“E lua faiga o loo i luma o le lalolagi… O le tasi e vaai atu i le mativa, valea, faaitiitia tagata, ma le saua; o le isi i le faateleina o le tamaoaiga, mafanafana, atamai, tuufaatasiga o faatinoga, ma le malamalama. O le tasi e tilotilo atu i taua lautele; o le isi i le filemu lautele.”
- Henry C. Carey, o se taʻutaʻua 19th Century Amerika
le tamaoaiga na faia le mataupu faasaga i fefaatauaiga saoloto
Amerika Latina ua taʻuina atu mo le tele o tausaga o fefaʻatauaʻiga saoloto o le ala lea i le faʻafouina. Ua viia e le au faipule ma le au popoto a Uosigitone ona uiga lelei ma folafola atu i atunuu e le o atiaeina o se elemene taua mo atinae manuia. Ae o taʻitaʻi Latina Amerika ua fiu i folafolaga le aoga.
Ina ua malaga Siaosi W. Bush i totonu o le itulagi i le amataga o lenei tausaga, toe faʻalauiloaina le lisi o fefaʻatauaʻiga saoloto, o ana valaau na paʻu atu i taliga masalosalo. “O le a matou talitonu i folafolaga a Bush pe a i ai le fesiitaiga o tekinolosi, pe a aveesea pa puipui o tau,” o le saunoaga lea a le Peresetene o Paraguay Nicanor Duarte.[1]
Ae o taʻitaʻi faʻapolokiki a Amerika ma tagata popoto e leʻi lagolagoina i taimi uma le fefaʻatauaʻiga saoloto. O le mea moni, mo le tele o tala fa'asolopito o Amerika sa latou matua tetee i ai. I le 19th ma le tele o le 20th seneturi, ina ua tauivi le Iunaite Setete e atiina ae ma fausia pisinisi a le atunuu, sa vaai taitai o Amerika i fefaatauaiga saoloto e pei lava o Hugo Chavez ma isi taitai Latina Amerika i aso nei.
Mo le tele o le seneturi lona 19, o le Malo o Peretania na pulea pisinisi a le lalolagi. Faatasi ai ma le maualuga o le gaosiga, sili atu le alualu i luma o gaosiga, ma le puleaina o fefaatauaiga a le lalolagi, o le au faipolotiki ma le au atamamai o Peretania e pei o Atamu Samita lea na fautuaina ai le "faatauina saoloto" ma talai atu i malo o le lalolagi e uiga i "vavega" o le maketi le pulea. Peitaʻi, o le ʻaufaipolotiki a Amerika, sa maumauaʻi i le atiina aʻe ma le suia o lo latou malo mai se kolone matitiva i se malo malosi o le lalolagi, ma o le a lē faaseseina. Na latou teena le talitonuga faa-Peretania.
O Alexander Hamilton, mo se faʻataʻitaʻiga, o se tasi i le taimi o Atamu Samita, na talitonu o fefaʻatauaʻiga saoloto na faʻaseseina manuia o fefaʻatauaʻiga i pulega faakolone poʻo malo. E tusa ai ma Hamilton, o se faiga faʻavae o le puipuiga e fesoasoani i le atinaʻeina o le tamaoaiga o le atunuʻu fou. O le Iunaite Setete, na ia manatu ai, e le mafai ona tuto'atasi atoatoa se'i vagana ua ia lava ia i oloa uma tau tamaoaiga talafeagai.[2] E le'i sese o ia ona o le a faaaogaina tonu e le Iunaite Setete ia ituaiga faiga faavae puipuia e fausia ai lo latou malosi tau alamanuia i tausaga a sau.
I le seneturi mulimuli ane, e leʻi suia le tulaga o taʻitaʻi Amerika. "O fefaʻatauaʻiga saoloto e taugofie ai le oloa e ala i le taugofie o le gaosiga," o le tala lea a le Peresetene o le US William McKinley i le 1892.
“I lalo o le fefa'ataua'iga saoloto, o le faioloa o le matai ma o le fa'atau oloa o le pologa. O le puipuiga ua na o le tulafono o le natura, o le tulafono o le faasaoina o le tagata lava ia o le atinaʻeina o le tagata lava ia o le mauaina o le taunuuga sili ona maualuga ma sili ona lelei o le ituaiga o tagata."[3]
Na matuā teena foʻi e le ʻaufaipisinisi taʻutaʻua i le Iunaite Setete, e pei o Henry C. Carey, le faiga lea na faaauilumaina e Peretania o loo taʻua ai o le “faatauvaa.” Na faʻamatalaina e le German American Economist Friedrich List i le 1841 le mafuaʻaga na le fetaui ai le faiga o fefaʻatauaʻiga saoloto i malo e le o alualu i luma:
"O le tauvaga saoloto i le va o malo e lua e maualuga le malamalama e mafai ona aoga le tasi i [le] tulaga [e] o i laʻua uma e toetoe lava tutusa le tulaga o le atinaʻeina o pisinisi, ma soʻo se malo e mafua mai i faʻalavelave e tua atu i isi pisinisi, pisinisi. , ma folauga… e tatau ona faʻamalosia muamua ona lava malosi, ina ia mafai ai ona faʻafeiloaʻi o ia e ulufale atu i le tauvaga saoloto ma malo sili atu ona alualu i luma.”[4]
O le iʻuga o fefaʻatauaʻiga saoloto, na ia talitonu ai, o le a avea ma "se gauaʻi lautele o malo le alualu i luma i le tele o gaosiga, pisinisi ma le vaʻa malosi."
Ae o le tele o taʻitaʻi ma tagata popoto i atunuu muamua o le lalolagi e foliga mai ua galo o le Iunaite Setete, ma isi atunuu muamua o le lalolagi na atiina ae pisinisi e ala i le teenaina o valaau mo fefaʻatauaʻiga saoloto ma puipuia malosi a latou pisinisi faʻatupu. O malo matitiva o le lalolagi i aso nei o le a atamai ona manatua o le Iunaite Setete, sa avea muamua ma kolone o le Malo o Peretania, e leʻi umi ae sili atu nai lo Peretania i mea tau alamanuia ma tamaoaiga i faiga faavae e tuusaʻo ai le eseesega o faiga faʻavae fefaʻatauaʻiga saoloto na lagolagoina e le au atamamai ma faipule le malo.
O le Peresitene o Venesuela o Hugo Chavez e foliga mai e malamalama i lenei lesona o le talafaasolopito o le lalolagi ma ua avea ma tagata tetee sili ona tautala i le mataupu tau fefaatauaiga saoloto ua faalauiloa nei e le Iunaite Setete. E pei ona faia e taʻitaʻi o Amerika i lalo ifo o le seneturi talu ai, ua malamalama Hugo Chavez o fefaʻatauaʻiga saoloto e le talafeagai mo malo vaivai ma le alualu i luma, ma o le ala moni i le atinaʻeina ma le alualu i luma o le atunuʻu o le faʻamalosia lea o pisinisi a lona lava malo ma gaosiga e ala i le lagolago tuusaʻo a le setete. , ta'iala ma fa'auilavea. A'o le'i mafai ona fai fefa'ataua'iga saoloto, o Venesuela ma isi vaega o Amerika Latina e tatau ona malosi. Ma agai atu i lena taunuuga, o loo faia e Hugo Chavez ni taumafaiga taua.
Le toilalo o Venesuela i Tuana'i
Talu mai le amataga o le faatemokalasi i Venesuela i le 1958, ua masani ona malamalama o sini autu o le atinaʻeina o le atunuʻu e aofia ai pisinisi ma pulega tau tamaoaiga. O le fa'aulufaleina o se auala i le pule a le atunu'u sa masani ona va'aia o se vaega o se fa'agasologa tele o le fa'atupuina o le atunu'u lea na amataina i le fa'ato'ilaloina o le pulega a Perez Jimenez i le 1958.[5]
I le 1962, na pasia ai e le malo fou le Tulafono o Faiga Faʻavae Taʻavale e amata ai le fausiaina o se pisinisi taʻavale a le Venezuelan, faʻapea foʻi ma se faiga faʻavae e fausia ai se pisinisi taʻavale a le atunuʻu. O nei faiga uma e lua na i ai le faʻamoemoe e faʻaitiitia ai le faʻalagolago i tekinolosi a Venesuela ma fausia ai le gafatia mo pisinisi mamafa. Sa masani ona malamalama e faapea afai o Venesuela o le a avea ma se atunuu tutoʻatasi, atiaʻe, e manaʻomia le faʻapisinisi. O ta'avale a le atunu'u ma ta'avale ta'avale, o lo'o fa'aalia e tekinolosi lavelave ma le fa'atulagaina o gaosiga, na va'aia o ni fa'alapotopotoga fa'apitoa e lua e mafai ona fa'atupuina le amataga o se sosaiete fa'aonaponei i Venesuela.[6]
Ae na le manuia taumafaiga a Venesuela e fai pisinisi. E ui lava i le mea moni e faapea o se faiga faavae aloaʻia a le malo e oo atu i le 1980, e leai lava ma se palau e tasi e gaosia; e leai se pisinisi ta'avale a le atunu'u e fa'atūina. Venesuela toetoe lava a faalagolago atoa i tekinolosi faaulufale mai mai le lalolagi atiaʻe, totogi mo suauu auina atu i fafo. O le fausaga faakolone masani o le tamaoaiga e itiiti lava se suiga; Venesuela o loʻo faʻatau atu pea mea mataʻutia, tele o le suauu, e faʻafesuiai mo oloa gaosi mai fafo mai atunuʻu atinaʻe.
Ina ia malamalama i le toilalo o Venesuela i aso ua mavae e atiina ae pisinisi o le malamalama lea i le toilalo o le faatemokalasi saoloto. E pei o le tulaga i le tele o malo faatemokalasi saoloto, o le faatemokalasi o le Fa Republic (1958-1998) na fausia i luga o se feagaiga faaupufai i le va o vaega tauva. E lua vaega faaupufai, e aofia ai vaega feteenai eseese o sosaiete, faatasi ai ma le le aofia ai o itu tauagavale, na malilie e faasoa atu le pule ia i latou lava, ma sui le au peresitene i lo latou va.
I le avea ai o se malo na fausia i luga o se tuufaatasiga o vaega feteʻenaʻi ma mea e fiafia i ai vasega, na toetoe a le mafai ona fausia se polokalame faʻapolokiki tutusa e mafai ona faʻamalieina manaʻoga o le feteʻenaʻi fiafia. O galuega fa'apisinisi na fa'ailoaina ose sini taua tau atina'e, ae o le a mana'omia ai suiga tetele i le fausaga o le tamaoaiga. E mana'omia le una'ia o pisinisi fou ina ia tuto'atasi le atunu'u mai oloa fa'aulufale mai, ma fa'atupu ai se fete'ena'iga manino ma le vaega fa'aulufale fa'aleaganu'u. O faiga fa'apolokiki, na fausia i luga o se maliliega e aloese ai mai fete'ena'iga ma puipuia le fiafia o vaega fete'ena'i, e aofia ai vaega sili ona malolosi, o le a faigata tele, pe toetoe a le mafai, ona faia suiga mana'omia.[7]
O lea la, mo se faʻataʻitaʻiga, ina ua faia e Peresitene Carlos Andres Perez se taumafaiga faʻaopoopo e faʻatino le faiga faʻavae pisinisi taʻavale i le 1970, o taʻiala a le malo mo le faiga faʻavae na fai mai e tatau ona mafua ai le "faʻalavelave faʻaagafesootai ma le tamaoaiga" i kamupani taʻavale o iai nei. O le "faatulagaga o le maketi" o loʻo i ai nei o le a avea ma mea e faʻamautinoa ai le faiga faʻavae.[8]
I se isi faaupuga, e ui lava e tatau ona faia ni suiga loloto o le fausaga i le tamaoaiga, na fuafua le Fa Republic e faia e aunoa ma le faia o ni galu, e aunoa ma le faatupuina o feeseeseaiga. Ae talu ai e le tusa ai ma manaoga o kamupani taʻavale faavaomalo, ma le au faʻaulufale mai o taʻavale i totonu o le atunuʻu e fausia se fale taʻavale a le atunuʻu e tutoatasi mai oloa mai fafo, o le a le mafai ona faia e aunoa ma le luluina o le vaʻa.
O le mea lava lea na tupu i le pisinisi palau. O kamupani taʻavale faʻavaomalo e leʻi naunau moni e galulue faʻatasi i le fesiitaiga o tekonolosi, o tagata faʻaulufale mai fafo na tetee i le faiga faʻavae, ma o le malo, i totonu o le vaeluaga, e leʻi i ai le malosi faʻapolokiki e faʻaauau le galuega. I le faaiuga, o le fuafuaga na tuʻu ai le tino oti o se fale taʻavale fou fou i le ogatotonu o le vaomatua o Venezuelan, e le mafai ona gaosia se iunite se tasi.
Na manino lava o le a le mafai e le malo faʻatemokalasi saoloto a le Malo lona Fa ona faia suiga talafeagai, poʻo le faʻafeiloaʻi o le feteʻenaʻi o aia a se sosaiete fevaevaeaʻi. E pei o le masani i malo faatemokalasi saoloto, o vaega malolosi i Venesuela ma fafo na latou faʻaaogaina a latou faatosinaga e puipuia ai suiga le manaʻomia, faʻaitiitia ai le fiafia o le toʻatele o tagata matitiva, ma faʻasaoina le tulaga quo.
Ina ua uma le toilalo o taumafaiga tau alamanuia, na alu i tua pisinisi i Venesuela. O vaega toe tu mai i totonu o le malo na ave le atunuu i le faasaolotoina, ma o faalapotopotoga tau tupe faava o malo e pei o le IMF ma le Faletupe o le Lalolagi na unaʻia le atunuu agai i le "aupulega" a Uosigitone o fefaatauaiga saoloto. O le tamaoaiga na ui atu i se faagasologa o le deindustrialization ma privatization ona o vaega tetele o le tamaoaiga na faatau atu i tupe faavae faava o malo e aofia ai fesootaiga, fale uʻamea, kamupani vaalele a le atunuu, ma sa faia fuafuaga e faia tutusa i le atunuu suauu ma alamanuia petrochemical.[9 ]
E oo atu i le faaiuga o le Malo lona Fa, o sini o le atinae o le atunuu ua matua lafoaia. O le tamaoaiga o Venesuela o le a tumau pea le tamaoaiga faakolone, o manaoga o tagata matitiva ua faalataina. Na manino le lesona: o ituaiga suiga fou e manaʻomia e suia ai le atunuʻu e mafai ona faia e se malo fou.
Le Bolivarian Revolution: Fale Alamanuia i Venesuela
O le tulaʻi mai o Hugo Chavez ma le Bolivarian Revolution o le faʻaiʻuga lea o le faatemokalasi e ala i feagaiga ma faʻatasi i Venesuela. O le a leai ni maliega o le faasoaina o malosiaga, ma e leai foi ni vaega malolosi tau tamaoaiga o le a i ai se aafiaga le talafeagai i le malo. Afai o tapulaa o le faatemokalasi saoloto na taofia ai malo muamua mai le faia o fuafuaga e fausia ai pisinisi i Venesuela, o le le lava o na lava tapulaa e mafai ai e le Bolivarian Revolution ona auai i le tele o galuega tau pisinisi i totonu o nai vaega muamua. tausaga o le fouvalega. O le uiga o le Fouvalega e na o lena lava; o fete'ena'iga a vasega o le a fa'afeagai, ae le 'alofia.
I le sailiga o tekinolosi e manaʻomia e fausia ai pisinisi fou a le atunuʻu, e leʻi faia e le malo o Chavez ia mea sese tutusa a malo ua mavae. Nai lo le taumafai e faʻatulagaina mo le faʻaaogaina o tekonolosi mai kamupani iloga a Amerika ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo o loʻo fesoʻotaʻi atu i vaega malolosi i le lotoifale ma e le fiafia e galulue faʻatasi ma pisinisi a Venesuela, ua fausia e le malo o Chavez sootaga vavalalata ma atunuu e fiafia e galulue faʻatasi e pei o Saina, Rusia. , Iran, Atenitina, Belarus, Pasila ma isi. Ma nai lo le popole e uiga i le aʻafiaga o a latou faiga faʻavae i vaega malolosi o le tamaoaiga i totonu o le atunuʻu, o le malo o Chavez ua matele ina taulaʻi atili i aʻafiaga latou te ono maua i le atinaʻeina o le atunuʻu ma olaga o le toʻatele o tagata matitiva.
“O le a avea i tatou ma malosiaga i lenei konetineta ma le lalolagi. I le suauu, i le kesi, i le petrochemicals, i alamanuia, e leai se masalosalo e uiga i ai, "o le tala lea a Chavez talu ai nei a o ia faʻalauiloa le faʻalauiloaina o se pisinisi fou petrochemicals i totonu o le atunuʻu. O le alamanuia o le a aofia ai le fausiaina o le silia ma le 50 fale gaosi oloa i le salafa o le atunuu, faatasi ai ma tupe teufaafaigaluega ma tekinolosi mai Pasila, Rusia, ma Iran, e gaosia ai oloa palasitika ma vailaau mai le tele o punaoa faanatura a Venezuela. Fai mai Chavez o le a le gata ina sapalai le pisinisi i totonu o le atunuu ae o le a mo le auina atu i fafo i isi atunuu o le itulagi.[10]
Mai Atenitina, o loʻo fuafua le atunuʻu e aumai tekinolosi mo le sili atu i le 56 galuega faʻapisinisi e gaosia ai oloa faʻatau, meaʻai, vaega taʻavale, meafale, meafale, ma isi mea. Ma e le gata o galuega felagolagomaʻi i totonu o atunuu o le itulagi ua televave le faʻatupulaia, ae o loʻo i ai le faʻamoemoe e fausia pisinisi a le atunuʻu e ala i le mea na taʻua talu ai nei e se tasi faifeau Atenitina o se "auala fou o le galulue faatasi."[11]
"O le manatu lena, felagolagomai moni i le fesiitaiga o tekonolosi tau pisinisi, sili atu nai lo maliega faapisinisi," o lana tala lea. “O le felagolagomai i atunuu i saute o le ala moni lea i le atinae o le atunuu.”
I se taumafaiga e fausia ni alamanuia i se faʻataʻitaʻiga faʻaagafesootai, na faʻasalalau talu ai nei e Venesuela le fausiaina o le silia ma le 200 fale gaosi "socialist" i le isi lua tausaga. Faatasi ai ma le galulue faʻatasi ma tekinolosi mai Belarus, Vietnam, Italia, ma Pasila, o le a gaosia e fale gaosi mea tau eletise, uila afi, fale ma mea faufale, mea tau soifua maloloina, ma isi mea. O falegaosimea o le a pulea ma faʻatautaia e nuʻu o loʻo i ai ma faʻasalalau solo i le atunuʻu e aumai ai atinaʻe i itulagi matitiva.[12]
Faatasi ai ma Rusia ma Belarus, ua fuafua Venesuela e fausia kamupani soofaatasi e gaosia uila, masini mamafa, meafaigaluega faufale, ma palasitika. Ua malilie Belarus e tuʻuina atu Venesuela i tekinolosi faʻavevela e manaʻomia e le alamanuia suauʻu, se faiga fou o le puipuiga o le ea, ma manaʻomia fesoasoani i le tufatufaina atu o kesi faʻalenatura i aai o Venezuelan. Ua latou malilie foi e galulue faatasi ma Venesuela i vaega o le faasaienisi ma tekinolosi, faatoaga, petrochemicals, malosi, ma le galulue faatasi faamiliteli.[13]
Ua tuuina atu e Rusia ia Venesuela ma meafaigaluega faamiliteli e faafou ai lana autau, e aofia ai se falegaosimea e gaosia ai fana a Rusia, talu ai ua teena e le US le toe faatauina atu o auupega i Venezuela. Ae ua manatu foi Moscow i le faia o se vaega tupe atinae lua e faatupe ai galuega soofaatasi i le vaega o suauu, petrochemicals, alamanuia meaai, felauaiga ma le fausiaina.
Mai Iran, Venesuela o loʻo mauaina le tekonolosi manaʻomia e gaosia ai taʻavale ma taʻavale. E ala i se maliliega mo le fesiitaiga o tekinolosi, ua faatuina ai e Iran ma Venesuela ni fale gaosi soofaatasi e gaosia ai le 25,000 taavale i tausaga taitasi ma le 20 tractors i aso taitasi, ma le faateleina o le pasene o vaega na gaosia i le atunuu. E oo atu i le 2011, ua faamoemoe Venesuela e maua se laina o taavale e selau pasene le gaosia i le atunuu.[14] O loʻo agaʻi atu le gaosiga o taʻavale i le itu lava e tasi ma o le taimi nei, i se faʻailoga faʻatusa, Venesuela faʻataʻitaʻiina faʻataʻitaʻiga fou mai le fale tuai lava e tasi lea na tuʻua e le malo faʻatemokarasi saoloto a Venezuela mo le luasefulu tausaga.
Venesuela ma Iran, lea na faʻamaonia e Chavez o loʻo autasi i la latou tetee i le malo o Amerika, o loʻo galulue faʻatasi foi i le suʻesuʻeina ma le faamamaina o le suauu, i petrochemicals, ma tekinolosi mo le gaosiga o falaoamata sana i Venezuela. O lo'o fa'atūina fo'i fuafuaga tu'ufa'atasi i totonu o Iran ma Venesuela mo le manuia o atunu'u uma e lua, ma ua malilie Iran e fa'aalu le faitau piliona o tala i nei galuega.
Mai Saina, Venesuela o loʻo aumaia le tupe faavae talafeagai, tekinolosi ma tomai e faʻaleleia atili ai felauaiga, o le suauu, gaosiga o mea tau eletise ma isi mea. Ua teu e Saina le tele o piliona o tala i le gaosiga o suauʻu a Venesuela, ma fausia ai se kamupani faʻatasi ma Venesuela e suʻesuʻe ni suauʻu fou. O le maliliega o le a tu'uina atu ai Venesuela mana'omia tupe fa'afaigaluega i tekonolosi ma atina'e mo le suau'u mamafa i le vaitafe o Orinoco i Venesuela.[15]
“O atina’e e mana’omia e lo tatou atunu’u e aga’i i luma i vaega o alamanuia ma kamupani tu’ufa’atasi, fa’apea fo’i ma isi fuafuaga e le-petroleum,” o le saunoaga lea a le minisita o suau’u Rafael Ramirez.
O le pisinisi faʻatasi o le a aofia ai le fausiaina o tane suauʻu mo le felauaiga o suauʻu i le va o Venesuela ma Saina, o se fesuiaiga ua matua faateleina i tausaga talu ai nei. Ua malilie foi Saina e teu ni nai piliona tala i le fausiaina o se nofoaafi a le atunuu i Venesuela, e le gata mo le felauaiga o suauu, ae faapea foi nofoaafi pasese.
E le gata i lea, o Venesuela o loʻo gaosia nei komepiuta ma tekonolosi Saina. O le poloketi faʻatasi o le a maua ai komepiuta mo le maketi Venesuela ma Latina Amerika, faʻatasi ai ma se maliliega e faʻagasolo malie le faʻaogaina o tekinolosi mo le gaosiga o mea komepiuta i totonu o Venezuela. O le poloketi e le gata ina fa'atatau mo le fa'aulufale mai i totonu o le atunu'u, ae fa'apea fo'i le fa'atauina atu o iunite i fafo. E $6 piliona tala le tupe o atinae a le atunuu o le a fesoasoani i le faatupeina o galuega i le lumanai e pei o nei i le va o atunuu e lua e aofia ai le gaosiga o telefoni feaveai, taavale, ma isi mea.[16]
Faatasi ai ma Pasila, Venesuela o loʻo i ai fuafuaga e fausia faʻatasi suauʻu ma kesi faʻanatura, faʻapea foʻi ma le tele o le Gas Pipeline o le poloketi i Saute lea o le a ave ai le kesi Venesuela i le Brazilian Amazon e oʻo atu i Atenitina.
Ua faia foi e le malo o Chavez ni kamupani lala fou i le kamupani suauu PDVSA. O nei kamupani lala eseese o le a galulue e faʻalauiloa atinaʻe i vaega eseese o le tamaoaiga e pei o faʻatoʻaga, alamanuia, fau vaa, ma e oʻo lava i oloa faʻatau e pei o seevae, lavalava, meafaigaluega, ma mea tau eletise.
O le PDVSA Naval, le lala fau vaa, ua sainia se maliliega ma Pasila e fausia ai se va'a soofaatasi i Venesuela mo tane suau'u fou e 42 lea ua faamoemoe le atunuu e fausia i le 2012. Ua faamoemoe tagata Rusia e fesoasoani ia Venesuela i le fausiaina foi o tane kesi faanatura faapitoa.[ 17]
"I totonu o le sefulu tausaga o le a tatou molimauina ai se oso e le masani ai i le mamafa ma le mama alamanuia o le atunuu, e mafai ai ona tatou ulu atu i maketi fou i le gataifale alamanuia e tusa ai ma le fuafuaga a le PDVSA ma le malo o le atunuu," faamautinoa Chavez i le tausaga talu ai.
Ma o le lisi o galuega faʻapisinisi e faʻaauau pea. I le lua vaiaso talu ai, na fa'aulufaleina ai e le peresetene se fale u'amea fou fa'atasi ai ma se falegaosimea e gaosia ai paipa mo le suau'u a le atunu'u, o se oloa e masani ona fa'aulufale mai e Venesuela. O le tele o le teuina o uʻamea, bauxite, ma le kesi faʻalenatura o le a tuʻuina atu ai pisinisi fou, faʻafetai i se vaega i faiga fou a le malo e faʻatapulaʻa ai le auina atu i fafo o mea mataʻutia ma faʻamaonia nei mea faʻavae i tagata Venesuela.
O lo'o fausia e le atunu'u se auivi tau alamanuia e ala i le fa'atuina o alamanuia maualalo e galulue ai ma le tele o punaoa faanatura. O nei alamanuia tulaga maualalo o le a sapalai atu ai alamanuia sili atu i le lumanai e pei o le vaega o taavale afi ma fau vaa, fausia ai se faiga tau alamanuia tu'u sa'o. Venesuela, e pei ona fai mai Chavez, "e tatau ona savali i ona lava vae." O ona "vae", na ia faamautinoa mai, o minerale tetele ma punaoa faanatura o loʻo tele i Venesuela i luga aʻe o loʻo fausia ai pisinisi a le atunuʻu.
Ma o faiga faavae ua i ai taunuuga. E le gata o le tamaoaiga o Venesuela na faʻaalia le faʻatupulaia o fua faatatau i tausaga talu ai nei, ae o le vaega o gaosiga o se tasi lea o vaega sili ona vave faʻatupulaia talu mai le 2003, faʻateleina vave nai lo le tamaoaiga lautele.[18] O oloa fa'aulufale mai o oloa fa'atau fa'au'u ua fa'aitiitia fo'i, fa'atasi ai ma le fa'ateleina o oloa e fa'atatau i le fa'avaeina o tupe faavae e pei o masini ma mea faigaluega e mana'omia mo pisinisi.[19]
Venesuela o loʻo fausia pisinisi e pei ona leʻi faia muamua i le tala faasolopito o le atunuʻu, ma o loʻo latou faia e ala i le tetee atu i mea uma e manaʻomia e le faʻataʻitaʻiga tau fefaʻatauaʻiga saoloto. Ua pulea malosi e le malo o Chavez tupe teufaafaigaluega mai fafo mai atunuu eseese, faʻasalalau i totonu o galuega faʻaleleia ma atinaʻe faʻatupulaia ma Venezuelan le tele o pule. O le setete ua faʻalavelave tele, faʻaleaganuʻu vaega tetele o le tamaoaiga, faʻataunuʻuina o le agrarian reform, faʻaaogaina o tupe faʻatonutonu e faʻatonutonu ai tupe tetele ma faʻatonutonu oloa faʻaulufale mai, faʻaleleia pisinisi faʻaulufale-sui faʻatau ma faʻatonu a latou gaosiga i luga atu o pisinisi a le atunuʻu. Ua faia foi e le Malo ni taumafaiga taua i le fausia o isi alatupe mo le atinaeina o tupe ma isi atunuu e sao mai ai le pule a le Faletupe o le Lalolagi ma isi faalapotopotoga faaunegatupe faava o malo, ma siitia ai le pule silisili ese o le tamaoaiga o le atunuu.
O le setete o Venezuelan o loʻo taʻalo malosi i le taʻitaʻia, fuafuaina, ma le taʻitaʻia o le atinaʻeina o le atunuʻu, ma le matua teenaina o soʻo se faʻasesega o le maketi o le a aumaia faʻaonaponei. O loʻo tuliloaina e le malo o Chavez le atinaʻeina o fale gaosi oloa ma le faʻaaogaina o tekonolosi i luga o latou lava tuutuuga, faatasi ai ma le fesoasoani a le tele o atunuu vavalalata, ma e toaitiiti ni vaega malolosi i Venesuela, poʻo fafo, i se tulaga e taofia ai i latou. I se faaupuga malie, ua faaalia manino e Venesuela o le mulimuli i manaoga o Uosigitone e le o fautuaina lelei. I le faʻamalamalamaina atili, o le Bolivarian Revolution e foliga mai o loʻo faʻaalia o le auala moni mo le atinaʻeina ma le atinaʻeina o le lalolagi lona tolu o le suiga faʻaagafesootai ma tamaoaiga.
__________________
- Chris Carlson, “Peresitene o Atenitina, Parakuei, ma Ekuatoa Puipuia Faalauaitele le Chavez a Venesuela,” Mati 16, 2007, Venezuelanalysis.com http://www.venezuelanalysis.com/news/2282
- Alexander Hamilton, Lipoti i Gaosi, US Congress Tesema 5, 1791
- William McKinley lauga, Oketopa 4, 1892 i Boston, MA William McKinley Papers (Library of Congress)
- Friedrich Lisi, Le National System of Political Economy, 1841, faaliliuina e Sampson S. Lloyd MP, lomiga 1885, Tusi Fa, “The Politics,” Mataupu 33
- Fernando Coronil; Julie Skurski, Toe Fa'alagolagoina: Faiga Fa'avae Alamanuia Ta'avale ma Petrodollar Circulation i Venesuela. Faalapotopotoga Faava-o-malo, Vol. 36, Nu. 1. (Winter, 1982), pg. 74
- Koronil, itulau. 74
- Fernando Coronil's The Magical State: Natura, Tupe, ma Faʻaonaponei i Venesuela, o loʻo tuʻuina mai ai se faʻatalanoaga loloto o faʻamatalaga o le malo faʻatemokalasi faʻasalalau a Venezuela, faʻatasi ai ma se faʻamatalaga auiliili o ana polokalame faʻapisinisi le manuia.
- Koronil, itulau. 75
- Va'ai Steve Ellner's The Politics of Privatization, NACLA Report on the Americas, 30 Aperila 1998. http://www.hartford-hwp.com/archives/42/170.html
- Chris Carlson, "Venezuela Fa'alauiloa Aloaia le 'Petrochemical Revolution'" Setema 24th 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2641
- Chris Carlson, "Venezuela ma Atenitina Fa'alolotoina Alamanuia Tu'ufa'atasi," Iulai 31st 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2525
- Chris Carlson, Venesuela e Fausia le silia ma le 200 "Socialist" Factories, Setema 6th 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2588
- Chris Carlson, Venesuela Faamalosia Sooga ia Rusia ma Belarus ma Chavez Asiasi, Iuni 30th 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2478
- Chris Carlson, "Venezuelan-Iranian Car Company Released First Models," Iulai 10th 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2491
- Chris Carlson, “Venezuela and China Strengthen Strategic and Economic Alliance,” Mati 31st 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2311
- Chris Carlson, “Venezuela Launches Sale of 'Bolivarian' Computers,” Iuni 12th 2007, http://www.venezuelanalysis.com/news/2441
- Steven Mather, “Venezuela ma Pasila e Fau le Fale Vaa i Venesuela,” Aokuso 3rd 2006, http://www.venezuelanalysis.com/news/1867
- Le tamaoaiga Venezuela i le Chavez Tausaga, saunia e Mark Weisbrot ma Luis Sandoval, Center for Economic and Policy Research, Iulai 2007, http://www.cepr.net/documents/publications/venezuela_2007_07.pdf
- Luciano Wexell Severo, “Petróleo sembrando emancipación,” 12 Mati, 2006, Rebelion.org, http://www.rebelion.org/noticia.php?id=28158
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo