O LOO faateteleina feeseeseaiga i le itu o le Fagaloa o Peresia ona o le taufaamataʻu a le militeri i Sisifo ma le tamaoaiga faasaga ia Iran ona o tuuaiga e uiga i taumafaiga a Iran e faaaoga se polokalame faaniukilia a tagata lautele e fausia ai auupega.
O le faʻasalaina o faʻasalaga fou na sainia i le tulafono e Barack Obama o loʻo faʻamoemoe e atili faʻaleagaina ai faiga tau tupe a Iran, ma o le Iuni a Europa (EU), o le tagata faʻatau lona lua mo le suauʻu Iran i tua atu o Saina, o loʻo sauni e faʻatulafonoina le faʻaulufaleina mai o suauʻu mai fafo. faaiuga o le masina.
O lo’o fa’aauauina fo’i fa’amatalaga e uiga i se osofa’iga a le militeri i le polokalame faaniukilia a Iran, e ui i le leai o ni fa’amaoniga o lo’o taumafai le malo e fau a’upega. O le mataupu mo le osofaʻiga a le militeri ua sili ona leotele e le malo o Isaraelu o le Palemia Benjamin Netanyahu. Ae ui i lea, o le au palota a le Republican, o loʻo sailia se avanoa e osofaʻia ai le pulega a Obama i faiga faʻavae i fafo, o loʻo auai i le tali.
Fa'ailoa sa'o mai e le au su'esu'e o lo'o i ai le fa'afeagai tele i totonu o le fa'aupufai fa'apolokiki ma le militeri a Amerika i le osofa'iga fa'afitafita fa'asaga ia Iran. Ae o le pulega a le Democratic Obama o loʻo i lalo o le faʻamalosi e "tutu atu ia Iran" - ma e tolu tausaga le faʻamaumauga o le faʻatagaina i Republicans i soʻo se mataupu.
I se tulaga lautele, o le faatoilaloina o le US i Iraq, lea na faamalosia ai i le aveesea atoatoa o ana vaegaau i le maeʻa ai o le toeitiiti atoa le iva tausaga o le nofoia, o loʻo faʻamalosia ai Uosigitone e faia ni gaioiga sili atu ona malosi e puipuia ai lona puleʻaga i se itulagi lea o lona fili autu o Iran.
O le faʻatupuina o le ita i le US ma Europa ua maua ai se tali mai Iran-o se faʻaaliga o le militeri ma tautoga e tetee atu i le malosi.
E pei o le taimi ua tuanaʻi, o faʻasalaga i Sisifo ma faʻamataʻu taua ua tuʻuina atu ai i le au faʻapolopolo o loʻo pulea le malo o Iran se avanoa e foliga mai ai o ni puipuiga o le malo e faasaga i le malo-ma faʻafeiloaʻi le mafaufau i totonu o le atunuʻu mai le faʻaleagaina o faʻafitauli tau tamaoaiga na mafua mai a latou faiga faʻavae neoliberal ma le faʻaauau pea le le fiafia. faatasi ai ma le taofiofia e le setete o tagata tetee uma, mai le faʻatulagaina o fuainumera i le vasega faigaluega ma faʻalapotopotoga faʻapitoa.
O le feteʻenaʻiga fou e faʻateleina ai le avanoa mo isi taua ma mafatiaga i se eria ua uma ona faʻafefe e galuega faʻalavelave Amerika e lua ma le tele o isi faʻalavelave faʻa-meperia, mai Aferika i Matu i Asia tutotonu.
O taʻitaʻi US ma Sisifo latou te fai mai o le lamatiaga o se taua a le militeri ma le mautinoa o le faʻaleagaina atili o le tamaoaiga o loʻo faʻatupuina i tagata masani Iran e ala i faʻasalaga e manaʻomia e taofiofia ai se pulega a Iran i le osofaʻiga.
Ae o Uosigitone ma ana paaga o loʻo faʻalagolago i taua, faʻalavelave ma le neoliberalism e tulituliloa a latou sini o le pulea o le tafe o le suauu, tusa lava po o a taunuuga mo tagata Iran ma Sasaʻe Tutotonu atoa.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
O LE ta'amilosaga aupito lata mai o Iran-fa'amata'u i le aufaasālalau na fa'aauau pea i le tausaga fou mulimuli i faiga faamiliteli a Iran ua fuafuaina e vase le taufaamataʻu o le a mafai e le Neivi a le atunuu ona tapunia le Strait of Hormuz, le mea e ulufale atu ai i le Fagaloa o Peresia lea e laʻu atu ai le tasi vaeono o le suauu i fafo atu o le lalolagi.
Na faia e le militeri a Iran ni suʻega o fana e faʻatatau i sini i le Fagaloa, ma le taʻitaʻiʻau maualuga o le Ami, Ataollah Salehi, lapataia le US e aua neʻi toe auina atu se vaega tau vaʻalele i le Fagaloa, poʻo osofaʻiga lamatia.
I le taimi nei, o le le fiafia o le aufaasālalau i luga o le manatu o Iran o auupega faaniukilia na faaosofia e o se fa'aaliga na fausia e saienitisi Iran le ulua'i la'au suauu uranium a le atunu'u, o se vaega mana'omia o mea faaniukilia-o se mea na talitonu saienitisi i Sisifo e le mafai e Iran ona gaosia.
Ae e ui i le faʻaalia e le aufaasālalau a Amerika, o le faʻateleina e le tasi itu.
I le aso 31 o Tesema, na sainia ai e Barack Obama le tulafono se ta'amilosaga fou o fa'asalaga e fa'atatau i faletupe e fa'amautu fefa'ataua'iga suau'u ma le Faletupe Tutotonu o Iran. O le fua na tuuaia ona o se paʻu fou i le tau o tupe a Iran, le rial, i se tulaga maualalo i taimi uma i le vaiaso talu ai.
Atonu e sili atu ona leaga o se poloka poloka a le EU i luga o le suauu Iran. Fai mai le au ofisa Europa, ua uma ona faia se maliliega e taofi ai le faaulufale mai o Iran, ma o le a faamautu i le faaiuga o le masina. O le tele o tagata Europa faʻatau a Iran mo le suauʻu o Sepania, Eleni ma Italia, ma sa latou tetee i faʻasalaga i aso ua tuanaʻi. Ae o i latou uma e toatolu o loʻo i lalo o le faʻafitauli tau tupe ona o le faʻafitauli o aitalafu, ma e foliga mai ua oʻo mai ma faʻamalosi faʻapolokiki ina ia ogatasi ma Farani ma Peretania e faʻasalaina Iran.
O le mafuaʻaga o faʻasalaga o se lipoti na tuʻuina atu e le International Atomic Energy Administration (IAEA) ia Tesema lea e faʻapea o loʻo tuʻuaia ai le malo o Iran i le taumafai e atiaʻe se polokalame o auupega faaniukilia.
Ia Novema, na faʻaaogaina ai e Obama le faʻasalalau lata mai o le lipoti e pei o o se alofaga e fesootai ai lima ma le itu taumatau o Farani Peresitene Nicolas Sarkozy e uiga i "le manaʻoga e faʻatumauina le faʻamalosi e leʻi tupu muamua ia Iran e faʻataunuʻu ana matafaioi." I ni nai vaiaso mulimuli ane, Na faailoa mai e le Failautusi o le Puipuiga o Leon Panetta e faapea "o le pulega i Tehran o loʻo tumau pea se faʻamataʻu mataʻutia ia i tatou uma."
O le mea moni, o le fa'asalalauga i fa'ai'uga a le lipoti a le IAEA o lo'o gaosia. E pei o Chris Toensing, faatonu o le Lipoti Sasa'e Tutotonu, tusia: "O le lipoti o loʻo i ai faʻamaoniga na vaʻavaʻai Iran i talosaga a le militeri o suʻesuʻega faaniukilia e oʻo atu i le 2003, ae leai se faʻamaoniga o taumafaiga tutusa talu mai lena taimi, ma e mautinoa lava e leai se faʻamaoniga o loʻo i ai i Iran le malosi o auupega faaniukilia pe mafai ona maua vave."
I se si'uleo mata'utia o le aga'i atu i le osofa'iga a Iraki i le 2003, na fa'asese ma le loto i ai e ta'ita'i fa'apolokiki a Amerika mea o lo'o i totonu o le lipoti a le IAEA-ma 'ai ai e le masini fa'asalalau a Amerika. Faataitaiga, e pei ona fa'amaumauina e le vaega va'ava'ai le Sa'o ma le Sa'o i Lipoti, o le Times Niu Ioka lipotia sese "se iloiloga talu ai nei a le International Atomic Energy Agency e faapea o le polokalame faaniukilia a Iran ei ai se sini faamiliteli."
O le tulaga US e manogi leaga o le pepelo. O Amerika, e le gata i lea, na o le pau lea o le atunuu na faʻaaogaina auupega faaniukilia i se taua a le militeri, ae na te faʻamalosi e lauga Iran i le mataupu.
Ae e tusa lava pe tuu ese lena mea, e pei ona taʻua e Toensing, e leai se mea e sili atu ona mautinoa e unaʻia ai Iran i le taumafai e fausia se pomu faaniukilia nai lo le faʻaauau pea o faʻamataʻu o le militeri a le US ma ana uo-aemaise lava Isaraelu, Washington's watchdog i le itulagi ma le na'o le malo i Sasa'e Tutotonu o lo'o i ai moni ni auupega faaniukilia.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
O LE FEFEAU IRANIAN i se osofaʻiga a papalagi e faavae lelei, e pei o se tala lata mai a Gareth Porter o le Inter Press Service faʻaalia. Fai mai Porter o le itu taumatau o le Palemia Benjamin Netanyahu o loo taumafai e faasese le pulega a Obama e lagolagoina se osofaiga a Isaraelu ia Iran.
I le tausaga na teʻa nei, na faʻaalia ai e le sa avea muamua ma taʻitaʻi o le atamai o Isaraelu, o Meir Dagan, o ia ma isi ofisa maualuluga na tau le taofia se taumafaiga i le 2010 a Netanyahu ma lana Minisita o le puipuiga o Ehud Barak e faia sea osofaiga. "E masani ona malilie e faapea o se osofaiga a Isaraelu e mafai ona na o sina taimi le tumau le polokalame faaniukilia a Iran, i se tulaga lamatia tele ia Isaraelu," o le tusi lea a Porter. "Ae o Netanyahu ma Parako o loʻo faʻamoemoe e toso le Iunaite Setete i le taua e faʻatupu ai le tele o faʻaumatiaga ma atonu o le faatoilaloina o le pulega faʻa-Islam."
I le taʻua o tala fou o se talanoaga a le White House ma le pito i luga o le Pentagon brass ia Novema talu ai, na faaiʻu ai e Porter o le pulega a Obama e tetee i soʻo se osofaʻiga vave ia Iran. Ae ui i lea, na tusia e Porter, e foliga mai na taofia e Obama le lapataia manino o Netanyahu e faasaga i le faia o se osofaiga i luga o Iran, i le le fiafia o le Pentagon brass.
O le Pentagon, o loʻo faʻamalosia e le faʻaauauina o taua i Afghanistan ma o loʻo toe malosi mai lona faʻalavelave i le alu ese atoatoa mai Iraki, e iai se mafuaaga lelei e fefe ai i le tosina atu i se taua faʻateleina ma Iran pe a fai e osofaʻi e Isaraelu se osofaʻiga.
Ae e le o se faʻamaoniga e faasaga i se faʻaaliga faʻapea o loʻo tupu-aemaise lava i le US ofisa o loʻo faʻapipiʻiina a latou lava tautalaga. Faataitaiga, Na faʻaaogaina e Panetta se fonotaga a le Pentagon talu ai nei le tatalaina o se fuafuaga fou a Amerika e faavae i luga o le malosi ma le tele o le telefoni a le militeri a Amerika e faailoa ai Iran o loʻo poloka le Strait of Hormuz o le ituaiga o faʻalavelave i le lumanaʻi e manaʻomia e Uosigitone ona tali atu i ai.
Mo lana vaega, o le Failautusi o le Setete o Hillary Clinton o se tagata faitio faapitoa ia Iran, faʻaalia i le 2010, ina ua tuʻuina atu se seti muamua o faʻasalaga a Amerika, o Iran o loʻo "agai atu i se pulega faʻafitafita." O le mea malie o lena faamatalaga o Clinton sa tautala i Qatar-ae o le isi US US i le itulagi o loʻo faʻatautaia e se pulega faʻatupu faʻalavelave, e ese mai Iran, o le mea moni, o loʻo faia palota.
I le taimi nei, o le filifiliga a le pulega a Obama i se osofaʻiga vave a le militeri e mamao mai le filemu.
O le tasi itu o le faaauupegaina o paaga a Amerika i le itulagi. I le faaiuga o Tesema, Na faalauiloa e le au ofisa Amerika se $30 piliona tau e tuʻuina atu i le pulega faʻamalosi i Saudi Arabia ma 84 fou faʻaonaponei tau vaalele, faʻatasi ai ma auupega, vaega faʻapitoa ma aʻoaʻoga e manaʻomia e tausia ai. "O lenei faʻatauga o le a tuʻuina atu ai se feʻau malosi i atunuʻu o le itulagi o loʻo naunau le Iunaite Setete i le mautu i le Fagaloa ma le lautele o Sasaʻe Tutotonu," o le tala lea a le ofisa sinia o le Matagaluega o le Setete Andrew Shapiro i le au tusitala.
E le gata i lea, o le faʻamalosia o faʻasalaga i luga o Iran o loʻo aʻafia ai le tamaoaiga-ma e pei o Iraq na muamua atu, o le mamafa o le a tauaveina e tagata Iran masani.
Ua faaletonu le tamaoaiga o Iran. E tusa ai ma le faʻatanēo Simon Tisdall, "Ua faʻateleina tau o meaʻai, o loʻo teuina tala, ma o le tupe a Iran, le rial, ua paʻu i le 40 pasene i vaiaso talu ai nei." O faʻasalaga fou-aemaise lava le faʻamataʻu o le suauʻu a le EU-o le a faʻateleina ai lenei faʻasolosolo i lalo.
Ae o le aafiaga o faʻasalaga i isi atunuʻu o loʻo faʻaalia ai o tagata sili ona afaina ai latou e le o pule ma taʻitaʻiʻau, ae o tagata masani. I Iraq, mo se faʻataʻitaʻiga, na faʻatagaina e le malo o Amerika Malo Aufaatasi e faʻatupu le faʻalavelave sili ona malosi o le tamaoaiga i le tala faasolopito ina ua maeʻa le Taua Muamua i le Fagaloa i le 1991. Sa ola Saddam Hussein ma le pulega, ae o tagata Iraqi masani na totogiina se tau mataʻutia, e aofia ai le afa miliona. tamaiti i lalo ifo o le 5 tausaga ua maliliu ona o se taunuuga tuusaʻo, e ala i fuainumera a UN lava ia.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
E PEI foi i Iraki, o faasalaga o le a mautinoa lava le manuia o le au faipule o loʻo pulea le malo i Iran, e ui lava i le tele o gaioiga mo le faatemokalasi i le maeʻa ai o faiga palota i le 2009.
O le pulega na taʻitaʻia e Peresitene Mahmoud Ahmadinejad na sao mai le siʻitia o le 2009 ona o se faʻalavelave i luga o le au lagolago o le "meamata lanumeamata" na taʻitaʻia e lona fili autu i le palota, sa avea muamua ma Palemia Mir Hussein Mousavi. O faʻaaliga fou taʻitasi o le manaʻoga mo le faatemokalasi i Iran-e aofia ai faʻataʻitaʻiga i le amataga o lenei tausaga i le lotogatasi ma le fouvalega a Arab Spring i le lalolagi atoa o Arapi-ua faʻafeiloaʻi i se lima uʻamea.
Ae ui i lea, ua fefefe le pulega e uiga i faiga palota i le amataga o Mati-e le gata ona o le faaletonu o le tamaoaiga o Iran ua matua afaina, ma e faitau miliona ua tuuaia le tulaga quo. O le au Conservatives e mafai ona feagai ma se tamaʻitaʻi e faʻaalia ai le palota e le tusa ai ma le tulafono poʻo le toe faʻafouina o le gaioiga i luga o auala, e tusa ai ma le tusitala o Yasmin Alem: "I le taimi o osofaʻiga a Arapi, o loʻo taumafai le pulega a le au failotu e faʻaalia se ata o lona malosi ma lona lauiloa.
I lenei tulaga, o le taufaamataʻu o taua a Sisifo, faʻasalaga ma faʻasalaga faʻafefe o Iran o se meaalofa i le au faʻasao ao latou taumafai e faʻafefe le le fiafia. Ina ua faia e le Iunaite Setete se taamilosaga muamua o faasalaga i le 2010-faatasi ai ma le "meamata lanumeamata" fou fou i mafaufauga-Na tusia e le SocialistWorker.org Lee Sustar:
O faasalaga ia Iran e ono i ai se aafiaga tutusa [i le poloka o le tamaoaiga o Iraki i le 1990s], ona e mafai e Ahmadinejad ona faaaoga faigata tau tamaoaiga e fai ma ufiufi mo lana polokalame faifaipea o le tumaoti o pisinisi a le setete e faatamaoaigaina ai ana uo, ae faaitiitia le tulaga o le ola o tagata faigaluega. . O le a maua e le US le tuʻuaʻiga-ma o le a osofaʻia le itu teteʻe aʻo faʻaumatia Washington.
Ae o le isi itu e tatau ona amanaia i le malamalama i le feteenaiga fou a Sisifo ma Iran.
I le taimi lava e tasi a o faʻaletonu le tamaoaiga ma le le fiafia faʻapolokiki i totonu o le atunuʻu, ua matua faʻamalosia le tulaga o Iran i totonu o le itulagi-ona o le taʻutinoga lelei a le malo o Amerika o le toilalo i Iraq, faatasi ai ma le faʻamavae atoa o 'au a le militeri.
O le malo Shia o le Palemia Nuri al-Maliki, na lagolagoina e le US mo se taimi umi, na faʻaaogaina le taimi o le toso ese e faʻafeiloaʻi ai tagata faʻapolokiki Sunni ma vaega na galulue faʻatasi. O le feteenaiga na siitia ai le mataʻutia o le toe faʻafouina o taua faʻale-malo-ae na vaʻaia foi le mea moni e sili atu le malosi o le faatosinaga a Iran i Iraq ma lona lumanaʻi faʻapolokiki nai lo se isi lava taimi.
E pei ona fai mai le tusitala o Michael Schwartz i se faatalanoaga ma SocialistWorker.org, o le solomuli a le US mai Iraq o lona uiga:
Ua atili ai ona taua tele Iran, e le ona o le pulega a Iran e malosi ma malosi e pei ona fai mai ai le US, ae ona o Iran o le pou lea e mafai ai e le Sasaʻe Tutotonu tutoʻatasi geopolitically tutoʻatasi. O le mea lena e musu le US e fa'ataga.
O lea la o le manaʻoga e tetee atu i le faʻasalalauina o aʻafiaga a Iran-i le taimi nei e ala i le luʻiina i totonu o le itulagi, nai lo le finau tele i lana matafaioi i Iraq-o le isi lea mafuaʻaga o loʻo faʻatupuina le vevesi i le itulagi o Persian Gulf.
O lo'o taumafai le US e fa'atumauina lona tulaga iloga i le puleaina o le tafe mai o le suau'u i Sasa'e Tutotonu, e ui lava i le fa'aletonu i Iraq-ma e mana'omia ai se tu'i fa'asagatau ia Iran, tusa lava pe mana'o le pulega a Obama e aloese mai se osofa'iga a le militeri.
O le a le mea e sosoo ai e le mafai ona valoia. Ae o lenei mea e matua manino lava: O le faʻateleina o feteʻenaʻiga - e sili atu i mea uma e le US ma Sisifo o loʻo taumafai e tuʻuina atu o latou manaʻoga i luga o le itulagi - o loʻo faia se taua fou e sili atu, ae le itiiti ifo.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo