Ua toe foi mai Yossi Beilin. O lenei tagata Isaraelu lē salamō ua pei o le phoenix talatuu, o loo toe faatutūina mai i ona lava lefulefu. I le a tala talu ai i Al-Monitor, na tusia ai e Beilin le lagolagoina o le manatu o se tuufaatasiga i le va o Isaraelu ma Palesitina.
O se faʻapotopotoga "e mafai ona taofia le manaʻoga e aveese tagata nofoia ma faʻatagaina i latou e fiafia e nonofo i Palesitina o ni tagatanuu o Isaraelu, e pei lava o se numera tutusa o tagatanuu Palesitina e mafai ona nonofo i Isaraelu," o lana tusi lea.
O se mea uiga ese, o Beilin o loʻo faʻalauiloaina se faʻaaliga o se manatu sa iai faalauiloaina saunia e le Minisita o le puipuiga a Isaraelu, Avigdor Lieberman.
O le eseesega i le va o Beilin ma Lieberman o loʻo i le auala tatou te filifili ai e vaʻaia i latou: o le muamua o le tama o le Oslo Accords 25 tausaga talu ai, o se 'lupe' faʻapolokiki lauiloa ma le sa avea muamua ma Taʻitaʻifono o le 'agavale' Meretz pati. Lieberman, i le isi itu, o loʻo faʻapea o le faʻafeagai tonu.
Ae, ina ua fautuaina e Lieberman le fesiitaiga o le faitau aofaʻi ma le fesuiaʻiga o le teritori, na malepe uma seoli. Ina ua faia e Beilin, o ana taumafaiga na iloa o se taumafaiga faamaoni e toe faʻaolaina le 'faiga filemu' o loʻo moe.
O le pupula lena o Beilin, o ona soo ma le 'faiga filemu' atoa lea na taualuga i le Oslo Accords ma le taʻutaʻua o le White House lululima i le va o le taʻitaʻifono o le PLO, Yasser Arafat, ma le Palemia o Isaraelu, Yitzhak Rabin, ia Setema 1993. .Sa latou fa'ailogaina ma le manuia lenei soliga mata'utia o tulafono fa'ava-o-malo o se taumafaiga faamaoni i le ausiaina o le filemu i le va o itu e lua.
O le Donald Trump Administration ua leva ona sili atu ia Oslo ma ana upu vaivai o le 'faiga filemu', 'fetuunaiga tiga' ma le 'fausiaina o le faatuatuaina' faʻatinoga, ma isi, ona o loʻo faʻalauiloaina se isi mea atoa, o le mea ua taʻua o le 'Deal of the Century' .
Ae o le a le alu ese Oslo. O loʻo tumau pea le faʻafitauli ona o le faʻavae atamai na mafua ai lona faʻavaeina o loʻo tumau pea - lea e naʻo Isaraelu e taua ma faʻamoemoega o tagata Palesitina e le taua.
E ui o Beilin e le o toe avea ma faipule faʻapolokiki, e toʻatele Yossi Beilin o loʻo lafi pea, o loʻo taʻalo le matafaioi o le 'tagata faatupu filemu', fono i tua o faitotoa tapunia, i luga o le laina pito i tua o konafesi, ofoina atu a latou auaunaga o ni tagata faʻatalanoa, uili ma faʻatau, ma faʻaola.
O le Polofesa Palesitina ua maliu, Edward Said, e leʻi vavalo ina ua ia lapataia e uiga i taunuuga leaga i le lumanai o Oslo a o sainia. Na fa'ate'aina o ia e le au fa'asalalau fa'asalalau ma le au fa'asalalau o ni tagata fa'atauva'a, fa'atasi ma isi 'fili o le filemu' i 'itu uma e lua'. Ae, o ia, e pei o le tele o isi Palesitina, sa saʻo.
"E leʻi natia e taʻitaʻi o Leipa ma Likud le mea moni e faapea o Oslo na mamanuina e vavaeeseina le au Palesitina i nofoaga e le vavalalata, e le mafai ona gafatia, e siomia e tuaoi e pulea e Isaraelu, faatasi ai ma nofoaga ma ala o le nofoia e faailogaina ma solia ai le amiosaʻo o teritori," na ia tusia i totonu o le Atunuu.
O le nofoia o Palesitina, mo le taimi muamua, na faatelevaveina faatasi ma le maliega a le taitai Palesitina. O le PLO na avea ma faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu ma le amataga o le Pulega Palesitina i le 1994. O aia tatau a le faitau miliona o tagata sulufaʻi Palesitina i totonu o le atunuʻu na faʻasalaina. O le Faletupe i Sisifo na vaevaeina i vaega A, B ma C, taʻitasi taʻitaʻia e tulafono eseese, tele lava i lalo o le pule a le militeri a Isaraelu.
O le 'Palestinian Revolution' na liua i se faagasologa tiga o le 'fausiaina o le setete', ae leai se setete poʻo ni teritori vavalalata. Palesitina oe na teena iʻuga mataʻutia o Oslo - faʻalauteleina le faʻalauteleina o kolone Iutaia, faʻaauau galuega sauā, faʻamautu e ala i le 'faamaopoopoina saogalemu' i le va o Isaraelu ma le PA - e masani lava. sauaina ma ua ta'ua o tagata fa'atauva'a.
I le taimi nei, sa faaauau pea ona faatupeina ma puipuia e pulega a Amerika ia Isaraelu, e aunoa ma se popole e uiga i lana galuega e fa'atatauina e le tagata lava ia o le 'tagata fai pisinisi faamaoni.'
Na taʻalo le PA ona o faʻamanuiaga e matuaʻi taugata tele e lafoai i luga o mataupu faavae. O se vasega fou o Palesitina ua tulaʻi mai, faʻalagolago ia Oslo mo lona tamaoaiga ma le tamaoaiga.
E tusa lava pe vavae ese e le Trump Administration le Palestinian Refugees Agency, UNRWA, o tupe uma, ma aveese le $ 200 miliona i fesoasoani agaalofa i le PA, o le US tatala mai $61 miliona tala i le PA e fa'atumauina ai lana 'feso'ota'iga saogalemu' ma Isaraelu. 'Saogalemu a Isaraelu' o se noataga e sili ona paia e motusia.
O le mea lea e tumau ai le matautia o Oslo. E le o le maliliega lava ia e taua, ae o le mafaufau i tua atu - o le faʻapolokiki ma le va o malo o loʻo gaosia atoa e tautua ai Isaraelu.
Ia Ianuari 2017, Daniel Pipes o le pro-Israel Middle East Forum na sau ma le mea e foliga mai o se manatu puerile: o se 'auala i le filemu' i le va o Isaraelu ma Palesitina, e faavae i luga o le tautinoga faigofie ua manumalo Isaraelu.
Ole ta'iala fou e mana'omia la'ititi e ala ile feutanaiga. E na'o le ta'u atu e Isaraelu o le 'manumalo', lea na faauigaina e Pipes o le "faamalosia o le loto o se tasi i le fili, ma faamalosia o ia e ala i le toilalo e lafoai ana fia taua.'
E pei lava o le le mautonu e pei o le manatu o Pipes, i ni nai masina mulimuli ane, na faalauiloa ai e le Congressional Republicans i le US le "Israel Victory Caucus." O le ta'ita'ifono o le Caucus, Rep. Bill Johnson, 'vavalo' ia Aperila 2017 e le o toe umi ae alu atu le Trump i Isaraelu e faʻasalalau le siitia o le US Embassy mai Tel Aviv i Ierusalema.
Talu mai lena taimi, o loʻo mulimulitaʻia e le US se faʻataʻitaʻiga o se fuafuaga lea e faʻalauteleina ai e le US le 'manumalo' a Isaraelu, aʻo tuʻuina atu tuutuuga o le toe faʻafoʻi atu i tagata Palesitina na faatoilaloina. E ui lava i le tele o lana gagana faʻa-malo ma le tulafono, o le ute foi lena o Oslo.
Trump, i le faamalieina o le Palemia itu taumatau o Isaraelu, Benjamin Netanyahu, atonu e manatu o ia e nofo toʻatasi. faaumatia le Oslo Accords poʻo soʻo se mea e totoe. Ae ui i lea, faʻamasinoina e ala i ana upu ma gaioiga, Trump e iai faʻaalia o loo ola pea le agaga o Oslo: o faiga faatogafalea, o le taufaaleaga ma le taua mo lena 'manumalo' mulimuli a Isaraelu.
Oslo e le o se pepa fa'aletulafono fa'apitoa e mafai ona fa'atinoina pe teena. O se alaleo lea e sili atu le tutusa o tagata e pei o Beilin, Lieberman ma Pipes nai lo le mea latou te mafaufau i ai, ma o le iʻuga o tagata Palesitina o loʻo tuʻuina atu i taʻitaʻi le lelei, e le mafai ona mafaufau i fafo atu o le avanoa faʻatagaina na tuʻuina atu ia i latou e le Isaraelu ma Amerika.
Ae paga lea, o Abbas ma lana Pulega o loʻo fiafia pea i le faʻaogaina o le avanoa avanoa o Oslo, ae le o 'manatu' - aiaiga, faʻatonuga ma faʻaputu pepa - ae o le aganuu piʻopiʻo - tupe, faʻamanuiaga ma le faʻatoʻilaloina.
- Ramzy Baroud o se tusitala, tusitala ma le faatonu o Palestine Chronicle. O lana tusi aupito lata mai o le The Last Earth: A Palestinian Story (Pluto Press, Lonetona, 2018). Na ia maua le Ph.D. i Palesitina Su'esu'ega mai le Iunivesite o Exeter ma o se Tagata A'oga Le'o nofomau i Orfalea Center for Global and International Studies, UCSB.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo