Fa'ailo i luma mo le uiga, savali i tua mo le mea moni. O ai e naunau, o ai e lē naunau? Tatou te saili mo tali; matou te fememea'i i fesili.
Tatou faaiu ma amata i le aso sefulu o Mati.
I le aso 10 o Mati, 1876 i Boston, Massachusetts, na faia ai e Alexander Graham Bell le telefoni. Talofa, tofa: e tusa ai ma Mary Bellis, o le mea fou a Bell "na faailogaina e le gata i le fanau mai o le telefoni ae o le maliu foi o le tele o telefoni."
Tagi le saolotoga!
"O le malo o Amerika e talosagaina le mamalu ma le mamalu o le atunuu, le misiona a le malo ma isi fuaitau o lea lava ituaiga e faatalitonu ai le malo o Uosigitone ma Franklin e matua taua tele mo i latou le faʻapipiʻiina o Atumotu o Filipaina," o le tusi lea a Ferdinand Blumentritt mata maai i totonu. le Washington Sentinel ia Mati 10, 1900. E leai se Filipino, “e leai ma se tasi o i latou, e mafai ona sii auupega e faasaga ia Sepania, pe ana faapea o le faamoemoega o na fasiga o le totoina lea o le fuʻa Starry nai lo le fuʻa Sepania.” Fa'atonuga lelei.
Na maua e US Private Louis Gedeon lana Medal of Honor i le aso 10 o Mati, 1902. Na tuuina atu ia Kitiona le faailoga maualuga faamiliteli a Amerika mo le puipuia o "lona kapeteni na manu'a oti mai le malosi o le fili."
Fa'amatala le lofituina: Fa'amaualuga Filipino. Faamatala le fili: o se malo nofoia.
O Theodore Roosevelt, o le peresitene o le malo malosi ma le lototoa o le Iunaite Setete, sa faatinoina lona tiute i le aso 10 o Mati, 1906 ina ua ia tusi ma auina atu lana faamalo i le autau lelei a Kenera Leonard Wood, le taitai o vaegaau a Amerika i Filipaina. I le lima aso na muamua atu, faatasi ai ma le lagolago malosi o fana, fana ma fana a Gatling, na ausia ai e le autau a Wood (i upu a Roosevelt) "le galuega sili" o le faʻaumatiaina o le 1,000 Filipino Mosalemi faʻaauupegaina le tele o pelu ma tao oe na sulufaʻi atu i le lua o se mauga mu mate. Jolo, Sulu i le itu i saute o Filipaina.
E na o le toaono Mosalemi na sao mai le fasiotiga tagata. O le toatele o e ua maliliu na oo i le limasefulu manu'a. O le toʻatele o i latou na fasiotia o fafine ma tamaiti - o sui o se faʻalapotopotoga na "mumea e gauai atu i pulega a Amerika."
I le aso 10 o Mati i le 1913, na maliu ai le pologa Amerika ma le taʻitaʻi o nofoaafi i lalo o le eleele o Harriet Tubman. "O miti sili uma e amata i se miti," o le tala lea a Tubman, o se pologa na faasaolotoina o ia lava ina ua sola ese mai se faatoaga i le 1849 ma toe faasaolotoina o ia lava e ala i le toe foi mai e laveai le faitau selau o isi pologa e ala i le Underground Railroad - "se fesootaiga o auala. e ui atu i togavao ma fanua, kolosi o vaitafe, vaa ma vaa, nofoaafi ma taavaletoso, o mea uma lava e lelea i le vaaiga o le toe maua.”
Iā Mati 10 i le 1945, na lafoaʻia ai e le Iunaite Setete “tulafono mulimuli o taua faasaga i tagata lautele ina ua sili atu i le 300 B-29 pomu na paʻuʻu latalata i le afa miliona pomu afi i Tokyo o loo momoe.” E tusa ma le 100,000 tagata ua "mumu, vela ma tao i le oti," e tusa ai ma le tusiata o le osofaiga, Gen. Curtis LeMay. O le osofaʻiga “o le fasiotiga tele lava lea e tasi i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na faaitiitia ai le faaumatiaga o le aai Siamani o Dresden ia Fepu. 13, 1045.”
O le tusitala o Zelda Sayre Fitzgerald, le avā a le tusitala taʻutaʻua o F. Scott Fitzgerald, na maliu iā Mati 10, 1948. “Ou te lē fia ola. Ou te manaʻo e alofa muamua, ma ola faʻafuaseʻi, "o le tala lea a Zelda, o le na fano i se afi faʻamaʻi i Asheville, North Carolina.
“Ou te aveina le taavale ma ou tulivae. A leai, e fa'afefea ona tu'u la'u lipstick ma talanoa i la'u telefoni?" o le tala lea a le tamaitai lauiloa Amerika o Sharon Stone, o le na fanau i lenei aso i le 1958. O le aso na sosoo ai ma le fanau mai o Ms Stone, o le na maua le tulaga o le ata o Hollywood i le ata tifaga Basic Instinct, o se B-47 pomu “na pa'u faafuasei se auupega faaniukilia i luga o Mars. Bluff, Karolaina i Saute. O le mea papa e masani ona pa, ma tuua ai se lua e 75 futu le lautele ma 35 futu le loloto.”
Aisea na ave ai e le vaalele a le malo se auupega o le faatafunaga tele? Manatu fa'avae? Fa'amatala uiga fa'anatura: “se fa'ata'ita'iga fa'anatura o le amio e fa'aalia ai se ituaiga o meaola” (genus warmonger?) ma “e masani lava o se tali atu i fa'aoso fa'atupu si'osi'omaga. E pei o le filemu?
Ia Mati 10, 1966 Wally Schirra ma Frank Borman na tuʻuina atu i le Philippine Air Force Aviation Badge e Ferdinand ma Imelda Marcos. O le US lua tagata vaalele na faatoa faia i luga o vaʻa vaʻa taamilo i le vaʻa "taua i le fuafuaina o se misiona a Apollo i le masina." mamao ese!
I le lua tausaga mulimuli ane i le aso lava e tasi, na faia ai e le ta kitara lauiloa Jimi Hendrix i le Washington Ballroom i Washington DC. “Pe manatua ea e le matagi igoa na agi ai i aso ua mavae?” tagi le kitara a Jimi.
"Faatasi ai ma lona tootoo, lona matua ma lona poto, e musumusu mai 'leai, o le a mulimuli lenei'."
Pe tumau pea le taua? Fesili manaia.
Seia oo i lona toe faafoi atu ia Mati 10, 1974, sa manatu le vaegaau a le Imperial Army Lt. Hiroo Onoda o loo tau pea o ia i le Taua Lona Lua a le Lalolagi - mai lona masalosalo i Mindoro, Filipaina. "Mo le 29 tausaga, na ia musu e siilima, ma teena taumafaiga uma e faatalitonu ai o ia ua uma le taua o se togafiti." Na oo lava ina faailoa faaletulafono lona maliu i Iapani. "I lona ofu toniga ma le pelu, o lana fana o loʻo galue pea ma le 500 pusa o pulufana ma le tele o grenades lima," na tulaʻi mai ai Onoda mai lona lafitaga o Mindoro, ma tuʻu i lalo ona lima ina ua faʻafeiloaʻi e lona taʻitaʻiʻau le tagata tau ma taʻu atu ia te ia. o le faia'ina o Iapani.
E le manaʻomia ona tatou faatali umi e folafola atu le iʻuga o taua. O Mati 10 i le 1987, o se aso lea na avea ai le teena o se tagata lautele—ua faamamaluina i le lalolagi aoao, o lona uiga, ina ua amanaʻia e Malo Aufaatasi le tetee ona o le lotofuatiaifo i le auaunaga faafitafita o se “aiā tatau a tagata.” Tau lava o le fai atu leai; aua le fefe.
Na valaaulia e le malo o Amerika ni kamupani inisinia e lima ia Mati 10, 2003 “e tuuina atu ni tauofoga mo se konekarate e faia ai galuega toe fausia i Iraq.” I totonu o vaega na vala'aulia e tauofo o se kamupani fa'asili e ta'ua o Dick Cheney, e ta'ua fo'i o Halliburton. Ina ua fesiligia e uiga i le faalilolilo o loʻo siomia ai le vaapiapi filifilia o kamupani valaʻaulia, o loʻo faʻamatalaina e se ofisa US "E le o ni kamupani e fou i lenei ituaiga o galuega." Tauagavale. E faigofie le fefaʻatauaʻiga: a maeʻa ona faʻaumatia e le militeri a le US le soifua maloloina o Iraq, uafu, malaevaalele, ma aʻoga, o le kamupani e manumalo i le toe fausiaina o le a maua le $ 900 miliona "e toe faʻaleleia auaunaga faʻalesoifua maloloina a Iraqi, uafu ma malaevaalele, ma aʻoga ma isi aʻoaʻoga. faalapotopotoga.”
I le aso 10 o Mati, 2003, na faia ai e le Failautusi a le White House, Ari Fleischer se faʻasalalauga faʻavaomalo: "[T] o loʻo i ai se vaega taua o le tipiloma o loʻo faʻagasolo aʻo matou talanoa. O lena tipiloma e faailogaina i se tulaga o fetuutuunai i totonu o le tipiloma. Ae o le pito i lalo o loʻo tumau pea ... o se vaega o faiga faʻavaomalo e uiga i le taimi e faʻaumatia ai le tipiloma."
I le aso lava lea na talanoa ai Lucid Ari e uiga i le tipiloma, na faasilasila ai e le aufaasālalau faavaomalo le faamavaega a le US diplomat John H. Brown i le tetee i sauniuniga a le pulega a Bush e osofaia Iraq. “I le kelope atoa ua amata ona fesootai le Iunaite Setete ma le faaaogaina le tonu o le malosi,” o le tala lea a Brown lea na ia faaopoopo mai o le “le amanaia e Bush o manatu i isi atunuu, e faamaonia i lona faatamala i faiga faapolotiki lautele, ua aumaia ai se senituri tetee i Amerika. .” O le a la le mea tatou te taʻua o le selau tausaga talu ai?
"Sa ou matamata i fitafita i laʻu vaega faigaluega ua le amanaiaina mo ni gaioiga totoa aʻo agai i luma tagata o loʻo nonofo i lalo o loʻo toe foʻi i le Setete e pei o ni toa taua," na tusia ai e Sgt. Justin Chestnut mai Baghdad i se tusi na lomia e Stars and Stripes i le aso 10 o Mati, 2005. Ae faapefea le lototetele o tagata o loʻo nonofo i luma o le Emepaea o loʻo faʻaauau pea ona tetee? Lelei fesili.
I le aso lava e tasi o le tausaga lava lea, o le upega tafaʻilagi a Amerika e taʻua talafeagai, Common Dreams, faʻasalalau se valaau a Amy Quinn e faamanatu atu ai i le au faitau e leai se filifiliga ae na o le gaioiga. I lana misia, na sii mai ai e Quinn Martin Luther King o lē, mai se lotu i le 1967, na ia tatalaina lana lauga taʻutaʻua e fesootaʻi atu i le mativa, faailogalanu ma le Taua a Vietnam: ‘Ou te sau i lenei fale tapuaʻi i le pō nei ona o loʻu lotofuatiaifo e leai se isi filifiliga e tuua ai aʻu.
Ia faamanuia le Atua i le sefulu o Mati; i lenei aso, tatou te manatua, tatou te mumusu, tatou te tetee.
Mai le tusi a sau The Poverty of Memory: Essays on History and Empire (CFNS, 2006). E mafai ona maua le tusitala e ala i [imeli puipuia].
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo