E ui o loʻo i ai se talanoaga faifaipea e uiga i le faʻateleina o faʻalapotopotoga o aʻoaʻoga maualuluga-faʻateleina mai le taumafai e faʻatau avanoa faʻaaoaoga e tagata piliona piliona e pei o le au uso Koch i le faʻateleina o le faʻaleagaina o galuega faʻaleaʻoaʻoga ma le faʻavasegaina o le poto, mea e masani ona tuʻua. o lenei au'ili'iliga o le fa'aulufaleina lea o le militeri i a'oa'oga maualuluga. (1)
O le aganuʻu o sauaga faʻatulagaina o se tasi lea o malosiaga sili ona malosi o loʻo fausia ai sosaiete Amerika, faʻalautele loloto i itu uma o le olaga Amerika. E mafai ona itiiti se masalosalo ua avea Amerika ma se setete tumau o taua. (2)
E le gata o le tauina o se taua i atunuu e tolu, ae o lona teuga tupe i malosiaga faamiliteli e toetoe lava tutusa ma paketi uma a le militeri a isi atunuu uma o le lalolagi ua tuufaatasia. Ua taʻua e le Stockholm International Peace Research Institute e faapea “O tupe faaalu a le militeri a Amerika e tusa ma le 43 pasene o le aofaʻi o le lalolagi i le 2009, sosoo ai ma Saina e 6.6 pasene; Farani e 4.3 pasene, ma Peretania e 3.8 pasene. (3)
O feteenaiga i Iraki ma Afghanistan ua tau ai tagata Amerika i le $1 trillion mataʻutia e oʻo mai i le taimi nei, lona lua naʻo le tau o le tau o le tau e $4 trillion mo le Taua Lona Lua a le Lalolagi. (4)
O tupe fa'aalu a le Pentagon mo le 2011 e sili atu i le $700 piliona. O le mea e sili atu ona leaga, e pei ona taʻua e Tom Englehart, "Matou te puleaina le fefaʻatauaʻiga o auupega i le lalolagi atoa, ma pulea le toeitiiti 70% o pisinisi faʻatau i le 2008, ma Italia o loʻo sau i le lua mamao mamao. Matou te tuʻuina atu tupe sili atu i le faʻatupeina o taua, a matou 'au faʻaauupegaina, ma auupega o taua nai lo le isi 25 atunuu tuʻufaʻatasia (ma e aunoa ma le aofia ai o tau o Iraq ma Afghan). (5)
E le gata i lea, o le Iunaite Setete o loʻo faʻatumauina le tele o faʻamaufaʻailoga a le militeri ma le lalolagi atoa i le lalolagi atoa, o loʻo nofoia "i luga o 560 nofoaga ma isi nofoaga" (6) ma faʻapipiʻiina le silia ma le 300,000 fitafita i fafo, "e tusa lava pe le mafai e lo tatou atunuu ona totogi mo auaunaga masani." (7)
E ui lava i le tele o tupe faʻaalu a le militeri e faʻaalu ai tupe e manaʻomia tele mai polokalame faʻaagafesootai, o le paketi a le militeri e seasea felafolafoaʻi i le Konekeresi pe avea ma se mea ogaoga o talanoaga i tagata lautele. E le gata ina faʻaumatia e le Iunaite Setete ana punaoa ma ola o tagata i taua mai fafo, tatou te le amanaiaina le feagai ma "mea moni ma tau o taua" i le fale. (8)
I le avea ai o se elemene tutotonu o faiga faʻavae a le atunuʻu ma Amerika i fafo, o tau faʻaagafesootai o ia taua e seasea faʻaalia i felafolafoaiga ma e tele lava ina faʻamaonia e se faʻasalalauga faʻamaonia ma faʻamaonia. NBC Nightly News, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo tuʻuina mai ai faʻamatalaga e le faʻalavelaveina o tala o taua toetoe lava o po, faʻaitiitia ai na tala i tala fiafia tagata aʻo faʻaumatia le uiga ma le faʻamoemoe o taua ma faʻatulagaina sauaga a le setete. O taua ua masani nei e tusa lava pe sili atu le militeri a le Iunaite Setete, ua latalata atili i le avea ma se setete o le saogalemu o le atunuu i le fale ma se malo / leoleo i fafo. O se tasi o taunuuga o le faateleina o le militeri o sosaiete Amerika e mafai ona vaaia i suiga ua faia i le lautele ma aoaoga maualuga.
Ua avea aʻoga ma nofoaga o suʻega mo auala fou o le puipuiga ma le pulega faʻamiliteli, faʻaogaina tamaiti aʻoga e pei o le tele o tagata o loʻo taofia i lalo o le tele o faiga faʻasalaga mataʻutia e amata mai i faiga faʻapolopolo e leai se faʻapalepale e oʻo atu i le faʻasalaina o mea e masani ona taʻua o ni soliga faatauvaa e pei o. e pei o le solia o laei. O le taua i totonu o aiga e sili ona manino i auala o loʻo faʻatauvaʻaina ai tupulaga talavou e vasega ma lanu o loʻo vaʻaia nei o se faitau aofaʻi o tagata lafoai, o latou amioga e tele lava ina pulea e ala i le faʻalavelave solitulafono a le autalavou. O le mea moni, i totonu o taulaga e pei o Chicago, o aʻoga a le militeri ua avea ma faʻalapotopotoga o filifiliga i le feagai ai ma tamaiti aʻoga faʻatauvaʻa e taʻaloga ma vasega. A'oga mo le tele o tupulaga talavou ua na'o se paipa i totonu o le fa'amasinoga fa'asolitulafono ma faiga fa'asa'oga. O le mea moni, i ni nai tausaga talu ai, na talia ai e ni faamasino se toʻalua i Luzerrne County, i le itu i sasaʻe o Pennsylvania le sili atu i le $2.6 miliona i kickbacks mo le faʻasalaina o le faitau selau o tamaiti i se nofoaga e taofia ai tamaiti laiti mo tupe mama. (9)
Talu mai le fa'alavelave mata'utia na tutupu i le 9/11, o sauaga fa'atulafonoina a le setete ma le aganu'u fa'atupuina e mafai ai ona fa'atuputeleina a'oa'oga maualuluga. E ui o loʻo i ai se talaʻaga umi o aʻoaʻoga maualuluga o loʻo faʻaaogaina tupe suʻesuʻe ma galuega faatino e tautua ai le militeli-pisinisi faʻalavelave, o ia galuega sa masani ona natia mai le vaaiga lautele. Ina ua avea i latou ma tagata lautele, sa masani ona avea i latou ma autu o tetee a tamaiti aoga ma tetee, aemaise lava i le 1960s. O le mea fou i aso nei o le tele o suʻesuʻega i aʻoaʻoga maualuluga nai lo se isi lava taimi muamua o loʻo faʻatupeina e lala eseese o le militeri, ae a leai se tasi e faʻalogo pe leai foi se tasi e foliga mai e popole i ia galuega.
O mafaufauga ma faiga faaupufai e uiga i le matafaioi a le iunivesite i totonu o se sosaiete faatemokalasi ua tuuina atu i se hyper-pragmatism o loo taoto i le gagana o le austerity ma e tele lava ina uunaia e le faaitiitia o tupe a le setete mo aoaoga maualuluga ma le le lava o galuega mo le tele o tagata faauu. O lo'o fa'aosoina fo'i e le fa'atautoga fa'atautotonugalemu lea e fa'amanatuina ai le fa'amata'u fa'atagata ta'ito'atasi, o le ola fa'aolaola, o le fa'amamafa tele i meafaitino, ma le matua le amanaiaina o tiute o isi. Aʻo faʻamago tupe suʻesuʻe mo polokalame e faʻatatau i le faʻatalanoaina o faʻafitauli faʻaagafesootai taua, o avanoa fou e tatalaina i le tele o faʻatupega a le militeri e faʻatatau i le fatuina o auupega sili atu, tekinolosi mataʻituina, ma auala o le malamalama e fesoʻotaʻi atu ai popolega faʻaletagata ma le manumalo i taua.
O tulaga tau a'oa'oga fa'afitafita e tele lava ina fa'aosoina e mana'oga o taua ma fa'atupu fa'atupu vevesi o lo'o fa'aputuina tele i a'oa'oga fa'ata'ita'i e toleni ai tamaiti a'oga i galuega fa'ata'ita'i eseese. Polokalama e pei o le Pat Roberts Intelligence Scholars Program ma le Intelligence Community Scholarship Programs e le amanaiaina mataupu faavae o le saolotoga tau aʻoaʻoga ma faʻafaigaluegaina tamaiti aʻoga e galulue i le tele o ofisa faʻapitoa, e pei o le CIA, o loʻo i ai se talaʻaga umi o le faʻaaogaina o sauaga, fasioti tagata solitulafono, fasioti tagata, faia o falepuipui faasolitulafono, ma i nisi taimi o le faia o sauaga i totonu o aiga-e pei o le sipai ia Juan Cole, o se tagata aʻoga iloga ma faitio i le Taua a Iraq. O le faʻateleina o le faʻateleina ma le faʻalauteleina o faʻataʻitaʻiga i le va o le militeri-pisinisi faʻapitoa ma aʻoga o loʻo faʻaalia atoa ai le fausiaina o le "Minerva Consortium," faʻaigoaina i le igoa o le atua fafine o le poto, o lona faʻamoemoe o le faʻatupeina o iunivesite eseese e "faia suʻesuʻega faʻaagafesootai. talafeagai i le saogalemu o le atunuu.” (10)
E pei ona faʻamaonia manino e David Price, o le CIA ma isi ofisa faʻamatalaga "i aso nei o loʻo faʻafeiloaʻi tamaiti aʻoga e leʻi faʻaalia ma fesoʻotaʻiga e leʻi faʻaalia i ofisa faʻamatalaga i totonu o potuaoga a le iunivesite. O se augatupulaga fou o mea ua taʻua o polokalame fuʻa ua mauaa filemu i luga o lotoa, ma, faatasi ai ma fuʻa fou taʻitasi, ua liua a tatou iunivesite i vaʻa o le militeri. (11) O le manaʻoga o le Pentagon e faʻaliliu iunivesete i faleoloa faʻamiliteli e maua ai le poto, suʻesuʻega, ma tagata faigaluega mo le manuia o le Homeland (In) Security State e tatau ona matua popole mo tagata atamamai, tusiata, tagata aʻoga, ma isi e talitonu o le iunivesite e tatau ona tetee i ia mea e fiafia i ai ma tulaga tutusa. Fa'afeso'ota'i iunivesete ma so'o se tasi o le 15 US security and intelligence agencies e suitulaga ai le lelei o le a'oa'oina o tamaiti a'oga ia avea ma sitiseni faitio ma le manatu o tamaiti a'oga o ni sipai ma ni fitafita sitiseni. (12) A'oa'oga, i lenei tulaga ua avea ma militeri.
I le mea sili, o le tulaʻi mai o le Minerva Consortium, le Pat Roberts Intelligence Scholars Program, ma le Human Terrain System ua faʻatupuina ai le tele o atugaluga e uiga i le faʻaauauina o le militeri o aʻoaʻoga maualuluga i le Iunaite Setete. O a'oa'oga e pei o tala fa'asolopito, fa'asaienisi fa'apolokiki, psychology, ma sociology o lo'o fa'aaogaina e avea ma punaoa e fa'aleleia atili ai tekonolosi fou ma faiga o sauaga. O le taunuuga o le faateleina o le numera o polokalame, ua le toe faauu ai tamaiti aoga i iunivesite ma le faamoemoe e auauna atu i le manuia lautele. Nai lo lena, latou te iʻu i nuʻu i Iraq ma Afghanistan o loʻo galulue o ni faʻamatalaga mo le militeli, ma aumaia a latou sikolasipi e manumalo i le "loto ma le mafaufau" o tagata mai fafo lea e tutusa ai le faatemokalasi ma taua, sauaga, ma galuega mai fafo. O foma'i ma foma'i fa'asesēina ma a'oa'oina e fesoasoani i faiga fa'asala a le setete ina ia fa'aola pea i latou o lo'o taofia ina ia fa'aauau pea ona sauaina. (13)
E tele atu mea o lo'o lamatia iinei nai lo le pi'opi'o o matata tau a'oa'oga, a'oa'oga, ma le tulaga lelei atoa o le iunivesite o se nofoaga faitele faatemokalasi. O loʻo i ai le suiga atoa o le setete mai se malo faʻasalalau lautele i se setete faʻasalaga. O masini o le oti e sili atu nai lo se tekinolosi; o lo'o fa'aosoina fo'i e se aganu'u fa'atupuina e fa'atupuina ai le poto, tulaga fa'atatau, ma aga e mafai ai e tagata soifua ona galulue i le tautuaina o sauaga ma le oti. A avea le militeli ma faʻataʻitaʻiga mo le faʻatulagaina o faʻalapotopotoga sili ona taua o sosaiete-faʻalapotopotoga e amata mai i aʻoga a le malo ma alamanuia i aʻoaʻoga maualuluga-o faʻataʻitaʻiga o le faatemokalasi e avea ma se manatuaga vaivai ma o sosaiete Amerika ua paʻu atu i faiga faʻatauvaʻa i itu uma.
O isi faʻamaoniga o le faʻateleina o le militarization o Amerika sosaiete e mafai ona maua i le tele o ala o faasalalauga, aganuu lauiloa, faiga, ma faiga faʻapolokiki. Ta'aloga vitiō sauā, e tele lava ina fa'amalieina tupulaga talavou, e maua mai ai le faitau piliona tālā i polofiti mo Wal-Mart ma le pisinisi o ta'aloga vitiō, ae i le taimi lava e tasi e fa'atulafonoina ai se aganu'u o le sauā ma le sauā. (14) O pepe taalo a fitafita e pei o GI Joe e foliga fa'alelei pe a fa'atusatusa i le vaega o lo'o i ai nei o ta'aloga vitiō lea e masani ona fa'ata'ita'ia pe a fa'ata'ita'i ata i luga o vaila'au. Faʻamaoni i le faʻateleina o le faʻaogaina o le tuʻufaʻatasia, kamupani tumaoti o loʻo ofoina atu auaunaga faamiliteli mo le faʻafaigaluegaina, faʻaogaina a latou oloa e pei o isi oloa mo le faʻatau. (15)
I se lalolagi post-9 / 11, faatasi ai ma lona faʻamanatuga atoa o taua ma sauaga a le setete, o lauga ma tulaga taua o le militarization e faʻapipiʻi uma ai le vafealoaloai ma faʻateleina ai se suiga mai se tulaga manuia i se sosaiete faʻamilitia ma faʻasalaina. O le militeri e fautua mai ai e sili atu nai lo na o se militeri-ma lona faamanatuina o taua o le fua sili lea o le soifua maloloina o le malo ma le fitafita-taua e avea ma faʻaaliga sili ona mamalu o le tuʻufaʻatasia o tane ma le lotonuu le fesiligia-ae o se faʻamalosia ma faʻalauteleina o le tulaga taua, faiga masani, talitonuga, sootaga lautele, ma faatusa faaleaganuu e fesootai ma aganuu faamiliteli.
O tau o le militarization ua le toe faʻatapulaʻaina i faiga faʻavae i fafo; o faʻataʻitaʻiga o taua i se lalolagi post-9/11 ua avea ma mea masani, o loʻo avea o se malosi faʻaleaʻoaʻoga e faʻatulagaina o tatou olaga, manatuaga, ma aafiaga i aso uma. O le militeli ua avea ma auala o le olaga e gaosia ai auala o aʻoaʻoga, oloa, galuega, fesoʻotaʻiga, ma faʻalapotopotoga e sili atu nai lo malamalamaaga masani o le faʻafanua, teritori, ma le nofoaga o le militeri i Amerika sosaiete. O tulaga taua faamiliteli, sootaga lautele, ma faiga ua toto toto i itu uma o le olaga Amerika. O le a le mea e tulaga ese e uiga i le militarization o le vafealoaloai o le taua e avea ma punavai o le faamaualuga nai lo le popole, ae o sauaga faatulagaina e siitia i se nofoaga o le mamalu o le atunuu, toe faʻaaogaina e le gata e ala i se aganuʻu mata e taele i le toto, oti, ma taua porn. . A'o suia le manatu fa'atemokalasi e le 'au tu'ufa'atasiga a le militeri- alamanuia fa'alavelave, o le sa'olotoga fa'ale-tagata e faasolosolo malie lava ona fa'aleagaina fa'atasi ai ma le aganu'u fa'avae lea e mafai ona lu'iina ai fa'atonuga o le militarization. O taua i fafo ua atili faamamafaina ai le le mafai ona foia faafitauli ogaoga i totonu o aiga. E pei ona taʻua e Andrew Bacevich, "O le faʻaleleia o Iraki poʻo Afghanistan e iu lava ina avea ma faʻataʻitaʻiga nai lo le faʻaleleia o Cleveland ma Detroit." (16)
Ua pala aai, ua salalau le leai o ni galuega, ua malepelepe alalaupapa, ua teena le tausiga faafomai talafeagai o le au matutua, ua leai ni galuega ma le faamoemoe o le autalavou, ae o le malo tumau o taua ua faamaimauina le silia ma le miliona tala e tau ai taua i Iraq ma Afghanistan. E pei ona taʻua e Kevin Baker, "Ua matou suia nei fofo a le militeri mo toetoe lava o mea uma, e aofia ai fesoʻotaʻiga faavaomalo, tipiloma, ofisa atamai atamai, faʻalapotopotoga faʻatemokalasi-e oʻo lava i le saogalemu o le atunuʻu ... E le mafai ona faʻaogaina." (17) O se fa'aupuga fa'amuamua o lo'o pu'eina nei le sosaiete a o tatou fa'alapotopotoga fa'atemokalasi ma nofoaga faitele ua le mafai ona tu'ueseeseina mai le militeri.
E leai se mea e sili atu ona manino nai lo le faʻaauauina o faʻataʻitaʻiga i le va o le malosi faamiliteli ma tulaga taua ma aʻoaʻoga maualuluga. A o faʻavaivaia aʻoaʻoga maualuluga e ala i se osofaʻiga faifaipea a le itu taumatau, pulega faʻapisinisi, ma le malosi o le militarization, o le manatu tonu lava o le iunivesite o se nofoaga o mafaufauga ogaoga, auaunaga lautele, ma suʻesuʻega faʻale-agafesootai e lamatia i le mou atu. E moni lava lenei mea e pei o le setete o le saogalemu o le atunuu, le Pentagon, ma le malosiaga faʻapisinisi e tuʻuina atu a latou vaaiga i le toe faʻatulagaina o aʻoaʻoga maualuluga i se taimi e vaivai ai ona o le leiloa o tupe maua ma le faʻateleina o le le fiafia o tagata lautele i mafaufauga ogaoga, pulega tutoʻatasi, ma le misiona lautele a le iunivesite. O aʻoaʻoga maualuluga ua faʻamoemoeina aua pe a faʻafetaui ana faiga o pulega, gaosiga o le malamalama, ma le vaʻaiga o le aʻoaʻoina ma le malosi o tupe faavae faʻatulagaina ma faiga o sauaga ma le faʻaleagaina, e avea ai se talitonuga i le militeri ma le faʻaogaina o le malamalama o se mea moni o le olaga i aso faisoo. O le faʻamalosia o ituaiga fou o le amio pulea, faʻaogaina o tupe teufaafaigaluega, auala o le malamalama, ma tulaga taua e faʻamalosia ai tagata lautele e naunau e suitulaga aʻoaʻoga mo aʻoaʻoga, o se militeri ma faʻalapotopotoga faʻapitoa o aʻoaʻoga e aveesea ai mafaufauga faʻapitoa mai tau agafesootai ma tagata na gaosia e le maketi ma le taua tumau. setete. Aemaise lava, o aʻoaʻoga maualuga i lenei tulaga e mafai ai ona talitonu i le militeri ma meafaigaluega faʻapitoa e avea o se mea moni o le olaga aʻo faʻatulafonoina na faiga faʻaagafesootai "lea e faʻatulagaina ai e sosaiete lautele ia lava mo le gaosiga o sauaga." (18)
E faitau miliona tamaiti aʻoga e ui atu i potu o aʻoaʻoga maualuluga i le Iunaite Setete. E taua tele le aʻoaʻoina i latou i auala e mafai ai ona latou iloa le malosi o le faʻalapotopotoga ma le militarization, ma o latou aʻafiaga i sosaiete uma a Amerika. Aemaise lava le taua o le malamalama pe faʻafefea ona faʻamataʻu e nei aʻafiaga "malo faʻatemokarasi i totonu o aiga e pei lava ona latou lamatia ai le tutoatasi ma le pule silisili ese o isi atunuu." (19)
O tamaiti aʻoga ma tagata lautele e tatau ona mataala i auala na toe faʻaleleia ai e le Military-Industrial-Academic Complex aʻoaʻoga maualuluga ina ia faʻamavaeina e avea o se nofoaga e mafaufau loloto ai, mafaufau i se isi itu, ma auai i auala o le gaosiga o le malamalama ma su'esu'ega e fa'atatau i fa'afitauli faigata fa'aagafesootai ma fa'amalosia tamaiti a'oga e auai i felafolafoaiga fa'alaua'itele ma fa'alapotopotoga fa'ale-malo. (20)
Ae e tele atu mea o loʻo i ai iinei nai lo le aʻoaʻoina o tamaiti aʻoga ina ia mataala i lamatiaga o le militeri ma le auala o loʻo toe faʻamalamalamaina ai le misiona tonu o aʻoaʻoga maualuluga. O le au faitio e pei o David Price, o le tuai o Chalmers Johnson, Sheldon Wolin, ma Andrew Bacevich ua finau ma le mautinoa e faapea afai o le Iunaite Setete o le a aloese mai le faʻaleagaina i totonu o se pulega faʻa-militeli, o le a tatau ona nofoia e se aʻa mutia le tulaga tutotonu i le tetee atu i le militeri, le faalilolilo a le malo. , ma le pule a le malo, a o toe maua mai mataupu faavae o le faatemokalasi. (21)
O lona uiga o le teena o vaega faaupufai ua faavaeina; faia o suiga, faatemokalasi, tetee i le militeri; ma le atinaʻeina o le faʻavae mo faʻalapotopotoga faʻaumiumi, soʻotaga fou, ma gaioiga faʻaagafesootai e tetee atu ai i le faʻatupulaia o sootaga i le va o aʻoaʻoga maualuluga, o le au faʻaauupegaina, ofisa faʻataʻitaʻi, ma pisinisi taua-o loʻo i ai se sao taua i le toe gaosia o le poto faʻamiliteli.
Afai o aʻoaʻoga maualuluga o le a oʻo mai i le faʻaogaina o faʻamaʻi pipisi e maua mai i le militarization, e tatau ona toe mafaufau i le avanoa o le iunivesite o se faʻalapotopotoga faʻatemokalasi lautele ma le lalolagi atoa ma nofoaga lautele o loʻo i ai le au atamamai, faiaoga, tamaiti aʻoga, tusiata, tagata faigaluega. iuni, ma isi tagata fai agafesootai ma gaioiga e mafai ona fausia ni fesoʻotaʻiga faʻavaomalo e teteʻe ai i le faʻamaʻi oti o le militarization ma ona aʻafiaga i le lalolagi. O nei aʻafiaga e aofia ai sauaga, faʻaleagaina, mativa tele, faʻailoga tagata, fefaʻatauaʻiga o auupega, faʻatupulaia o autau faʻasao, feteʻenaʻiga faʻale-malo, pologa tamaiti, ma taua faifaipea i Iraq ma Afghanistan. E tusa ai ma le manatu o le faʻamaonia, kamupani tumaoti ua ofoina atu auaunaga faamiliteli mo le faʻafaigaluegaina, faʻaogaina a latou oloa e pei o soʻo se isi oloa mo le faʻatau. (22)
A o taliaina e le pulega a Obama faiga faavae a le Military-Industrial-Academic complex ma le malosi e le taofiofia, ua oʻo i le taimi mo faiaoga ma tamaiti aʻoga e tu ai ma atiina ae faʻalapotopotoga faʻavaomalo e mafai ona faʻamalosia i le taumafaiga e suitulaga i se aganuu o taua ma se aganuu. o le filemu o ona mataupu faavae e tatau ona faavae i sootaga o le tamaoaiga, faaupufai, aganuu, ma agafesootai amiotonu ma le naunau e faatumauina le ola o le tagata.
O le maualuga o loʻo tuʻuina atu ai aʻoaʻoga maualuluga i tulaga taua o pulega faʻapisinisi ma le militeli e faʻafefe. I le taimi o loʻo osofaʻia ai fegalegaleaiga faʻa-temokalasi, tagata faigaluega, tamaiti aʻoga, ma mea uma e mafai ona taʻua o tagata lautele, e taua tele le vaʻaia o aʻoaʻoga maualuluga o se nofoaga tutotonu i le taumafaiga e faʻatumauina le ola faʻalapotopotoga ma se aganuu faʻavae e mafai ona aʻoaʻoina tamaiti aoga. e tauivi mo le faatemokalasi ma tetee atu i tekinolosi ma masini o le oti e foliga mai o loʻo i ai se taofiga i le sosaiete Amerika. O le malosi e le mafai ona suiina, e le atoatoa i lana taumafaiga e aveese tauiviga, tetee tuufaatasi, ma le faamoemoe. Matou te manaʻomia se gagana fou, aganuʻu faʻavae, ma le tele o nofoaga faitele e toe maua ai le malosi mo le manuia o tauiviga faatemokalasi.
O loʻo i ai uma se mataupu faʻapitoa ma se mataupu faʻapolokiki o loʻo lamatia iinei. O lo'o aga'i i luma ma isi i le agavale e mana'omia le fa'atotonugalemu o a'oa'oga i so'o se malamalamaga talafeagai o faiga fa'apolokiki. O le tauiviga i manatu, tulaga faatauaina, faasinomaga, auala fou o le lotogatasi, tulaga tutusa o le tamaoaiga, ma sootaga faaleagafesootai faatemokalasi o le a le mautinoa ai le suiga, ae e mautinoa lava o se tulaga muamua mo le faia o faiga faaupufai anoa ina ia taitai atu ai i suiga lautele. O aʻoaʻoga e faʻatupuina ai le fesili pe o le a le uiga o tagata Amerika e malamalama ai i le militarism, neoliberalism, ma isi malosiaga faʻatemokalasi i auala e faʻaumatia ai a latou faʻaaliga manino ma masani. Ou te manatu o Michael Berube o loʻo saʻo i le faʻamoemoe i le finau e faapea o le tasi le toilalo o le agavale o lona le mafai lea ona faʻamatalaina se tala faʻamalosi, e tuʻuina atu tala e faʻalavelaveina masani masani ma tulaga aloaia o talitonuga. (23) O isi mea e ono aofia ai le taulaʻi atu i gaoioiga o mataupu e tasi, o faiga faapolotiki o le mamā, ma le manatu mamafa i le gagana o faitioga e lē aofia ai se lauga o le faamoemoe ma le avanoa.
Conservatives ma neoliberals, i se eseesega, e le o ni tagata ese i faiga faaupufai faaleaganuu. Pau lava le mea e tatau ona faia e le tagata lava ia o le vaʻavaʻai i le faʻateleina o latou mafaufau, faavae, ekalesia, ma le tele o isi faʻalapotopotoga ua fuafuaina e aʻoaʻoina ai latou lava taʻaloga ma faʻatoʻilaloina le aufaasālalau ma le malo ma o latou tagata atamamai e tetee i le lautele. O le mea moni, na o le pau lava le mea e tatau ona fai i lenei mataupu o le toe foʻi lea ma faitau le Powell Memo na gaosia i le amataga o le 1970s e maua ai se faʻamatalaga pe faʻafefea ona faʻaalia e le au conservatives le taua o faiga faʻaleaganuʻu. O le mea moni, o C.Wright Mills, Ellen Willis, ma le aofaʻi o isi faʻaupuga na latou manatu mamafa i le natura o aʻoaʻoga lautele ma faiga faʻapolokiki faaleaganuu, ae e seasea faalogoina o latou leo. E ui o le alualu i luma e manino lava e le mafai ona fetaui ma taga loloto o le itu taumatau, e mautinoa lava e mafai ona latou tuʻuina atu le tele o taumafaiga i le atinaʻeina o nofoaga faitele latou te faʻafaileleina ai tagata atamamai ma aʻoaʻoina augatupulaga o tupulaga talavou i totonu ma fafo atu o le iunivesite. O le taua mo le amiotonu ma le faatemokalasi o loʻo faia i le lalolagi atoa ma se malosi fou. Ma e ui o loo i ai ni vaega o le tetee i le Iunaite Setete ua tulai mai nei i le feagai ai ma se osofaiga le faamalie atu i faailoga uma o le faatemokalasi, e manaomia ona tatou toe maua le ita mama, le mana o le faitalia tuufaatasi, ma le naunautai e auai i le le usiusitai faalemalo. O le itu agavale ua matamuli tele i lona musu e atia'e se a'oa'oga fa'alaua'itele e faitio, magafagafa, fa'amalosi, ma lototele. E mana'omia le ave'ese mai le sa'o ma tau ma meafaigaluega uma o lo'o i ai ina ia mafai ai ona fausia se aganu'u fa'atemokalasi fou ma mata'utia ma se seti o nofoaga faitele.
O le agavale e tatau ona alu ese mai le toʻa o le fetuutuunaʻi ma vaʻaia isi vaʻaiga e uiga i le soifua maloloina, aʻoaʻoga, faʻamuamua a le atunuʻu, siosiomaga, aia tatau a tagata lautele, faiga faʻavae i fafo, galuega, saogalemu o le atunuʻu, tulaga lautele, ma le faʻaumatiaina o le taua tumau. . I se tulaga ese, e manaʻomia e le au alualu i luma le faʻatatauina o taʻiala fou ma fausia ni fesoʻotaʻiga lautele e ala i le tuʻuina atu o le faʻatuatuaina o meafaigaluega ma metotia e manaʻomia e fausia ai auala taua o le malamalama, tusitusi, ma uiga. O lenei mea e taʻu mai ai e manaʻomia se malamalama loloto atu i le tuʻufaʻatasia o faiga faʻapolokiki ma aʻoaʻoga-o se faʻamatalaga sili atu ona faigata o le faʻalavelave o le militarization ma le tapulaʻa o le malosi o le setete, ma se faʻafanua mataʻutia o le tulaʻi mai o le symbiosis i le va o le militeri ma le kamupani ma o le a le uiga o le talepeina o lenei tusi resitala leaga o le malosi. Matou te manaʻomia foʻi se malamalama i tulaga e manaʻomia e atiaʻe ai aganuʻu faʻavae e mafai ai e tagata ona faʻaliliu manatu tumaoti i mataupu lautele faʻatasi ai ma se taumafaiga faʻatasi e faʻateʻa ese le aufaasālalau tuai ma fou mai le puleaina o kamupani tetele ma le faʻasalalauga lautele a. ta’uta’ua ma le fa’apalapala. O aʻoaʻoga lautele ma maualuga faʻatasi ai ma le mea na taʻua e C. Wright Mills o mea faʻale-aganuʻu e tatau ona toe faʻaaogaina e avea ma meafaigaluega faʻapitoa e tau ai le militarism fou ma le aganuu o le oti lea e faʻateleina ai le mea na taʻua e Gil Scott Heron "Winter in America."
Henry A. Giroux o lo'o umia le nofoa o le Global TV Network i le Igilisi ma le Cultural Studies i le McMaster University i Kanata. O ana tusi sili ona lata mai e aofia ai: "Toe fo'i i A'oga Maualuga” (tusia faatasi ma Susan Searls Giroux, 2006), “Le Iunivesitē i filifili: Fa'afeagai ma le Military-Industrial-Academic Complex” (2007) ma "Faʻasaga i le Mataʻutia o Neoliberalism: Politics i tua atu o le Tausaga o le Matapeʻapeʻa” (2008). O lana tusi fou, Twilight of the Social: Resurgent Publics in the Age of Disposability,” o le a lomia e Paradigm Publishers i le 2011.
Faamatalaga.
1. Ua ou faia uma le militarization ma le faʻalapotopotoga faʻapitoa i aʻoaʻoga maualuluga i auiliiliga sili i Henry A. Giroux, Le Iunivesitē i filifili: Fa'afeagai ma le Military-Industrial-Academic Complex (Boulder: Paradigm, 2007).
2. O nisi o tusitusiga sili ona taua i lenei suiga e aofia ai: Catherine Lutz, "Faia o Taua i le Aiga i le Iunaite Setete: Militarization ma le Faʻalavelave Faʻafuaseʻi," American Antropologist 104:3 (2002), itulau 723-735; Andrew J. Bacevich, Le New American Militarism (Oxford: Oxford University Press, 2005); Sheldon S. Wolin, Temokalasi Tuufaatasi: Pulea Temokalasi ma le Specter of Inverted Totalitarianism (Princeton: Princeton University Press, 2008); Nick Turse, Le Matai: Le Auala e Auai ai le Vaegaau i o Tatou Olaga i Aso Taitasi (Niu Ioka: Metropolitan Books, 2008); Chalmers Johnson, Nemesis: Aso mulimuli o le American Republic (Niu Ioka: Metropolitan Books, 2008); ma Andrew J. Bacevich, Tulafono a Uosigitone: Ala a Amerika i Taua Tumau (Niu Ioka: Metropolitan Books, 2010).
3. Fa'amaumauga o Su'esu'ega i Aiga, “Ta'aiga lata mai i tupe alu a le militeri,” Stockholm International Peace Institute (Novema 23, 2010). Initoneti ile: http://www.sipri.org/research/armaments/milex/resultoutput/trends
4. Elisabeth Bumiller, “The War: A Trillion Can Be Cheap,” Times Niu Ioka (Iulai 24, 2010), itulau. WK3.
5. Tom Engelhardt, “O se Taua a le Lalolagi a Amerika: O le a le Mea e Mataituina i le 2010,” TruthOut (Ianuari 3, 2010). Initoneti ile: http://www.truth-out.org/topstories/10410vh4
6. Nicholas D. Kristof, “O Le Tapu (Militita) Tele,” Times Niu Ioka (Tesema 25, 2010), itulau. WK16.
7. Chalmers Johnson, “O Fana o Aukuso: Tu’u’u i lalo o le Fu’a i le Century Amerika,” TruthOut (Aokuso 17, 2010). Initoneti ile: http://www.truth-out.org/the-guns-august-lowering-flag-american-century62384
8. William J. Astore, “O le Foliga o Taua (Aua le Vaai),” Asia Times (Novema 2, 2010).
Initoneti ile: http://www.atimes.com/times/Middle_East/LK02Ak01.html
9. Thomas Frank, “Lokaina: O le Falepuipui o Tamaiti o se Tu ma Aga Faamaualuga a Amerika,” Journal Wall Street (Aperila 2, 2009). Initoneti: http://online.wsj.com/article/SB123854010220075533.html
10. Jeffrey Brainard, "O le Failautusi o le Puipuiga a Amerika ua Fesili atu i Iunivesite mo le Galulue Fou," Tala o le Higher Education (Aperila 16, 2008). Initoneti ile: http://chronicle.com/news/article/4316/us-defense-secretary-asks-universities-for-new-cooperation
11. David Price, "E Faʻafefea ona Talia Mai e le CIA Ia Lava i Tolauapiga a le Iunivesite o Amerika: Faʻasalaga Lemu," CounterPunch (Aperila 9-11, 2010). Initoneti ile: http://www.counterpunch.org/price04092010.html
12. David Price, “O Sipai i le Vasega a Obama,” CounterPunch (Iuni 23, 2009). Initoneti: www.counterpunch.org/price06232009
13. Vaai, mo se faataitaiga, Jane Mayer, Le Itu Pogisa: O le Tala Totonu o le Auala na liliu ai le Taua i le Mataʻu i se Taua i luga o Manatu Amerika (Niu Ioka: Anchor, 2009).
14. O nei mea uma ua fa'atulafonoina e se Fa'ai'uga a le Fa'amasinoga Maualuga talu ai nei e fa'afeiloa'i ai le fa'atauina atu o taaloga vitiō sauā i tamaiti laiti. O le mea moni, o le mataupu moni iinei e leai se mea e fai i le Teuteuga Muamua ma mea uma e fai i se faamasinoga maualuga faauo-faipisinisi e manaʻo e puipuia tupe mama o loʻo faia e le au faʻatauvaʻa o le vevesi ma le ulavale.
15.PW Pese, Autau Autasi: Le tula'i mai o le Alamanuia Fa'afitafita Tu'ufa'atasi (Ithaca: Cornell University Press, 2008).
16. Andrew J. Bacevich, Tulafono a Uosigitone: Ala a Amerika i Taua Tumau, (New York, NY: Metropolitan Books, Henry Hold and Company, 2010) itulau 17-18.
17. Kevin Baker, "Ua matou i ai i le Vaegaau i le taimi nei: Le Fuafuaga a le GOP e faʻamalosia a tatou Aganuu," Harper's Magazine (Oketopa 2003), itulau. 45.
18.Michael Geyer, “The Militarization of Europe, 1914–1945,” i le O le Militarization o le
Lalolagi i Sisifo, ed. John R. Gillis (New Brunswick, NJ: Rutgers University Press, 1989), 79.
19. Chalmers Johnson, O Faanoanoa o le Emepaea: Militarism, Secrecy, ma le Iʻuga o le Malo Tele (Niu Ioka: Metropolitan Books, 2004), itulau. 291.
20. Tagai Cary Nelson, “The National Security State,” Suʻesuʻega faaleaganuu 4:3 (2004), itulau 357-361.
21. Tavita Price, Weaponizing Anthropology: Social Science in Service of the Militarized State (AK Press, 2011); Chalmers Johnson, Fa'ate'aina le Malo o Amerika (Niu Ioka: Metropolitan Books, 2011); ma Bacevich, Le New American Militarism.
22. PW Pese, Autau Autasi: Le tula'i mai o le Alamanuia Fa'afitafita Tu'ufa'atasi (Ithaca: Cornell University Press, 2008).
23. Michael Berube, Le Agavale i le Taua (Niu Ioka: New York University Press, 2009).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo