O loo iai se faaupuga e masani ona faalogoina i fafine Latina Amerika: “O fafine mauʻoa e faapaʻū tama ae feoti fafine matitiva.” Faatasi ai ma i latou o loʻo paʻu i totonu o le tele o tamaoaiga le tutusa o Amerika Latina, o fafine e maliliu pe mafatia i faʻafitauli o le soifua maloloina ona o le le saogalemu o le faapau pepe o ni tagata e le vaaia. O i latou e mafai ona totogia le faapau pepe faalilolilo po o atunuu i fafo e tumau pea ona ufitia i tapu, ae o i latou e le gafatia ia faiga e masani ona feoti i le toto toto e mafua mai i taumafaiga e faapau pepe.
I le aso 28 o Setema, na faailogaina ai e le au fa'atama'ita'i i le konetineta le Aso Fa'avaomalo mo le Fa'asa'olotoina o le Fa'apa'u pepe i Amerika Latina ma le Caribbean. O a latou sini e aofia ai le valaʻau atu i le faʻapaʻu le saogalemu o se faʻafitauli o le soifua maloloina lautele ma mo suiga i le avanoa i tulafono o le faapau pepe.
E tusa ai ma le Faalapotopotoga a le Lalolagi o le Soifua Maloloina, e 68,000 fafine e feoti i tausaga taʻitasi ona o le faapaʻu pepe le saogalemu ma le 3,700,000 le saogalemu o le faapau pepe na faia i Amerika Latina lava ia i le tausaga 2000. fautuaga mai le UN Committee on the Convention for the Elimination of All Forms of Discrimination Against Women (CEDAW) e faapea o le faasolitulafono o le faapau pepe ua avea ma papupuni i le aia tatau a tamaitai i le soifua maloloina, o le faapau pepe o loo i totonu o Amerika Latina o se tasi e sili ona faasaina i le lalolagi atoa.
E ese mai i Cuba, Guyana ma Mexico City (naʻo le tausaga nei), o le avanoa faaletulafono i le faapau pepe i Amerika Latina e masani lava ona faʻatapulaʻaina i mataupu o le toso teine, mataifale, poʻo le laveaʻiina o le ola o le tina. Na aveesea e El Salvador ma Nicaragua e oo lava i nei tuusaunoaga i tausaga talu ai nei, o le iʻuga o soʻotaga maualuluga faapolotiki ma le Lotu Katoliko aloaia. O se vaega o tamaitai na tetee i le faasaina i le falesa tutotonu i Managua, Nicaragua, i le aso 30 o Setema na feagai ma taufaifai ma se laina o leoleo leoleo. A lata mai nei Lipoti a le Human Rights Watch ua taʻua le aʻafiaga o le faʻasaina o le "faʻaleagaina," e mafua ai isi maliu ma faʻatupuina ai se siosiomaga o le fefe ma le solitulafono i le soifua maloloina mo tina maʻitaga lautele.
I Venesuela, o le atunuʻu e sili ona maualuga le aofaʻi o le maʻitaga o talavou i le konetineta, o loʻo unaʻia e se faʻalapotopotoga a fafine ma tagata faʻafeusuaiga eseese mo suiga i le faʻavae. I le taimi nei, o lo'o fa'amaonia e le fa'avae a Venezuela le aia tatau a matua e filifili ai pe toafia ni fanau e maua, ae fa'amatala le amataga o le olaga i le ma'itaga.
Dr. Asia Villegas, o se sui o le komiti mataituina o Belem do Pará Feagaiga i sauaga fa'asaga i tama'ita'i, o lo'o finau ai e fa'apea, o le fa'aaofia o le faapa'u pepe o se solitulafono i lalo o le Tulafono o Soligatulafono e fa'asala ai fafine vaivai. Nai lo o lea, fai mai a ia, o faʻasalaga e tatau ona faʻatatau i mafuaʻaga o le faʻapaʻu faalilolilo poʻo tulaga le mautonu e mafai ona oʻo atu ai i le soifua maloloina ma le oti, aemaise lava i fafine matitiva. E ui lava o se faasologa o suiga faavae o le a palotaina e ala i le palota ia Tesema, o talosaga mo le faʻasalaina o le faapau pepe e le o iai i le lisi o mataupu.
E leai ni fa'amaumauga mautinoa i maliu ona o fa'apa'u le saogalemu i Venesuela, ona o nei maliu e masani ona fa'amauina i lalo o isi mafua'aga. O faʻamatalaga a le falemaʻi na taʻua e le coalition e faʻatatau e toetoe o le tasi vaetolu o maliu i teineiti 15-19 tausaga e mafai ona faʻatatau i le faʻapaʻu pepe. "O le faapau pepe le saogalemu e mafua ai le vave o le toto, ma e toatele fafine ua maliliu ona o le toto i oʻu lima," o le tala lea a Dr. Alberto Waithe, o se fomaʻi ma fomaʻi faʻapitoa i le soifua maloloina lautele i le taulaga o Mérida.
E ui i le tele o tupe teufaafaigaluega i auaunaga faʻalesoifua maloloina a le malo o Chávez ma le faʻaleleia atili o le tele o faʻamaoniga o le soifua maloloina, o le fua faatatau o le soifua maloloina o tina (96 i le 100,000 pepe fananau mai i le 2000, ae o le numera o tagata maliliu mo tamaitai o le tausaga fanautama e 27 i le 1,000) e lei suia tele. Mo Dr. Waithe, o le mea lea e taʻu mai ai "o loʻo matou faia se mea sese ma e tatau ona suia se mea - e tatau i fomaʻi ona tatala o latou mafaufau."
Mo Ana Belén Jarra, o se sui o le feminist collective Pachamama, o le matafaioi lea a fegasoloaiga lautele e una'ia ai le malo e puipuia aia tatau fanau ma le soifua maloloina lautele. "O se aitalafu faʻasolopito o loʻo nofo aitalafu i fafine, ae e tatau ona tatou faʻalauteleina le malamalama i totonu o nuʻu ma faipule," o lana tala lea. O Juramis Varela na laei e pei o se ositaulaga maʻitaga mo le aso o le gaioiga e faʻasalalau ai le feʻau e faapea "o le tino o le fafine e le o le setete, o lana paaga, ae sili atu i le lotu, o lona uiga o lana filifiliga."
Ae o le faapau pepe o loo tumau pea o se mataupu tapu i le tele o Amerika Latina. "E tatau ona amata ona tatou talanoa e uiga i le faapau pepe i le tagata muamua," o le tala lea a Diluvina Cabellos, o le sui o le Fono a le Atunuʻu Venesuela na mauaina talosaga mo le toe fuataʻiina o le faavae. I le faamatalaina o le tala o lana lava faapau pepe faalilolilo i le 17 o ona tausaga, na ia fai mai ai e na o le faia o le faapau pepe saogalemu o se faamuamua o le soifua maloloina lautele o le a i ai se avanoa e taofia ai le tai o le "tele o le maliliu o a ma fanau teine."
O Jen Peirce o se tamaititi faʻauʻu i atinaʻe faʻavaomalo, o loʻo suʻesuʻeina nei le tutusa o alii ma tamaitai ma gaioiga lautele i Venesuela. Sa galue o ia ma faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga e faʻalauiloaina aia tatau a fafine i Nicaragua, El Salvador, Gambia, ma Halifax.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo