo i atunuu sili ona tamaoaiga, e 43 pasene o palota i le IMF, ae e le moni o le 10 pasene o le faitau aofaʻi o loʻo nonofo i so- ua taua o atunuu mauoa e pulea le IMF. O vasega iloga o na atunuu mauoa o loʻo pulea le IMF, tuʻuina atu i luma faiga faʻavae lautele e afaina ai vasega pule a latou lava atunuu faapea foi ma isi atunuu. O le faatonu o le IMF, mo se faʻataʻitaʻiga, o Rodrigo Rato, o le minisita o le tamaoaiga o Sepania i le malo taumatau o Jose Maria Aznar (o le na faipaʻaga ma Bush ma Blair e lagolagoina le taua a Iraq) na faʻataunuʻuina faiga faʻatauvaʻa mataga na matua faʻaititia. le tulaga o le olaga o vasega lauiloa Sipaniolo (Vincent Navarro, “Who is Mr. Rato?” Counterpunch, Iuni 2004).
Sei ou faamanino atu foi se isi manatu. E tele mea ua tusia e uiga i feteenaiga i totonu o le WTO i le va o atunuu mauoa ma atunuu matitiva. O malo o atunuu mauoa, fai mai, o loʻo faʻatupe tele a latou faʻatoʻaga aʻo faʻatupuina pa puipui mo pisinisi e pei o ie ma meaʻai e afaina i oloa e sau mai atunuu matitiva. E ui o nei toʻatugā i fefaʻatauaʻiga a le lalolagi e matuā aafia ai lava atunuu matitiva, ae e sesē le manatu o le vaifofō o fefaʻatauaʻiga i le lalolagi atoa. E tusa lava pe leai ni pa puipui, o le maualuga o le gaosiga o atunuu mauoa o le a mautinoa ai lo latou manuia i fefaʻatauaiga a le lalolagi. O le a le mea e tatau ona fai e atunuu matitiva o le suia lea mai le tamaoaiga o loʻo faʻatau atu i fafo (o le aʻa o latou faʻafitauli) i le faʻatupulaia o le atunuʻu-o se taʻiala e manaʻomia ai se toe tufatufaina tele o tupe maua ma faʻapea ona teena e vasega iloga o latou (ma a o le
mauoa) atunuu. E matua taua tele le iloa o le tele o atunuu ua uma ona i ai punaoa (e aofia ai tupe faavae) e talepe ai ma latou le atinaʻe. Sei ou sii maia se mea e le taumateina.
O le New York Times, i le aso 12 o Setema, 1992 (ina ua manatu le faateteleina o le faitau aofaʻi o tagata o le mafuaaga o le mativa i le lalolagi), na lomia ai se iloiloga saʻo maofa o le tulaga i Bangladesh, le atunuu sili ona matitiva i le lalolagi. I lenei tala lautele, na pa'i sa'o ai Ann Crittenden i le a'a o le faafitauli: o mamanu o le umiaina o le aseta o gaosiga-le fanua:
O le a'a o le le lava o taumafa i le lotolotoi o le tele o tagata o le le tutusa o le tufatufaina o fanua i Bangladesh. E toaitiiti tagata e mauoa iinei e ala i tulaga papalagi, ae o loʻo i ai ni tulaga le tutusa ma o loʻo atagia mai i le tele o le faʻaogaina o fanua. O le 16% sili ona tamaoaiga o le faitau aofaʻi o tagata i tua e pulea le lua vaetolu o fanua ma toetoe lava 60% o le faitau aofaʻi o loʻo umia lalo ifo o le tasi eka o fanua.
Crittenden e le o faʻamoemoe o le fofo o tekinolosi. I se isi itu, o tekinolosi e mafai ona sili atu le leaga:
O tekinolosi fou o fa'ato'aga ua fa'alauiloa mai ua fa'ailoa ai le fiafia i faifa'ato'aga tetele, ma tu'u ai i latou i se tulaga lelei e fa'atau mai ai o latou tua'oi vaivai.
Aiseā ua faaauau ai pea lea tulaga? E manino le tali.
Ae ui i lea, ona o le malo o loʻo pulea e tagata e ona fanua-e tusa ma le 75% o sui o le Palemene o loʻo umia fanua-e leai se tasi na vaʻaia se lagolago aloaia mo suiga taua i le faiga.
Se'i ou faaopoopo atu i le faavasegaga a le US State Department o pulega faapolokiki, ua tuu Bangladesh i le koluma faatemokalasi. I le taimi nei, o le fiaaai ma le le lava o le mamafa o le mafuaaga autu lea o le feoti o tamaiti i Bangladesh. O foliga fiaai o se tamaititi i Bangladesh ua avea ma pepa lautele o loʻo faʻaaogaina e le tele o faʻalapotopotoga alofa e faʻamaasiasi ai tagata i atunuʻu atiaʻe e lafo tupe ma fesoasoani i meaʻai i Bangladesh. O ā iʻuga?
O ofisa o fesoasoani tau taumafa i Bangladesh na ioeina e na o se vaega o le faitau miliona o tone o meaʻai na auina atu i Bangladesh ua oʻo atu i tagata matitiva ma fiaaai i nuʻu. O mea'ai e avatu i le Malo, ma fa'atau atu i tau fa'atupe i le militeri, leoleo, ma tagata o lo'o nonofo i totonu o le taulaga.
O le fausaga o vasega o Bangladesh ma sootaga o meatotino e iloa ai o mafuaaga ia o le tele o le mativa. E pei ona faaiuina e Ann Crittenden:
Ua lava fanua o Bangladesh e maua ai se taumafa talafeagai mo alii, tamaitai ma tamaiti uma o le atunuu. O le malosi o fa'ato'aga o lenei lau'ele'ele lanu meamata e o'o lava i le fa'atupula'ia o le faitau aofa'i o tagata i le isi 20 tausaga e mafai ona fafaga faigofie i puna'oa a Bangladesh na'o ia.
Talu ai nei lava, o Bangladesh ua tele i talafou ona o le maualuga o le tamaoaiga o le tamaoaiga ona o ana oloa auina atu i fafo i maketi o le lalolagi. Ae o lena tuputupu aʻe ua faʻatapulaʻaina i se vaega laʻititi, faʻatau atu i fafo o le tamaoaiga ma ua le afaina ai le toʻatele o tagata. O le le lava o meaai ma le fiaai, i le taimi nei, ua faateleina.
Le Setete ma Vasega Alliances
I le faʻavaeina o soʻotaga a vasega, o setete e faia se sao taua. O faiga fa'avae a Amerika, mo se fa'ata'ita'iga, o lo'o fa'atatau i le lagolagoina o vasega iloga o le itu i Saute (lea, fa'afuase'i, e 20 pasene o tagata sili ona mauoa o le lalolagi e nonofo ai). O nei mafutaga e aofia ai, i le tele o taimi, sootaga patino i le va o sui o vasega iloga. O fa'ata'ita'iga e tele-i totonu oi latou, o le lagolago fa'aleaganu'u a le 'āiga o Bush mo pulega fa'aletulafono i Sasa'e Tutotonu; O le lagolago a Clinton mo United Arab Emirates (UAE), o se tasi o lagolago tele i le Faletusi o Clinton i Little Rock, Arkansas, ma o se foaʻi tele ia Clinton i pili tau tautala (e oo atu i le miliona tala) ma mafua ai ona fiafia Clinton (Taimi Tupe , Mati 4, 2006). O le UAE o se tasi o pulega sili ona saua i le lalolagi. O vasega iloga e fa'afitia le sitiseni i le 85 pasene o le faitau aofa'i o tagata faigaluega (e ta'ua o "tagata faigaluega malo"). E leai se aoga e fai atu, o ofisa faʻava-o-malo (e matua aʻafia e le US ma Europa malo) faʻalauiloaina ia soʻotaga faʻavae i luga o le neoliberal faʻasalalauga o maketi saoloto. O le tipiina o tupe faʻaalu a le lautele lautele, faʻamalosia e le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi, o se vaega o faiga faʻavae a le malo lautele o loʻo unaʻia e vasega iloga o le itu i Matu ma Saute i le faʻaleagaina o le soifua manuia ma le tulaga lelei o le olaga o vasega faʻapitoa i le lalolagi atoa. lalolagi. I nei faʻataʻitaʻiga uma, o setete o Matu ma Saute e taua tele.
O le isi faʻataʻitaʻiga o fesoʻotaʻiga i totonu o vasega iloga o le faʻalauiloaina lea o inisiua soifua maloloina mo tupe mama e le pulega a Bush, e le gata i le US faitau aofaʻi ma, faʻateleina, i le atinaʻeina o lalolagi. E faia lenei mea i le fautuaga ma le galulue faʻatasi a malo faʻasao i Amerika Latina e fai ma sui o latou vasega iloga, lea e faʻamanuiaina mai polokalame inisiua tumaoti e filifilia ai tagata faʻatau ma le aofia ai vasega lauiloa. O vasega taʻutaʻua, i le Iunaite Setete ma Amerika Latina, e matua le fiafia i lenei faʻamalosi i le tausiga o le soifua maloloina. (O le ata tifaga John Q o loʻo faʻamatalaina ai le faʻaleagaina o kamupani inisiua soifua maloloina i le va o tagata faigaluega a le US.) O le mea moni o vasega iloga i atunuʻu atinaʻe ma atinaʻe e fefaʻasoaaʻi mea e fiafia i ai vasega e le o lona uiga latou te vaʻavaʻai mata i mea uma. Ioe e leai. E tele a latou feeseeseaiga ma feeseeseaiga (e pei lava ona i ai feeseeseaiga ma feeseeseaiga i vaega eseese o vasega iloga i atunuu taitasi). Ae o nei feeseeseaiga e le mafai ona natia le tulaga masani o latou fiafiaga e pei ona manino ona faʻaalia i totonu o le neoliberal forums (e pei o Davos) ma neoliberal mea faigaluega o loʻo i ai se tulaga faʻapitoa (e pei o le Economist ma le Financial Times).
Pe e iai se Malo Pulea i le Lalolagi i Aso Nei?
E sili atu nai lo le lalolagi atoa, o le mea o loʻo tatou molimauina i le lalolagi i aso nei o le faʻaitulagi o gaioiga tau tamaoaiga i se setete iloga: Amerika i Matu i le Iunaite Setete, Europa i Siamani, ma Asia i Iapani-ma e le o toe mamao Saina. O lea e i ai se fa'asologa o setete i totonu o itulagi ta'itasi. I totonu o Europa, mo se faʻataʻitaʻiga, ua amata ona faʻalagolago le malo Sipaniolo i faiga faʻavae lautele a le Iuni a Europa lea e pule ai le setete Siamani. O lenei fa'alagolago e fa'atupu ai se tulaga fa'aletonu. I le tasi itu, o setete o le EU na filifili e tuʻuina atu faiga faʻavae tetele (e pei o faiga faʻavae tupe) i se faʻalapotopotoga maualuga (le Faletupe Tutotonu Europa, lea e pulea e le Faletupe Tutotonu a Siamani). Ae e le o lona uiga o le malo o Sepania e leiloa le pule. “Maumau le malosi” o lona uiga na sili atu lou malosi muamua, e le o le tulaga lea. O Sepania, mo se faʻataʻitaʻiga, e sili atu le malosi i le euro o se tupe nai lo le peseta. O le mea moni, o le peresitene Sipaniolo o Jose Luis Rodriguez Zapatero semanu e totogi se tau maualuga tele i lana faʻasagaga ma Bush (i le faʻateʻaina o fitafita Sipaniolo mai Iraq) pe ana fai o loʻo i ai pea le peseta a Sepania e fai ma tupe a le atunuʻu. O le faasoaina o le pule silisili ese e mafai ona faateleina ai le malosi. I le isi itu, o le malo o Europa e masani ona faʻaaogaina e vasega iloga a Europa e fai ma faʻamaoniaga mo faiga faʻavae le fiafia latou te mananaʻo e faʻatino (e pei o le faʻaitiitia o tupe faʻaalu a le malo ona o se taunuuga o le European Stability Pact, lea e faʻamalosia ai atunuu e faʻamautu le paʻu o le malo i lalo ifo. 3 pasene o GNP); o nei faiga fa'avae o lo'o tu'uina mai e sau mai tulafono a Europa nai lo so'o se tasi o sui o le setete, ma fa'afefe ai le matafaioi a malo ta'itasi. O feso'ota'iga a vasega i le tulaga Europa e fa'aalia e ala i le fa'atinoina o fa'alapotopotoga a le EU ua tu'uina atu i talitonuga ma faiga fa'avae neoliberal. O le palota "leai" i luga o le Faavae o Europa fuafuaina o le tali atu lea a vasega faigaluega a nisi o sui o le atunuu i faalapotopotoga a Europa o loʻo galulue e fai ma soʻotaga mo vasega iloga a Europa.
I totonu o le fa'asologa o setete, o nisi e fa'atupuina. O le setete o Amerika o loʻo i ai se nofoaga faʻapitoa e tausia e ala i se seti o fesoʻotaʻiga ma vasega iloga o isi setete. Neoliberal ideology e maua ai le sootaga i nei vasega. E le tau ta'u atu, o loo i ai feeseeseaiga ma feeseeseaiga ia i latou. Ae o nei feeseeseaiga e le mafai ona sili atu nai lo le tulaga masani o mea latou te fiafia i ai vasega. Faatasi ai ma faiga e tuʻufaʻatasia ai i latou, o faiga faʻavae faʻamalosi e faasaga i le vasega o tagata faigaluega ma faʻalapotopotoga tuʻua. O le vaitau o le 1980-2005 na faʻaalia i faiga faʻamalosi e faasaga i vaega agavale na manuia i le vaitau 1960-1980. I le vaitaimi o le neoliberal, o le soʻotaga o vasega iloga na faʻalauiloaina le tele o vasega faʻalelotu faʻalelotu na faʻaaogaina lotu e avea o se malosiaga faʻamalosi e taofi ai le socialism poʻo le communism. O le pulega a Carter na amata ona lagolagoina le au lotu faavae i Afghanistan e tetee atu i le malo na taitaia e le malo. Mai Afghanistan i Iraq, Iran, Teritori Palesitina, ma le tele o atunuu Arapi, o vasega iloga o le Iunaite Setete ma Europa, e ala ia latou malo, faʻatupeina ma lagolagoina le au faʻavae lotu-e masani lava e le gata i mea latou te fiafia i ai, ae mai fafo. o latou lava tapuaiga. O le “telefoni tau amio” i le Iunaite Setete sa tatau ona avea ma vaega toatele o amioga mama i le lalolagi atoa. O nei faiga faʻavae faʻatauvaʻa faʻafefe-agavale na atiina ae a latou lava malosi, faʻaaogaina le tele o le le fiafia o tagata Arapi ma a latou pulega sauā, feudal, e faafaigofie ai le puʻeina o le setete ma le faʻatulagaina o pulega faʻatasi ai ma pulega faʻalelotu tutusa, e pei ona tupu. i le tele o atunuu Arapi.
Ae e sese le vaai atu i le lagolago a vaega taʻutaʻua mo pulega feudal o se fua o le Cold War. Sa sili atu nai lo lena. O se tali a le vasega. O le faʻamaoniga sili mo lenei mea e faʻaauau pea le lagolago e tusa lava pe paʻu le Soviet Union. O le Cold War o se 'alofaga mo le faaauauina o tauiviga a vasega i le tulaga o le lalolagi-e pei ona faamaonia ai lona faaauauina. O le taua a vasega ua avea moni lava ma vaega sili ona malosi o le US interventionism. O le "togafitiga faʻateʻia" na tuleia e Lawrence Summers ma Jeffrey Sachs i Rusia i le taimi o le pulega a Clinton na mafua ai ona faʻapuupuu le faʻamoemoe o le olaga i Rusia, o se taunuuga o le paʻu tele o le tulaga o le olaga o vasega lauiloa a Rusia. O le faʻateleina o le faʻasaʻoina o aseta a le malo o se vaega o lena taua i Rusia-e pei ona i ai i Iraq.
O le taʻitaʻi o le US occupation i Iraq, Paul Bremer, na faʻateʻaina le afa miliona tagata faigaluega a le malo, faʻaitiitia lafoga pisinisi, tuʻuina atu i tagata teu tupe ni aia tatau fou, ma faʻaumatia uma tapulaʻa faʻaulufale mai mo pisinisi uma sei vagana ai pisinisi suauʻu. E pei ona taʻua e Jeff Faux i le Global Class War (Wiley, 2006), na o le pau lava le tulafono mai le pulega sauā a Iraqi na taofia e le galuega, o tulafono ia e tetee i iuni a tagata faigaluega, e aofia ai se maliega faʻatapulaʻaina fefaʻatauaʻiga na aveesea uma ponesi a tagata faigaluega. ma fesoasoani tau taumafa ma fale. E pei ona tusia e le Economist, o suiga o le tamaoaiga i Iraq o se "moemiti a le aufaipisinisi"
(Setema 25, 2003).
Talu ai nei, o se isi faʻamatalaga o le vaeluaga o North-South o loʻo faʻaalia i tusitusiga a se tasi o tagata sili ona taʻutaʻua i le Iunaite Setete, o le faifilosofia o John Rawls, o le na vaevaeina atunuu o le lalolagi i "tauleleia" ma "le talafeagai" atunuu. O atunuu lelei (e tele lava i totonu o le lalolagi atinaʻe) o loʻo i ai aia tatau faʻatemokalasi ma faʻalapotopotoga, ae o atunuu e le lelei (tele o loʻo i totonu o le lalolagi atinaʻe) e leai.
Ina ua uma ona vaevaeina le lalolagi i nei vaega e lua, na ia faaiʻu ai e sili atu le le amanaiaina o atunuu le taualoa, e ui lava na ia ioeina "se tiute tau amio e fesoasoani ai i atunuu matitiva o loʻo taofia e le mativa mai le faʻatulagaina o i latou lava o ni sosaiete saoloto pe lelei."
O ia tulaga ma faamatalaga e molimau i le lofituina o le valea o le taimi ua tuanai ma le taimi nei sootaga faava-o-malo, faapea foi le va o vasega i totonu o ia atunuu taitasi. Ua atili fenumiai e Rawls malo ma atunuu (o se fenumiai e tupu soo i le manatu o le feteenaiga muamua i le va o Matu ma Saute). O le mea na ia taʻua o atunuu le lelei (faʻaalia e pulega sauā ma le piʻopiʻo) e iai vasega; o latou vasega ta'uta'ua e le'i fa'agaloina i galuega fa'ato'a ma lagolagoina e vasega ta'uta'ua o atunu'u ta'uta'ua, ua afaina ai fo'i le tulaga lelei o le olaga ma le soifua manuia o a latou lava vasega o lo'o pulea. E le gata i lea, i totonu o Rawls o loʻo taʻua o atunuu le lelei, o loʻo i ai ni faʻavae faʻavae o loʻo tumau i le tele o osigataulaga, o loʻo faia se tauiviga lototoa mo suiga, tauivi i taimi uma aʻo le atoatoa ma teteʻeina e vasega iloga o atunuu e taʻua o atunuu lelei. E mata'ina (peita'i) e fa'amatalaina e se tagata poto fa'apea le tapasa amio a nei vasega mataga. O le faʻataʻitaʻiga lata mai o lenei mea mataga o le lipotia o le lagolago a le US ma le malo o Peretania mo le Tupu o Nepal, lea e tupu mai i lo latou naunau e taofi se fouvalega tele na taitaia e itu tauagavale i se atunuu lona tolu o le lalolagi.
Le tutusa i totonu o Atunu'u ma o latou Taunuuga Fa'ale-agafesootai
O le le tutusa e saofagā i le leai o se soʻotaga faʻaagafesootai ma faʻateleina faʻafitauli faʻaagafesootai o loʻo faʻamaonia lelei. O le toʻatele o tagata, e aofia ai aʻu, ua faʻamauina lenei mea moni (The Political Economy of Social Inequalities: Consequences for Health and Quality of Life, Baywood, 2002). O faʻamaoniga faʻasaienisi e lagolagoina lenei tulaga e lofituina. I so'o se sosaiete, o le numera tele o maliu o le a puipuia e ala i le fa'aitiitia o le le tutusa o agafesootai. Na suʻesuʻeina e Michael Marmot le faʻagasologa o le faʻamaʻi o le fatu i le va o tagata tomai faapitoa i tulaga pule eseese, ma na ia iloa ai o le maualuga o le pule, o le faʻaititia o le maʻi fatu o le tino (The Status Syndrome, 2005). Ma sa ia faaalia atili foi o lenei faanene o le olaga faaletino e le mafai ona faamatalaina i meaai, faamalositino, po o le cholesterol na o; o nei tulaga lamatia faʻamatalaina naʻo se vaega itiiti o le faʻasolosolo. O le mea pito sili ona taua o le tulaga o loʻo umia e tagata i totonu o le faʻalapotopotoga lautele (lea e taʻalo ai le vasega, itupa, ma le taʻaloga) ma le vaʻaiga lautele i le va o vaega, ma le eseesega o le pulea o tagata i o latou lava olaga.
O lenei su'esu'ega fa'asaienisi taua tele e tele ona a'afiaga; o se tasi o ia mea o le faafitauli tele tatou te feagai e le na o le aveesea o le mativa ae nai lo le faaitiitia o le le tutusa. O le mea muamua e le mafai ona foia e aunoa ma le foia o le lona lua. O le isi uiga e faapea, o le mativa e lē na o se tamaoaiga, e pei ona manatu sese i lipoti a le Faletupe a le Lalolagi o loo fuaina ai le mativa i le lalolagi atoa e ala i le fuaina o le aofaʻi o tagata e ola i le tala i le aso. O le faafitauli moni lava, e le o ni punaoa atoatoa ae o le mamao lautele ma tulaga eseese o le puleaina o ia lava punaoa. Ma e moni lenei mea i sosaiete uma.
Sei ou auiliiliina atu. O se tagata e leai se poto masani, leai se galuega, talavou uliuli e nofo i le eria o Baltimore e tele atu ana punaoa (e foliga mai e iai sana taʻavale, telefoni feaveaʻi, ma TV, ma sili atu sikuea sikuea i le fale ma sili atu mea faigaluega umukuka) nai lo le ogatotonu- vasega polofesa i Ghana, Aferika. Afai o le lalolagi atoa ua na o se sosaiete nofofua, o le a avea le autalavou a Baltimore ma vasega ogatotonu ma o le a matitiva le polofesa Ghana. Ae ui i lea, o le muamua e sili atu lona puupuu o le olaga (fasefululima tausaga) nai lo le lona lua (onosefulu-lua tausaga).
E fa'afefea ona tupu lena mea, pe a sili atu le tele o punaoa a le muamua nai lo le lona lua? E manino le tali. E sili atu ona faigata le mativa i le Iunaite Setete (o le lagona o le mamao, le fiafia, leai se malosi, ma le toilalo e sili atu) nai lo le avea ma vasega ogatotonu i Ghana. O le muamua e mamao i lalo ifo o le ogatotonu; o le lona lua e i luga a'e o le vaeluagalemu.
E fa'aogaina ea lea lava masini i tulaga le tutusa i totonu o atunu'u? Ua faateleina le tali, ioe. Ma o le mafuaʻaga o le faʻaopoopoina o le "faʻateleina" o fesoʻotaʻiga-faʻatasi ai ma le tele o faʻamatalaga faʻasalalauga ma fesoʻotaʻiga, e tele faʻamatalaga o loʻo oʻo atu i nofoaga sili ona mamao o le lalolagi. Ma o le va fealoaʻi na faia e le le tutusa o loʻo faʻapupulaina atili, e le gata i totonu ae faʻapea foi i totonu o atunuu. Talu ai ona o lenei mamao e sili atu ma sili atu ona iloa o se taunuuga o le faʻaleagaina, o loʻo tatou feagai ma se vevesi tele, faʻatusatusa i le sefuluiva ma le amataga o seneturi luasefulu, ina ua avea le faʻaogaina o vasega ma malosiaga faʻamalosi mo faʻalapotopotoga lautele. O le elemene autu mo le faʻamalamalamaina o le lumanaʻi e ala i auala e faʻatautaia ai le faʻatupuina. O le mea ua matou vaʻaia o se faʻalapotopotoga tele, faʻaosoina ma taʻitaʻia e se soʻotaga o vasega iloga o le itu i Matu ma le itu i Saute, e faʻatatau i - e pei ona taʻua muamua - faʻaosofia le tele o vasega faʻalelotu poʻo le faʻalapotopotoga faʻa-atunuu e tuʻu ai sootaga taua o vasega e le suia. Na matou vaaia lenei mea ofoofogia i le faaiuga o le sefuluiva ma le amataga o le luasefulu seneturi. Christian Democracy i Europa, mo se faʻataʻitaʻiga, e foliga mai o le tali atu a vasega i le taufaʻamataʻu o agafesootai ma communism. O le fanau mai o talitonuga faavae faa-Islam na faaosofia foi mo faamoemoega lava e tasi.
O le itu agavale e tatau ona fa'atotonugalemu i so'otaga i totonu o vasega fa'atosina ma isi vaega fa'atosina, fa'atasi ai ma se faiga fa'apolokiki e tatau ona fausia i luga o le fa'agasologa o tauiviga a vasega o lo'o faia i totonu o atunu'u ta'itasi. E pei ona fai mai Hugo Chavez o Venesuela, "E le mafai ona na o se gaioiga o le tetee ma le fiafia e pei o Woodstock." O se tauiviga tele, o se taumafaiga e taua tele ai le faʻalapotopotoga ma le faʻamaopoopoina, e manaʻomia ai le Fifth International. O le lu’i lea i le au agavale faavaomalo i aso nei.
[Vincent Navarro o le polofesa ma le faatonu o le Polokalama Faiga Faavae a le Malo o le Iunivesite o Johns Hopkins, ISA-Pompeu Fabra University, Sepania.]
O meafaitino uma (c) puletaofia 2006 Iloiloga Faalemasina
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo