[Sa tatau ona avea i tatou ma Roma Fou. E pei ona tusia e le tusitala o le itu taumatau o Charles Krauthammer (faamamafa i taimi uma le “samala”). taimi magazine near the ides of Mati, 2001 (“The Bush Doctrine, In American foreign policy, a new motto: Don’t ask. Tell”), “Amerika e le na o se tagatanuu faavaomalo. O le pule sili lea i le lalolagi, e sili atu ona malosi nai lo se isi lava malo talu mai Roma. E tusa ai ma lea, o Amerika o loʻo i ai i se tulaga e toe faʻaleleia tulaga masani, suia faʻamoemoega, ma fatuina mea moni fou. E faapefea? E ala i le faʻaalia o le loto faʻamaoni ma le le mafai."
Ma o le mea lena aʻo leʻi o le au faatupu faalavelave o Setema 11th lele i le ata. I le maeʻa ai o le faalauiloa a le tatou Peresetene o le "taua i faiga faatupu faalavelave" ma le vave "manumalo" i Afghanistan, aʻo amata ona toe tatagi le paʻu o taua, mai itulau faatonu o le Journal Wall Street i latou o le Washington Post, o le talafaatusa a Roma Fou na tupu ma manuia. Emepaea, sa avea muamua ma upu eleelea i le gagana Amerika, sa faafuasei ona avea ma pine o le faamaualuga, po o se Kiplingesque “avega” (e pei o le New York Times Magazine na i ai i se tala faʻasalalau) e sii i luga o matou tauau faʻafitafita. O lo tatou lalolagi, pe a uma ona tatou tuʻiina i foliga ma "faʻaaliga le mafai ona faʻaalia o le loto," o le a tuʻuina le Pax Romana ma Pax Britannia fa'atasi i le paolo. Semanu e leai se mea faapena.
O le mea moni, na o'o mai le tala fa'asolopito, o lona uiga o mea e le'i fa'amoemoeina, ma tauaso o a tatou miti fa'atupu neocon ua maofa. Ia, Chalmers Johnson, o le na tusia se tusi, Faʻasili: O Tau ma Taunuuga a Amerika Amerika, lea i le amataga o Setema 11 na foliga mai o se mea faavaloaga, ua fautua mai ai atonu o le au miti a le emeperoa o lenei pulega na latou maua le iʻuga sese o le talafaatusa a Roma. Ae fa'afefea pe afai o le vaega talafeagai e le o Pax Romana/Pax Americana, ae o le pa'u o le malo Roma i lalo o se osofaiga a le malo militarism / le pa'ū o le malo o Amerika i lalo o le tutusa?
O le tusi fou a Johnson, O Faanoanoa o le Emepaea, e afua mai ia Ianuari, o loʻo faʻaaogaina le faʻamatalaga maeʻaeʻa, ma le tele o le le amanaiaina o mataupu o le militarism Amerika. Ia tuu atu nei ia te ia e faaofiofi oe i se ala puupuu i le talafaasolopito o Roma - ma a o e faitau seʻi mafaufau faapea o soo se tasi o lenei atunuu na manaʻo ia tatou pei o le emepaea o Roma i lona vaitaimi. — Tom Engelhardt ]
O le pa'u o le malo o Roma i le 27 TLM e taua tele i aso nei mo le Iunaite Setete, lea na aveesea ai le tele o ana mataupu faavae autu faaupufai mai lona muamua anamua. O le tuueseeseina o malosiaga, siaki ma paleni, malo e tusa ai ma tulafono faavae, o le faapalepale o le nofo pologa, taimi tumau i le tofi, o nei manatu uma na aafia i faiga a Roma. E masani ona faitau e John Adams ma lona atalii o John Quincy Adams le faifilosofia faapolokiki maoae o Roma o Cicero ma talanoa e uiga ia te ia o se musumusuga ia i laua. Alexander Hamilton, James Madison, ma John Jay, tusitala o le Pepa Feterale, o tusitusiga e lagolagoina ai le faamaoniga o le Faavae na sainia a latou mataupu i le igoa Publius Valerius Publicola, o le uluai konesula o le malo o Roma.
Peitaʻi, e leʻi mafai e le malo o Roma ona fetuunaʻi i āuga e leʻi faatalitalia o lana pulega faameperoa, ma iʻu ai i se suiga tele i lana pulega. O le faamiliteli lea na o faatasi ma galuega a le malo o Roma, na faasolosolo malie ona faaleagaina ai lona faavae faapea ma le tele o aia tatau faapolokiki ma tagata soifua sa olioli ai ona tagatanuu. O le malo o Amerika, ioe, e leʻi paʻu; o lo'o i lalo o le mamafa tele ona o le au peresitene o le malo - ma ana vaegaau lagolago - faʻaleagaina le Konekeresi ma faamasinoga. Ae ui i lea, o le taunuuga o Roma - liliu atu le pule i se autocracy lagolagoina e le militeri ma faʻafeiloaʻi e tagatanuu masani ona e foliga mai e aumaia ai le mautu - taʻu mai ai le mea e ono tupu i tausaga talu ona tuliesea Bush ma ana neoconservatives mai le tofi.
E manino lava, e leai se mea e mautinoa e uiga i lenei alualu i luma, ma o le toʻatele o tagata taʻutaʻua Roma, aemaise Brutus ma Cicero, na totogiina o latou ola i le taumafai e faʻaumatia. Ae o loo i ai se mea e matua fetaui lelei i ai. O siaki ma paleni a le Republican e le fetaui ma le tausiga o se malo tele ma se autau tele. O nisi taimi e maua ai e malo faatemokalasi ni malo, lea latou te mumusu e lafoai ona o latou o se puna o le tamaoaiga ma le faamaualuga o le atunuu, ae o se taunuuga o lo latou saolotoga i totonu o aiga ua lamatia ai.
O nei fa'atusatusaga e le'o fa'apitoa-muamua e fa'aosofia e le tulaga o lo'o i ai nei le Iunaite Setete, ma lona malo e sili atu i le 725 nofoaga fa'afitafita o lo'o i totonu o isi atunu'u; o lona fa'atonuga tele ma le taugata o le militeri e mana'omia ai le fa'aopoopoina o totogi ma fa'atuputeleina fa'atatauga mai se fono faitulafono fa'atonu; osofa'iga anthrax e le'i fo'ia i senatoa ma tagata tala'i (e pei o le fasioti tagata a Roma); O le soloia e le Konekeresi o le Tulafono Taufaaofi o Aia Tatau e ala i le pasia o le Tulafono Patriot - i palota a le 76-1 i le Senate ma le 337 i le 79 i le Maota; ma le tele o faʻailoga e faʻaalia ai le le fiafia o tagata lautele i le mea o le a leiloa. O le tele o vaega o loʻo i ai nei o lo tatou malo Amerika o loʻo fautua mai ai le vaivai e pei o Roma ma mea faʻa-republican. Ina ua maeʻa le palota a le Konekeresi ia Oketopa 2002 e tuʻuina atu i le peresetene le pule e faʻaaoga ai soʻo se auala, e aofia ai le militeri ma auupega faaniukilia, i se osofaʻiga puipuia e faasaga ia Iraq i soo se taimi lava - ma na o ia lava - na manatu e "talafeagai," o le a faigata ona finau e faapea. o le faavae o le 1787 sa avea pea ma tulafono silisili a le atunuu.
Siaki ma Paleni
O loʻu mafaufau e uiga i aso mulimuli o malo na faaosofia i se vaega i lenei taumafanafana talu ai e se tusi fou ma se tala tuai. O le tusi o le tala matagofie a Anthony Everitt e uiga i le tamaloa na tipi ese lona ulu ma ona lima uma e lua ona o le tetee atu i le pule a le militeri - Cicero: Le Soifuaga ma Taimi o le Faipolokiki Sili a Roma (Random House, 2001). O le tala o se gaosiga faaonaponei o laei a Shakespeare Julius Kaisara, vaaia i le fale mataaga Old Globe a San Diego. O le pupuni na matala i luga o se ata tele o Julius Caesar e foliga mataʻina e pei o soʻo se faipule faʻapolokiki ma le upu "tyrant" na tusi faʻailoga i lalo o ona foliga ile vali mumu. I le faaiuga o le taʻaloga, ina ua uma le tala pepelo a Octavian e uiga i le maliu o Brutus, o se tasi o le malo sili ona lagolago malosi ("E tusa ai ma lona lelei ia tatou faʻaaogaina o ia. . . . "), o le ata o Kaisara na paʻu ese, suia i le tasi. o Octavian - e le o toe umi ae avea o ia lava o le atua na taʻua o Augustus Caesar - i le toniga a le militeli atoa ma foliga tutusa ma Arnold Schwarzenegger. O le mea moni, o le pulega faamiliteli a Octavian e leʻi mulimuli mai i le taimi lava e tasi ina ua uma le pule i le ola o Brutus ma Cassius i Filipi i le 42 TLM ma e leʻi taʻua e Shakespeare. Ae o le mea lena o le taʻaloga - ma le talafaasolopito - e uiga uma lava: fasiotia Julius Kaisara i le Ides o Mati, 44 BC na o le sauniaina o le eleele mo se sui sili atu ona le alofa ma le naunautai.
O le malo Roma e masani ona tusia mai le 509 i le 27 TLM e ui lava o le faavae o Romulus o le aai e masani ona fai mai na tupu i le 753 TLM. O mea uma tatou te iloa e uiga i lona tuai tuai, e aofia ai le lua seneturi muamua o le malo, e sau mai tala faasolopito na tusia e Livy ma isi ma mai mea na maua i suʻesuʻega anamua. Mo le senituri na muamua atu i le malo, na pulea ai Roma e tupu Etruscan mai lo latou setete lata ane o Etruria (Tuscany i aso nei), seʻia oo i le 510, e tusa ai ma le tala, Sextus, le atalii o le tupu o Tarquinius Superbus (“King Tarquin”), na tosoina Lucretia. , o le afafine o se aiga taʻitaʻi Roma. O se vaega o tagata maualuluga na lagolagoina e tagatānuu o Roma na fouvale faasaga i lenei ita ma tuliesea tagata Etruscans mai Roma. Na maumaua'i le au fouvale o le a le toe faatagaina lava se tagata e toatasi na te mauaina le pule silisili ese i Roma, ma mo le fa seneturi o le faiga na latou faatuina e sili atu pe itiiti foi na faamanuiaina i le taofia o lena mea mai le tupu. “O le mataupu silisili lea,” o le tusi lea a Everitt, “na faavae ai faatulagaga faale-faavae lea, i le taimi o Cicero [106 i le 43 T.L.M], sa matuā lavelave le lavelave.”
I le fatu o le tulafono a Roma e leʻi tusiaina o le Senate, i le amataga o tausaga o le uluaʻi senituri TLM na aofia ai le tusa ma le 300 sui auai mai i latou tulaga pule sili e toʻalua, e taʻua o Konesula, na filifilia. Sa feauaua’i le konesula i le ta’i masina e ta’i tasi, ma e le mafai e le to’atasi ona umia tofi mo le silia ma le tausaga. I le aluga o taimi, o se seti ofoofogia o "siaki ma paleni" na tupu aʻe e faʻamautinoa ai o le konesula ma isi pulega na tuʻuina atu ia i latou ofisa. malo - o le aia tatau e taʻitaʻia ai se autau, e faʻamatala ma faia le tulafono, ma faʻasalaga o le oti - e leʻi faʻaalia ni faʻaaliga o le mamalu ma faʻagata ai o latou taimi. I le totonugalemu o nei taofiga o mataupu faavae o le faʻatasi ma taimi faʻatapulaʻa. O le uiga muamua o tofi taitasi e le itiiti ifo ma le toalua le au faigaluega, e leai se tasi o i latou e maualuga pe maualuga i le isi. O i latou e umia tofi e masani lava ona fa'atapula'aina i le tasi le tausaga ma e mafai ona toe filifilia i le tofi lava e tasi pe a uma ona fa'atali mo le sefulu tausaga. E tatau ona tautua senatoa i le lua i le tolu tausaga i ofisa maualalo - o quaestor, tribunes, aediles, poʻo praetors - ae latou te leʻi agavaa mo le palota i se ofisa maualuga, e aofia ai le konesula. E mafai e i latou uma o lo'o umia tofi ona fa'ateteina galuega a latou tutusa, ma e mafai e le au ofisa maualuluga ona fa'ateteina fa'ai'uga a i latou e maualalo. O le tuusaunoaga autu i nei tulafono o le ofisa o le "pule," na tofia e le konesula i taimi o faalavelave faafuaseʻi a le militeri. E na'o le to'atasi lava le pule ma o ana fa'ai'uga e le mafai ona veto; e tusa ai ma le faavae, e mafai ona ia umia na o le ono masina po o le umi o se faalavelave.
O le taimi lava na faamuta ai e se tagata ofisa lona tofiga o le konesula po o le praetor, o le isi tofiga i lalo ifo o le konesula, na tofia o ia i Italia po o fafo e avea ma kovana o se itumalo po o se kolone ma tuuina atu i ai le igoa o le suikonesula. O se mea valea mo le au tusitala faamemelo a le militeri a Amerika i aso nei le faafoliga faapea o ona taʻitaʻi sili faaitulagi mo Sasaʻe Tutotonu (Centcom), Europa (Eucom), Pasefika (Pacom), Latina Amerika (Southcom), ma le Iunaite Setete. o ia lava (Northcom) e tutusa ma suikonesula Roma.1 O taʻitaʻi Roma o ni sui agavaa o le Senate o ē na umia le tulaga maualuga o le pulega i le atunuu, ae o taʻitaʻi faʻaitulagi o Amerika o ni taʻitaʻiʻau poʻo ni aliʻi sa tautua uma a latou galuega mai popolega lautele. ma tulai mai i lenei pou e ala i le puleaina e aloese mai le faia o mea sese matuia.
Ina ua uma ona avea ma konesula i le 63 TLM (le tausaga o le fanau mai o Octavian), mo se faataitaiga, na auina atu Cicero e pulea le kolone o Kilikia i le taimi nei i le itu i saute o Turkey, lea o ona tiute o tagata lautele ma le militeli. I le aluga o taimi, na atili ai ona lavelave lenei faiga lavelave e ala i le tauiviga a vasega o loo i totonu o le sosaiete Roma. I le uluaʻi senituri e lua o le malo, o le mea na foliga mai o se faiga faatemokalasi e auai, o le mea moni o se oligarchy o aiga maualuluga na puleaina le Senate. E leʻi fiafia tagata uma i lenei mea. Ina ua mavae le 287 TLM, ina ua sili atu pe itiiti foi le aloaia o le faavae, na tulai mai ai se faalapotopotoga fou e puipuia aiā tatau a le au faipule po o lauiloa, o lona uiga, o tagatanuu masani, e le o ni tagata maualuluga o Roma. O ta'ita'i ia o tagata, e nafa ma le puipuiga o ola ma meatotino a tagata pelepeia. E mafai e Tribunes ona veto so'o se faiga palota, tulafono, po'o se fa'atonuga a le Senate, lea na avea ai i latou ma sui o le ofisa, fa'apea fo'i ma gaioiga a isi ta'ita'i uma (sei vagana ai le pule malosi). E mafai foi ona latou veto le tasi ma le isi. Ua faapea mai Everitt: “E lē taumatea ona o lo latou faamoemoega i le olaga o le faaita tagata, sa paia o latou tagata.” O le puleaina o tofiga i le tofi o le tribune mulimuli ane na avea ma mea taua tele i taʻitaʻiʻau e pei o Julius Caesar, o lē na faavae lo latou malosi i luga o a latou autau faatasi ai ma le lagolago a le malo. lauiloa faasaga i tagata maualuluga.
Sa lava lelei le faiga ma maua ai le sa'olotoga uiga ese i tagatanuu o Roma pe afai e iloa e sui uma o le Senate o le fetuunaiga ma le maliliega na o le pau lea o auala e faia ai se mea. O Everitt o loʻo tuʻuina le mataupu e tusa ai ma manatu eseese o Kaisara ma Cicero; O Kaisara o Roma, ma atonu o le taʻitaʻiʻau sili o talafaasolopito; ae o Cicero o le puipuiga sili ona atamai o le faavae o Roma. O i laua uma sa avea muamua ma konesula: "Iulius Kaisara, faatasi ai ma le malamalama le alofa o le atamai, na malamalama o le faavae ma ana siaki e le gata ma paleni na taofia ai le malo lelei, ae pei o le toatele o ona tupulaga o Cicero na manatu i faiga faaupufai i le tagata lava ia nai lo le fausaga. Mo Kaisara o le fofo o loo taoto i se faiga malo fou atoatoa; aua o Cicero o loo taoto i le sailia o ni alii lelei e faafoeina le malo—ma tulafono sili atu e tausia lelei ai i latou.”
“Ia manatua o oe o le tagata”
Na faapogaia e pulega malo le mala lea na faaleagaina ai le malo o Roma. Ina ua māeʻa ona faamalosia lemu lana pule i Italia uma ma faatoʻilaloina kolone o Eleni i le motu o Sicily, ona faalautele atu lea e le malo lona faatoʻilaloina i Eleni lava ia, i Karefasi i Aferika i Mātū, ma le mea ua taʻua i aso nei i le itu i saute o Falani, Sepania, ma Asia Itiiti. E oo ane i le uluaʻi senituri TLM, ua pulea uma e Roma Gaul, le tele o Iberia, le talafatai o Aferika i Matu, Maketonia (e aofia ai Eleni), Balkans, ma vaega tetele o Take, Suria, ma Lepanona i aso nei. “Na matuā tamaoaiga le malo i vete a le emepaea,” o le tusi lea a Everitt, “ma o lea mai le 167 T.L.M., e leʻi toe totogiina e tagatānuu Roma i Italia ni lafoga.” O le malo foi na atili ai ona faʻamaualuga ma faʻamaualuga, ma talitonu o lana galuega o le aumaia lea o le malo i tagata maualalo ma faʻaigoaina le Metitirani. Mare Nostrum (o lo tatou sami), o le auala na o mai ai nisi o Amerika i le seneturi lona luasefulu e taʻua le Vasa Pasefika o se "vaituloto Amerika."
O le faafitauli ona o le tulafono faavae a Roma ua atili ai ona faigata le pulega o se vaega tele ma eseese ma suia maaleale tulaga masani ma mea e fiafia i ai o loo faavae ai le manaomia o le fetuunai ma le autasi. Sa i ai le tele o itu i lenei faʻalavelave, ae o le mea sili ona taua o le suiga o le autau a Roma i se fitafita faʻapolofesa ma le tuputupu aʻe o le militarism. I le amataga ma le ogatotonu o tausaga o le malo, o le lekeona Roma o se autau moni sitiseni e faia aʻe i tagata laiti, e pule i fanua. E ese mai le malo o Amerika, o tagatanuu uma i le va o le 17 ma le 46 tausaga e tatau ona valaauina mo le militeli. O se tasi o itu e sili ona mataʻina o le pulega a Roma, e na o tagatanuu o loo iai se aofaʻiga patino o meatotino (e pei o se solofanua ma nisi fanua) e mafai ona auauna atu, ma faapea ona avea ai i latou o ē na tele a latou polofiti mai le setete e nafa ma lona puipuiga. (I le eseesega, o le 535 sui o le Konekeresi, e na o le toafitu e i ai tamaiti i le US's all-volunteer armed forces.) O le au faipule Roma na faia la latou auaunaga o ni tagata tau ma le autau po o le neivi, lea e matua itiiti lava le mamalu na pipii atu i ai. I le amataga o nofoaiga taʻitasi, na tofia ai e le konesula tribunes e faʻatūina ni 'au se lua mai le tusiga igoa o tagatanuu agavaa uma.
Ina ua uma se tauiviga, sa vave ona toe auina atu fitafita i a latou faatoaga, o nisi taimi e sili atu ona mauoa ma mumu i le mamalu faafitafita. Mai lea taimi i lea taimi, na toe savavali ai le ʻaufaifaatoʻaga ua toe foʻi mai i tua o lo latou taʻitaʻiʻau i se “manumalo,” o le sauniga e sili ona matagofie i le kalena a Roma, o se solo o le manumalo e na o ē e sili ona manumalo. O le taʻitaʻiʻau lava ia, o le na totogiina lenei solo, sa tietie i se kariota ma ona foliga ua ufiufi i le uʻamea mūmū e fai ma sui o Jupiter, le tupu o atua. Sa tu i ona tua se tama pologa ma uu se pale laurel i luga a’e o lona ulu a o musumusu atu i lona taliga “Manatua o oe o le tagata.” I le manumalo tele o Pompey i le 61 T.L.M., sa ia ofuina moni lava se ofu talaloa a Alesana le Sili. Ina ua uma le taʻitaʻiʻau, ona oʻo mai lea o ana pagota i filifili ma mulimuli ane i le legionnaires, oe na usuina e tu masani anamua pese mataga e taufaifai ai lo latou taʻitaʻiʻau.
E oo atu i le faaiuga o le seneturi lona lua TLM, i upu a Everitt, “O tiutetauave o le malo o lona uiga e le mafai ona toe aveesea fitafita i le faaiuga o vaitau o taua taitasi. Na manaʻomia ni 'au faʻamalosi, ma fitafita i konekarate umi. Na faia e le taʻitaʻiʻau sili o Caius Marius le toe fuataʻiina o vaegaʻau, ma suitulaga i vaegaʻau tuai i se vaega faapolofesa o volenitia ua leva ona galulue. Ina ua uma a latou konekarate, sa latou faatalitalia o latou taʻitaʻi, o ē sa latou faamaoni patino i ai, e tuuina atu ia i latou ni faatoaga. O le mea e leaga ai, o fanua i Italia sa le lava le sapalai, o le tele o na mea sa saisai i lafu mamoe tetele ma povi e umia e le au mauoa, e masani lava o tagata maualuluga, aiga ma faʻatautaia e tagata faigaluega pologa. O tagata e ona fanua o le pule faʻasao faʻapitoa i le Senate, ma sa latou teena taumafaiga uma i le toe fuataʻiina o fanua. O tagata o vasega maualuluga na mauoa ona o taua a Roma o le faatoilaloina ma faatau mai le tele o fanua e na o le pau lea o tupe teu faafaigaluega, tuliesea ai le au umia laiti mai a latou meatotino. I le 133 T.L.M., na fuafua ai e le au faipule le fasiotia o le ta'ita'ipule o Tiberius Gracchus (o le tupuaga o le plebian) mo le lagolagoina o se tulafono fou o le faaaogaina o fanua. Sa faaauau pea ona faateleina le faitau aofaʻi o Roma i tagata matutua e leai ni fanua. “O fea o le a maua ai le laueleele,” o le fesili lea a Everitt, “mo fitafita sili i le isi taua a Roma?”
I le senituri mulimuli a o lumanaʻi lona paʻū, na osofaʻia ai le malo e le tele o fouvalega a taʻitaʻiʻau ma a latou ʻautau, ma iʻu ai i le matuā solia o le faavae ma i le tele o taimi i taua faalemalo. O nei mea na aofia ai le fouvalega a Marius ma Sulla ma le toilalo fouvale o Catilina. Sa i ai foi le fouvale pologa a Spartacus o le 73 TLM, na tuu i lalo e le mauoa tele o Marcus Licinius Crassus, o le na faasatauroina pe tusa ma le 6,000 tagata na sao mai. O Crassus o se sui o le First Triumvirate, faatasi ai ma Pompey ma Kaisara, lea na taumafai e pulea le tulaga e ala i le felagolagomai tuusao i le au aoao. Na tusia e Everitt, "I le taimi o lona laʻitiiti ma le talavou na matamata ai Cicero ma le mataʻu aʻo agai atu Roma e faʻaumatia ia lava. Afai ei ai sana misiona o se tagata matua, o le toe faʻafoʻisia lea o le malo e faʻatonu. . . . [Na ia] matauina o le saolotoga le taofia o le tautala lea na faailogaina ai le olaga faapolokiki i totonu o le malo o le malo, ua tuu atu le avanoa e mataala ai i faatasiga faaagafesootai ma i luga o laulau 'ai. . . . E leai se tali a le Senate i faafitauli o Roma ma e lei sailia lava se tali. O lona faamoemoega na o le faatumauina o le faavae ma tetee atu i osofaiga faifaipea i lana pule. . . . O le lauiloa na matua'i faia'ina lava i le fa'ato'ilaloina o Katilina, ae na na'o le te'i o le gata. O Kaisara, o le sa taupulepule e faasaga i manaoga o le Senatorial i tua atu o vaaiga, sa tulai i luga o le apefai faaupufai ma, sei vagana ai faalavelave, o le a avea ma konesula i ni nai tausaga.
Na avea Kaisara ma konesula mo le taimi muamua i le 59 TLM ma fiafia i le lauiloa tele i tagata masani. Ina ua mavae lona tausaga i le tofi, na tauia o ia e ala i le tofia o le kovana o Gaul, o se tofiga na ia umia i le va o le 58 ma le 49 i le taimi na ia maua ai le mamalu tele o le militeli ma avea ma tamaoaiga tele. I le 49 sa ia faatagaina lauiloa ana autau e sopoia le Rubicon, o se tamai vaitafe i le itu i matu o Italia lea sa avea o se tuaoi e faasaga i autau agai atu i le laumua, ma paʻu ai le atunuu i taua faalemalo, ma manumalo ai i lana paaga muamua ma o le taimi nei o Pompey. Na manumalo o ia, mulimuli ane, e pei ona matauina e Everitt, “E leai se tasi na totoe i le fanua mo Kaisara e tau ai. . . . O ona fili sili na maliliu. Ua oti foi le malo: ua avea o ia ma setete.” Na faia e Iulio Kaisara le pule malosi mai le 48 i le 44 ma i le masina a o leʻi faia se fuafuaga a le Ides o Mati e faaigoa o ia o le “pule mo le olaga.” Nai lo lena, na tuʻia o ia i le Senate e ala i se taupulepulega a sui e toʻavalu, na taʻitaʻia e Brutus ma Cassius, o le au faipule uma, na lauiloa i le talafaasolopito o "pulepulepulepulepulega leaga."
O faafiafiaga a Siekisipia o vaaiga na sosoo ai, e faavae i luga o le faaliliuga a Sir Thomas North o le Plutarch, ua avea ma mea e ola pea e pei o le tusi lava ia. I se lauga i le plebeians i le Fono, na puipuia ai e Brutus ana gaioiga. “Afai e i ai se tasi i lenei faapotopotoga, soo se uo pele a Kaisara, ou te fai atu ia te ia o le alofa o Brutus ia Kaisara e le itiiti ifo nai lo lona alofa. Afai la e fesili mai lena uo pe aisea na tulai ai Brutus e tetee ia Kaisara, o la'u tali lea: E le faapea ua itiiti lo'u alofa ia Kaisara, ae ua sili atu lo'u alofa ia Roma. E sili ‘ea ‘iā te ‘outou ‘ina ‘ua ola Kaisara, ma ‘ua oti uma lava o pologa, ‘ae leaga ‘ina oti Kaisara, e ola ai i tagata sa‘oloto uma?” Ae ui i lea, o Mark Antony, le lutena sili a Kaisara, o loo tautala i le aofia e tasi, sa i ai le upu mulimuli. Na ia liliu atu tagata ia Brutus ma Cassius, ma a o latou taufetuli atu e taui ma sui le fasiotiga o Kaisara, sa faapea atu ma le taufaalili, “Alaga 'Malo!' ma tuu atu ia maseesee maile o le taua.”
[faaauau]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo