Le Tamaoaiga Faʻapolokiki a Ibn Khaldun's Philosophy of History in the Muqaddimah
Eddie J. Girdner
O se fa'amatalaga lea o nisi o manatu tetele i le filosofia a Ibn Khaldun o le talafaasolopito. E mai le voluma: Le Muqaddimah: O se Folasaga i Talafaasolopito. Na fa'aliliu e Franz Rosenthal ma fa'atonu ma fa'apu'upu'u e NJ Dawood. Lolomiina e le Princeton University Press, 1967. A o manaomia se taumafaiga e faitau ai, atonu e aoga le faailogaina o manatu tetele i se faiga puupuu e ono aoga i tamaiti aoga.
Na tusia e Ibn Khaldun le tele e uiga i Aferika i Matu, Sepania ma Sasaʻe Tutotonu, ae o lona uiga o mataupu faavae o lana galuega e faʻaoga lautele. E tele ni fa'amatalaga i lana fa'aupuga fa'ale gagana e tatau ona avea ma fa'avae taua i tagata fa'apolokiki mulimuli ane, e pei o Thomas Hobbes, John Locke, ma Karl Marx.
I se faapuupuuga, sa popole Ibn Khaldun i le tulaʻi mai ma le pa'ū o malo faʻapolokiki ma tuʻuina atu se talitonuga o lenei faʻasologa faʻasolopito, mai le toafa toafa o Bedouins ma Berbers i malo tautupu ma lo latou pala ma paʻu. E tupu aʻe le talafaasolopito i taamilosaga pe ā ma le 120 tausaga. O tagata aumau i le toafa e lolotu i le toso teine ma le faomea latou te faʻaaogaina le faʻafefe e tietie ese ai mai le toafa ma o mai i le pule. O le taimi lava latou te faavaeina ai le pulega tautupu, latou te nonofo i totonu o le taulaga, fiafia i mea taugata, ma avea ma tagata paie ma paie. Latou te leiloa uiga lelei o le toafa ma goto ifo ai le aiga i le paie. E galo i tupulaga talavou lo latou tupuaga i tupulaga mulimuli ane ma i'u ai ina pala. Ua ova lafoga a tagata e sapalai ai le taumafa mata'utia a le vasega o pulega. O le le mafai ona puipuia i latou lava mai se galu fou o osofaʻiga leaga, na paʻu ai le malo. O fatu o le faʻaumatiaga o loʻo i ai i le tulaʻi mai o le tupu. O le mea lea, o le fa'agasologa o se tala fa'asolopito o lo'o toe faia lava. O le talitonuga lea a Ibn Khaldun i se faapuupuuga, ua teuteuina e se encyclopedia o faamatalaga e uiga i le lalolagi na ia iloa i le seneturi sefulufa.
Afai o malo e iai se taamilosaga masani o le olaga, atonu e moni foi lenei mea i malo, e pei ona suʻesuʻeina e tagata atamamai e pei o Johan Galtung. O le mea la lea, o le faʻataʻitaʻiga e mafai ona faʻaoga lelei e faʻamatala ai le tulaʻi mai ma le pa'ū o malo faʻaonapo nei, e pei o le Emepaea o Amerika. Galtung na tusia e uiga i lenei mea talu ai nei. E mafai ona iloa e se tasi le tele o elemene o le paʻu i Ibn Khaldun i Amerika i aso nei.
Na fanau Ibn Khaldun i le aso 27 o Me, 1332 i Tunis. O ona tuaa na o mai mai Sepania ina ua mavae le pa'ū o Seville i le au Kerisiano i le l248. Sa iloga lona aiga tautupu i le taitaiga a Moorish Sepania. Ona sosoo ai lea ma lona aiga i le faamasinoga a le Hafsid Rulers i Tunis. I le 1352, na ia amata ai se galuega a le malo i Tunis. I le 1354, na ia alu ai mo Fez e auauna atu i le Merinid Sultan Abu Inan. O iinei na ia suʻesuʻe ai ma tagata popoto iloga, ae na lafoina mo sina taimi i le falepuipui ina ua masalomia lona faamaoni. Ina ua maliu faafuasei Abu Inan, sa tatala o ia ma auauna atu i lona sui o Abu Salim. Na uma lana Folasaga i Talafa'asolopito 1377 ma avea ma polofesa o Malikite Jurisprudence i Cairo.
O le Muqaddimah o se prolegomena poʻo se folasaga i lana tala faʻasolopito lautele e fa. O le galuega a Ibn Khaldun o se alu ese mai le tala faasolopito o le taimi. Nai lo le na o le tusiaina o mea na tutupu, na te taumafai e suʻesuʻe se mamanu i suiga lautele ma faaupufai. Na te taumafai e faʻamatalaina le tala faʻasolopito i se aʻoaʻoga poʻo se filosofia. Na te taumafai i se auala faʻapitoa, auʻiliʻili, ma faʻasaienisi, e vaʻavaʻai i mea tutupu ma le faitio. E pei o lea, o loʻo ia auai i le social science.
O ona atugaluga e aofia ai le siosiomaga faaletino, o se auʻiliʻiliga o faʻalapotopotoga faʻaagafesootai anamua, uiga o le taʻitaʻiga muamua, o le mafutaga a tagata anamua o tagata i le tasi ma le isi, o le sootaga o sosaiete anamua i le taulaga o sosaiete, malo o malo o loʻo i ai le setete. tulaga maualuga o le faalapotopotoga faaagafesootai tagata, le malo o le Caliphate, suiga i le pulega dynasties, uiga o le olaga i le taulaga e faatatau i le olaga toafa, ma se suesuega o le olaga i le taulaga, e aofia ai pisinisi, galuega taulima, faatufugaga, faasaienisi, gagana ma tusitusiga.
E fa'aogaina e Ibn Khaldun se faiga fa'atotonu tagata. E fa'alagolago le tagata i le si'osi'omaga fa'aletino ma o lea e sili ona fetaui lelei sone tau malulu o le lalolagi mo le fa'alapotopotoga. O le si'osi'omaga e fa'atusa ai uiga o le tagata, foliga ma aganu'u. Mo le atinaʻeina o tagata soifua, e manaʻomia le galulue faʻatasi o tagata. E mafai lenei mea, talu ai e mafai e le tagata ona mafaufau ma felagolagomai atoatoa e maua ai le taulaga poʻo le polis. I le mulimuli ai i le faamatalaga a Aristotle e faapea “o le tagata e fai i faiga faapolotiki,” o se tulaga masani lea. O loʻo i ai se manaʻoga mo le faʻamasinoga tonu i totonu o sosaiete, ae mo lenei mea, e manaʻomia le taofiofia, e ala i le faʻamalosi pe a manaʻomia. Fa'alapotopotoga fa'ale-agafesootai e maua ai le fa'aleaganu'u ma se tu ma aga fa'aletonu. O le tulaga aupito maualuga lea o le faalapotopotoga lautele, ae o loo i ai fatu o lona faatafunaga.
O le faagasologa e amata i le "vaega kulupu," manatu faʻavae poʻo le lotogatasi. O se ituaiga muamua lea o le lotonuu, e pei o se aiga po o se ituaiga e tutusa ai tagata. O lenei ituaiga o malamalama e manaʻomia e ausia ai le pule. O le vaega e sili ona malosi le "lagona vaega" poʻo le asabiyah o le a mafai ona avea ma pulega faʻatupu, lea e tutusa ma se "setete" i upu faʻaonapo nei. Afai e paʻu le malo, e paʻu le setete.
O se malo po'o se setete e tupu na'o le mea o loʻo i ai le malo, faʻailogaina e taulaga ma taulaga. Ua atia'e mea taugata. O tupe faasili e maua. E i ai auaunaga, galuega taulima, faatufugaga, faasaienisi, ma fefaʻatauaʻiga, ae i se faiga faʻapitoa, o lenei tamaoaiga e oʻo atu ai i le faʻaleagaina ma le malepelepe o le malo.
Pe a maua e le vaega pule le pule ma amata ona pulea le tamaoaiga ma le tamaoaiga, e aliaʻe se feeseeseaiga i le va o le vasega pule ma tagata, o loʻo i ai lagona faʻavae. E faalagolago le vaega pule i le pulega tautupu ma le vaegaʻau, i le tuuina atu o lafoga, ma tuuese mea e fiafia i ai tagata. O le lagona o le vaega, poʻo le talitonuga faʻamaumauina, e faʻavaivaia ma faʻaumatia ai le pule a le malo. O se vaega i fafo ma se vaega fou lagona e mafai ona suitulaga i le aiga ma maua se aiga fou. O lenei faagasologa e mafua ai le taamilosaga dynastic. E pala, malepelepe, ma'i'u i totonu ma pa'u'u ona o'o mai ai lea o se malo fou ma toe fai le faiga.
O vaega laiti i le itu pito e matele e fa'aa'oa'o ia i latou i totonu o le malo ma manana'o e i ai i le nofoa o le pule.
E fa'aaogaina e Ibn Khaldun le tele o fa'ata'ita'iga fa'asolopito o Arapi. E ui e faalagolago o ia i faamaoniga mautu ma le tele o mea faitino, na te le fesiligia talitonuga faalelotu. E lē o manino mai pe na te talitonu moni i le Atua ma lotu pe na o le faaaogāina e puipuia ai o ia mai le au faitio, e pei o Thomas Hobbes mulimuli ane.
Fai mai Ibn Khaldun o le tala faasolopito e tatau ona mauaa i filosofia. E mafua ona o le faʻamoemoe o le oʻo i le pito i lalo o mea, i le mea moni ma le malamalama loloto i le auala ma le mafuaʻaga o mea tutupu. E pei o Karl Marx, mulimuli ane, na te manaʻo e alu i le aʻa o mea, ma e masani ona ia faʻavaeina lenei mea i mea moni. E tauemu o ia i tala faasolopito o ona po nei e na o le faamaumauina o mea na tutupu ma e tumu i faitatala, tala fatu, ma tala pepelo, ma e le saili mo mafuaaga faaletino moni. O nei tusitala e le faitio ma latou tuu tauaso faatuatuaga masani. O le tusitusi i se auala le lelei, kopi o latou muamua ma leai se malamalamaaga taua. Peitaʻi, o nisi taimi, e siʻitia o ia i luga o lona lava laulaau e ala i le taʻu atu o mea i le “Atua.”
O le isi faafitauli o le le amanaia e le au tusitala o talafaasolopito le suiga o tagata. Latou te leʻi tuuina mai se faʻamatalaga i le mea na aumaia ai se malo i le pule ma pe aisea na paʻu ai. O a mataupu faavae o le faatulagaga? Aisea e fete'ena'i ai malo ma manuia ai le tasi i le isi? O le a le mea e taitai atu ai i lo latou tete'a po o fesootaiga o le tasi i le isi? Na folafola e Ibn Khaldun e "siitia le veli" i luga o nei fesili, e amata i Arapi ma Berbers i lana uluai metotia faʻasolopito.
O le galuega e aofia ai tusi e fa. O le mea muamua e aofia ai le malo, pulega tautupu, malo, galuega manuia, galuega taulima ma faasaienisi, ma mafuaaga ma mafuaaga i le talafaasolopito. E mafai e se tasi ona iloa o loʻo tusia e Ibn Khaldun se ituaiga o tamaoaiga faʻapolokiki muamua o le lalolagi.
O le Tusi Lona Lua e aofia ai ituaiga, aiga o Arapi, Nabataeans, Suria, Peresia, Isaraelu, Copts, Byzantines, ma Turks.
O le Tusi Tolu e aofia ai le tala faasolopito o le au Berber, le talafaasolopito o le Zanatah (se lala o le Berbers), o maota o le tupu ma aiga o Magrib.
Mulimuli ane, na ia faʻaopoopoina tala faʻasolopito o le Persian ma Turkish Dynasties.
I le folasaga o le Tusi Muamua, na faamamafa ai e Ibn Khaldun e tatau i se tusitala talafaasolopito ona i ai ni puna ma se malamalama ma se mafaufau taumatemate e aloese ai mai mea sese. E manaʻomia ona ia iloa aganuʻu, o mea moni faʻavae o faiga faʻapolokiki, o le natura o le aganuʻu, tulaga o loʻo pulea ai faʻalapotopotoga faʻale-agafesootai tagata, pe faʻapefea ona faʻatusatusa mea anamua ma le lalolagi faʻaonapo nei, pe faʻafefea ona siaki punaoa e faʻaaoga ai nei mataupu faavae, pe faʻapefea ona faʻaogaina le fua o filosofia e faʻavae i luga. o le natura o mea, e tatau ona ia faʻaaogaina faʻamatalaga, ma ia i ai le malamalama faʻasolopito.
O le tele o tusitala talafaasolopito ua se ese mai le upumoni. Mo se faʻataʻitaʻiga o le aofaʻi o tupe ma numera o fitafita i taua e masani ona faʻateleina. Na ia tuuina mai le faataitaiga o le tala a al-Masudi i le autau a Mose. Fai mai a ia, o le numera o le ono selau afe o fitafita o loʻo i le taua e faʻavalevalea ona o se autau faʻapea o le a le mafai ona savali pe tau. E lē gata i lea, e lē lava le tele o le laueleele o Isaraelu e faatutū ai se ʻautau faapena. O lea la, e mafai ona faigofie ona faapogaia mea sese.
I le tusiaina o le talafaasolopito o le Umayyad ma Abbasid dynasties o Arapi, e masani ona mulimuli le au tusitala talafaasolopito i tu masani, e aunoa ma le taumafai e malamalama i le malosi ma aofia ai le tele o mea le aoga. E na ona latou faataʻitaʻi i isi, e pei o le lisiina o elemene o le aiga e pei o le pule o atalii, avā, togitogiga i le mama faamaufaailoga, igoa o igoa, faamasino, vizier (faifeau) ma le leoleo faitotoʻa. E leai se mea e faamatalaina ai.
Ua ia faitioina foʻi le faiga a le ʻau tusitala o talafaasolopito e tauloto mea moni e aunoa ma le malamalama i ai. O le faʻalavelave i le taulotoina o se vaivaiga, lea o loʻo i ai pea i aso nei, mo se faʻataʻitaʻiga i iunivesite a Turki. E tatau i tamaiti aʻoga ona taulotoina mea moni, ae le o le malamalama i ai.
O le talafaasolopito e tatau ona ogatusa ma le matua patino. E matuā suia mea. I le Maghrib, mo se faʻataʻitaʻiga, o le tulaga na matua suia ina ua suia le Berbers e le au Arapi i le seneturi sefulutasi. Ona i ai lea o se mala i le seneturi lona sefulufa lea na soloiesea ai le tele o tagata. Na faavaivaia malo ma soloiesea atoa. O lana galuega o le a maua ai se faʻataʻitaʻiga fou.
O le amataga o le Tusi Muamua e faamanatu ai se tasi o faamatalaga a George Plekhenov e faapea “E faia e le tagata le talafaasolopito i le taumafai e faamalieina ona manaoga.” Na te faʻatauaina le auala e ola ai tagata i le faʻalapotopotoga.
O le a le mea e feagai ma le talafaasolopito?
1.O tulaga e aafia ai le natura o le malo.
2. O mea taua o le savagery ma sociability.
3. Vaega o lagona.
4. Fa'afefea ona ausia e se tasi vaega le maualuga nai lo le isi.
5. Pule tautupu.
6. O malo ma tulaga i totonu o le pulega.
7. Gainful galuega.
8. Auala e maua ai le ola.
9. Saienisi ma galuega taulima.
10. Fa'alapotopotoga e tula'i mai i totonu o malo.
O mea sese e masani ona faʻaalia e mea nei. Muamua, o le faaituʻau ma le faaituʻau e taʻitaʻia atu ai i le faasalalauina atu o mea sesē. Ua faanenefu le tomai taua. Lona lua, o fa'asalalauga fa'amatalaga e le fa'atuatuaina i nisi taimi. Latou te fa'asese fa'amatalaga. Lona tolu, o le masani o le avatu o le viiga i tagata maualuluga e mafai ona pepelo. Lona fa, o le fa'avalevalea i le natura o tulaga e tula'i mai i totonu o tagata. Lona lima, o le fa'asalalauina o fa'amatalaga fa'avalevalea. Ibn Khaldun o loʻo faʻatuina se sosaiete faʻaagafesootai e "fou, tulaga ese, ma sili ona aoga." (itulau 39) O isi tusitala na taumafai i lenei mea, fai mai a ia, ae na le manuia.
O loʻo tuʻuina mai e Ibn Khaldun le faʻataʻitaʻiga o le tala e uiga i meaola o le sami na taofia ai Alesana mai le fausiaina o Alexandria. O le isi tala umi o le tala e uiga i le "aai apamemea" lea e le talitonuina.
O le a le mea e ese ai le tagata mai isi mea ola? Muamua, o le tagata e iai le tomai e mafaufau ai, lea e taʻitaʻia ai le atinaʻeina o le faasaienisi ma galuega taulima. Lona lua, e manaʻomia e le tagata le pule malosi poʻo le taofiofia. E tali tutusa lea ma manatu o Thomas Hobbes. Lona tolu, o mana'oga o le tagata e ta'ita'i atu ai i auala e maua ai le ola. Lona fa, o le malo e afua mai i le "te'ena o le malo" i le olaga toafa ma e mafai ona atiina ae pe a maua ni tupe faasili i totonu o taulaga ma taulaga.
O le mataupu muamua o loʻo faʻatatau i le tagata lautele i le lautele. Ibn Khaldun amata i le matauga lauiloa mai Aristotle's Politics. "O le tagata e faʻapolokiki lona natura." (i. 45) E le mafai e le tagata ona fai e aunoa ma se leoleo po o se faalapotopotoga lautele. O le malamalama lea ma mafai ai e le tagata ona maua meaai ma isi manaoga. E manaʻomia tele le felagolagomaʻi e tuʻuina atu ai le tele o manaʻoga o le tagata i le lalolagi.
E ese mai i manu, e manaʻomia foʻi e le tagata le felagolagomaʻi mo le saogalemu ona e sili atu lona vaivai nai lo manu. Na te faʻaaogaina ona mafaufauga e fausia ai pelu ma isi auupega mo le puipuiga. Ae e manaʻomia foʻi e le tagata “pulega tautupu” po o pulega faapolotiki. O lenei mea e manaomia ai le usiusitai i se taitai, e pei ona faamamafa mulimuli ane e Thomas Hobbes.
Ua agai atu Ibn Khaldun i se vaega o loo faamatalaina ai le lalolagi ma ona uiga. E mautinoa na te leʻi manatu o le lalolagi e mafolafola. Na ia faamatalaina le natura lapotopoto o le lalolagi ma sone mai le ekueta i le itu i matu ma le itu i saute. Ona o le tau, o loʻo i ai faʻatoʻaga ma e leʻi faʻaaogaina. Na ia faamatalaina le sami ma aai tetele e pei o Constantinople, Venise, Roma, ma Tangiers. Na ia faamatalaina vaitafe tetele e pei o le Naila ma le Eufirate. O sone malulu, ma le vevela vevela, e tau atu i tagata sili atu. O le fa'afanua o sone e a'afia ai le lanu o le pa'u o tagata. O sone malulu e maua ai se olaga sili atu i tulaga o le soifua maloloina o tino, lanu, uiga ma tulaga lautele o le olaga, e pei o fale, lavalava, meaʻai ma galuega taulima.
O le i ai o le pa'u uliuli e le o se fetuu lea ia Noa, e pei ona masani ai, ae na o se taunuuga o le laufanua, le vevela o le tau. E talitonu o ia o le tau foi e aafia ai uiga faaletagata. O se taunuuga, na ia fai mai o Negroes e faʻaalia le levity. Latou te fiafia, fa'alagona ma fiafia e siva. Fai mai o ia ona o le vevela e faʻalauteleina ai le agaga o manu e maua ai le fiafia. E pei o le taele vevela. I tafatafa foi o le sami, e sili atu le fiafia o tagata ona o le susulu o le la ma le mafanafana. O tagata e nonofo i le malulu ma mauga e masani ona faʻanoanoa ma faʻanoanoa. I Cairo, e leai se popolega o tagata mo le lumanaʻi, ae i Fez, latou te popole i le lumanaʻi.
E le gata i lea, ua afaina tagata i le sapalai o meaai. I nisi nofoaga, e lelei le eleele ma e tele saito ma fua. E tele le fa'ato'aga. I isi nofoaga papa, e pei o le Hijaz ma Yemen, e itiiti ni laau e ola. A toalaiti laau, e suitulaga e tagata le susu i le saito. Ae i nei nofoaga e le o iai, e sili atu le soifua maloloina o tagata. O o latou mafaufau e sili atu ona malosi, e pei ona vaaia i le Berbers ma Arapi o le toafa.
Fai mai a ia e le lelei le tele o meaai ona e tele naua aano, E mataga ai tagata ma faigata ai ona mafaufau. O le taunuuga o le valea. I le isi itu, o le fiaai e faaleleia atili ai le tino. E mafai e se tasi ona vaʻai tutusa i manu. O tagata toafa e sili atu foi le lotu ma sauni e tapuai ma faia le aloese mai le fiafia. Ae o tagata i totonu o taulaga ma taulaga e matele ina lē lolotu. E tele a latou aano o manufasi, mea manogi, saito lelei, ma ola i mea taugata. Ae e vave ona feoti pe a iai se lāmala po o se oge. I le isi itu, o tagata Arapi i le toafa e mafai ona ola i aso ma ola ai. E mafai ona ola i le karite ma le suauu olive. O mea'ai o se mea masani. I se tulaga lautele, o le fiaai e iai sona aafiaga lelei i le soifua maloloina ma le mafaufau. O fa'amatalaga lautele ia e manino lava e le moni i taimi uma.
E talitonu o ia afai e ʻai se tasi i aano o le kamela, o le a onosaʻi, tutumau, ma mafai ona tauave avega mamafa. O le a latou maua se manava maloloina. Ou te manatu o lea lava uiga, afai e 'ai e se tasi le tele o moa, e tatau ona fealua'i solo ma fa'apa'apa apaau ma tagi. E valea lenei mea, ae e foliga mai e matua talitonu o ia o le 'ai o aano o kamela e fai ai se tasi e pei o se kamela. E mafai ona avea lea ma tala lelei mo le Matagaluega o Puipuiga Faalelotoifale i le US, ae ou te masalosalo o le a latou tuuina atu le tele o talitonuga i ai.
E le gata i lea, o Ibn Khaldun e le o se mea faitino, pe afai na te talitonu i mea na ia fai mai ai. E talitonu o ia i le Atua ma le vaaiga faalelagi. E talitonu o ia na filifilia e le Atua ni tagata e fai ma perofeta ma “le faasaoina o latou uso a tagata mai le afi o seoli.” (itulau 70) E talitonu o ia o nisi tagata e mafai ona latou faia vavega ma o le faaaliga o le Quran o se tasi lea o vavega. O lea la, o le lalolagi e faia aʻe i mea faitino ma mea faaleagaga ma o le agaga e mafai ona avea ma vaega o "ituaiga agelu" I le isi itu, o tagata vavalo e musuia e le tiapolo. E talitonu foi o ia i faaaliga i miti. O nisi e sau mai agelu, ae o miti le mautonu e sau mai le tiapolo. Pe atonu na o le 'ai tele o pi?
I le Mataupu Lona Lua, na faʻaalia ai e Ibn Khaldun se ituaiga o taamilosaga o talafaasolopito. O loʻo ia faʻamatalaina Bedouin Civilization, ma isi malo ma ituaiga sauā. Fai mai a ia, o le sosaiete e amata i le olaga faigofie o le toafa ma agai atu i le tamaoaiga ma le olaga nofonofo o le aai. O le olaga i le toafa e aofia ai se olaga faifaatoaga, e feagai ma laau ma manu. E nofo se tasi i se tulaga ola i le toafa. Ae a mafai ona maua se faasiliga, e amata le olaga i le taulaga ma mafai ai ona maua se olaga mauoa ma le atamai.
E iloga le olaga i le taulaga i ofu mananaia, galuega taulima, maota, maota, olo maualuluga, ma isi fale tetele. O le olaga e nofonofo ma ola tagata i galuega taulima ma pisinisi. O Bedouins ma i latou o loʻo nonofo i le taulaga o ni "vaega masani." Ae o Bedouins e sili atu ona pei o "manu gūgū o manu feʻai." O i latou o “tagata sili ona feai.” I lenei vaega, e aofia ai foi Kurds, Turkomans ma Turks. Ua latou oo mai i se auala mamao talu mai le seneturi sefulufa.
Pe a mauʻoa Bedouins, latou te nonofo i le aai ma faia se olaga mauʻoa. Ae o Bedouins i le toafa e latalata i le "lelei." I le tulaga o tagata nofonofo, o latou agaga e taʻusalaina ma e masani ona leaga. E māfua ona o le tamaoaiga ma le taulau manuia, faatasi ai ma tuʻinanauga faalelalolagi, ua “faaumatia ai” i latou. (i. 94) Ona paie ai lea ma ola filemu. Ua latou “tumau i le manuia ma le tamaoaiga.” (i. 94) Latou te saogalemu i totonu o pa o le aai ma faalagolago i le pule mo le puipuiga. Ua mou atu le lototele o le au Bedouins i le toafa. I totonu o le taulaga, o tagata nofonofo e faʻalagolago i le malosi o tulafono ma e faʻaumatia ai lo latou malosi o le tetee.
Pe a faasalaina tagata i tulafono a le tupuga, o le a tupu ai le faalumaina i totonu ia i latou ona latou tutupu aʻe ai lea i le "mataʻu ma le agamalu." (i. 96) O Bedouins i le toafa, i le isi itu, e le o iai ni tulafono ma e sili atu lo latou malosi. E le mafai e tagata nofonofo ona puipuia i latou lava. O le aafiaga lea o tulafono a le malo. Ua vaivai o latou agaga. Ua taofia i latou e ala i le malosi i pulega a le malo. E moni lenei mea, vagana ai tulafono faalelotu, o lana tala lea.
I totonu o Bedouins i le toafa, o le vaega o lagona e sau mai sootaga toto lea e saunia ai i latou e tau. O le mama a'ia'i o le gafa o se tulaga masani o le toafa. I lenei tupuaga mai se tuaa masani, ua tuuina atu ia i latou le mamalu. "O le tamalii o le mealilo lea o lagona faʻalapotopotoga." (i. 102) O le lagona o lenei vaega ua leiloa i totonu o aai. Ua talanoa i ai, ae ua na o se faatusa. A iai tagata e pulea, o le mamalu e maua mai i le mamalu o matai.
O le mamalu e tupu mai i fafo atu o le taʻitaʻiga, e pei o se vaega toafa e faoa le pule, ae masani ona tumau mo le fa augatupulaga pe itiiti ifo i le gafa.
Muamua, e iai le mamalu o le aiga o lē na fausia se aiga. Na te silafia le tau o le tauiviga ma tausia nei uiga tauleleia. Ma i le tupulaga lona lua, e aoao le atalii mai le tama. E tutusa lona mamalu, ae e faatauvaa le malosi nai lo le tamā. I le tupulaga lona tolu, e fa'alagolago le pule i fa'ata'ita'iga ma tu ma aga, ma e le mafai ona fa'atinoina le fa'amasinoga tuto'atasi. Ua amata ona vave alu i lalo mea. E oo atu i le tupulaga lona fa, ua leiloa e le pule uiga lelei ma inoino i ai. Na te le iloa pe na faapefea ona amata le faaaloalo i le aiga pule. E na ona ia ave fua. Na te vavae ese mai ia i latou e tutusa o latou lagona ma e leai se lotomaualalo ma le faaaloalo mo o latou lagona. Ua amata ona fouvale tagata i le pule a o faasolo ina pala le uluai aiga. Ua pa'ū le pulega a le malo ma ua siitia atu le pule i se vaega fou ma se lagona malosi o vaega. O le faagasologa e toe amata uma.
O lea e mafai ai ona faapea atu o tupulaga e fā o le tupuga o le (1) o tausaga o le tufuga, (2) o tausaga o ē na fesootaʻi ma le tufuga, (3) o tausaga o ē faalagolago i uputuu, ma ( 4) le matua o le fa'aumatia. O le tupuaga e mafai ona i lalo ifo o le fa augatupulaga, pe oo atu i le ono augatupulaga. Ae i le tulaga mulimuli, o le a malepe le tupu pe a uma le tupulaga lona fa. O vaega saua i le toafa e sili atu ona mafai ona sili atu. Ae pe a latou nonofo i aai ma maua mea taugata, e mou atu lo latou lototetele. E tatau ona maua'a i mausa o le toafa ma maua ai se lagona malosi o vaega. O le sini o lagona fa'alapotopotoga o le pule tautupu, o le mana e pule ai i le malosi.
O le tasi vaega lagona e faʻamautu lona maualuga nai lo i latou o loʻo i ai isi lagona faʻalapotopotoga, e pei o ituaiga. E tasi le lagona o le a pulea le atunuu. Ona faavaeina ai lea o se aiga. A oo ina matua, ona pule lea o le isi aiga. A maua le pule tautupu, e mautu le tamaoaiga ma le manuia, ae leiloa le faigata o le olaga tuufua. Ua vaivai le lagona o le vaega. E tutupu a'e fanau mimita e aunoa ma le lagona o le vaega. Latou te valaaulia le faafanoga. A o faateleina le tamaoaiga, o le a faaumatia i latou e isi atunuu.
"Afai e tumau pea le lagona o se malo, o le pule tautupu e mou atu i se tasi lala o sosaiete, o le a tatau ai, ona pasi atu i se isi lala o le malo e tasi." (i. 114) E mafai ona pasi atu le pule mai le tasi aiga pule o le malo i le isi aiga pule, mo se faataitaiga. O i latou o loo lagolagoina le aiga tautupu, e fiafia i se olaga faigofie. Latou te goto ifo i le tamaoaiga ma le tele. E to'atele a latou 'au'auna ma fa'aaogāina mo a latou lava mea. O le tele o isi o lo'o taofia i le paolo o le sosaiete. Mulimuli ane, o le vaega pito i luga e pa'ū i le senility. O tiute o le aiga e fa'asusu ma fa'auma ai lo latou malosi. E fa'apea fo'i mea taugata e fa'aumatia ai lo latou malosi. Ua ausia se tapulaʻa e faʻatulagaina e le faʻanofoina o tagata ma le tulaga maualuga faʻapolokiki.
A o mou atu le lagona o le vaega pule, o le isi vaega e malosi le lagona o le vaega e mafai ona latou maua le pule tupu ma faoa le pule. E fa'aauau pea se'ia o'o ina malepe le lagona fa'apotopotoga o le atunu'u atoa. “O mea taugata e fa‘aumatia ai le pule tautupu ma fa‘aumatia ai.” E mafai foi ona tupu lenei mea ona o se suiga i lotu poʻo le mou atu o tagata. O malo fa'ato'ilaloina ua fa'ato'ilaloina e le lē ano ma le fa'amoemoe. Latou ta'ape. Ua tuuina mai e Ibn Khaldun Peresia o se faataitaiga. Na pulea e tagata Arapi le malo. Ua ia faapea mai o le tagata o se taʻitaʻi masani ma “se sui o le Atua i le lalolagi.” Pe a aveesea le pule, ona lē ano mai lea o ia.
E mafai e se tasi ona fai mai o lona uiga agai i "negro malo" o le mea lea tatou te taʻua o le faʻailoga lanu i aso nei. Fai mai o ia o Negro e gauai atu i le nofo pologa. E itiiti lava a latou mea fa'aletagata ma e iai uiga e tutusa lelei ma manu gūgū ..." O le Bedouins e faoa ma fa'aumatia. E faigofie ona latou maua le pulea o nofoaga i fanua laugatasi, i osofaiga, vete ma osofaiga i le toafa. Peitaʻi, e lē aogā i mauga. O i latou o "le tetee ma le tetee o le malo." O i latou o se malo feai ma faaleagaina le malo. A latou maua le pule, latou te faamalosia isi e iloa tufuga e fai le galuega mo i latou. E faamanatu ai e se tasi le auala o loʻo galue ai le Arab Gulf i aso nei.
Na tusia e Ibn Khaldun e faapea "... o le galue o le faavae moni lea o tupe mama." (itulau 119) E mafai ona iloa lenei mea o se talitonuga o le galue o le taua, e pei ona vaaia ia Atamu Samita ma Ioane Locke. O Karl Marx foi, na faʻaaogaina le manatu i lana auʻiliʻiliga o le kapitalisme. I le tulaga o le Bedouins, latou te popole mo na o tupe mama ae le o le tulafono, o lea latou te maua ai meatotino e ala i le gaoi. Latou te liliuina le sosaiete i le vevesi ma faaleagaina ai le malo. E le mafai ona latou faatupuina le filemu ona e toatele naua alii ae le lava Initia. Latou te mananao uma lava e avea ma taitai. Fai mai o ia o loʻo vaʻaia i tulaga o Yemen, Sudan, ma Arapi Iraq, o loʻo faʻaumatia. O lenei matauga e foliga mai o loo i ai pea le taua i aso nei.
Bedouins, o le le mafaufau, faamaualuga, fiasili ma le naunau e avea ma taʻitaʻi e mafai ona taofiofia e le lotu pe o nisi taimi e ala i le pule tautupu. O i latou e sili ona mamao mai pulega tautupu ma e matele atu i faiga sauā. Ae talu ai o le olaga toafa e maualalo ifo i le taʻitaʻiga tautupu e mafai i nisi taimi ona pulea ma faʻamalosia e usitai. E foliga mai mo sina taimi. O iinei, o loʻo tau ai Ibn Khaldun se ituaiga o "taua i faiga faatupu faalavelave."
O le talitonuga o Ibn Khaldun o le tala faasolopito o loʻo faʻamatala manino atili i le Mataupu e Tolu e faʻatatau i malo, pulega tautupu, le Caliphate ma ia mataupu.
Ibn Khaldun amata i se talanoaga o le "lagona vaega." O lenei mea ua mafai ai ona faavaeina se aiga e iai le “pule tautupu.” E mafai ona tatou fai atu o le faatuina o se setete. O le taimi lava e faavaeina ai se setete, e tatau ona mulimuli mai taua ma taua. O le taimi lava e faʻamalosia ai le mana i totonu o le malo, o lagona faʻavae e le taua. O le faʻaaogaina o faʻasalalauga, e fai ma faavae mo pulega tautupu, aemaise lava faʻasalalauga faʻalelotu. O le taua lea o le talitonuga e pule ai. E itiiti se suiga iinei. Fai mai a ia, o le au fouvale, ua naunau e faatoilaloina le malo, e na o le finagalo lava o le Atua e manuia ai. Peitaʻi, ua ia tuuina mai se faamatalaga faaletino mo le faatoilaloina o se aiga, lea ua vaivai ma faaesea ai tagata. Tela la, e mafai eiloa o fakaiku aka ne ia ke puipui a ia eiloa mai pati ‵teke.
Pe a fa'atūina le fa'aupuga, e iai le fa'anaunauga i mea taugata, to'afilemu, ma le to'afimalie. O i latou e fiafia i faʻamanuiaga e avea ma paie ma oʻo atu le pulega i le matua. I le isi augatupulaga, ua fa'aitiitia lagona o le vaega. E mafai fo'i ona avea lea ma talitonuga fa'apulega i aso nei. E toatele tagata e vaivai ma aveesea o latou uiga mama. E le mafai e tupe maua ona faʻafetaui le manaʻoga mo nisi mea taugata, atonu e taʻua e se tasi o le suiga i le faʻatupulaia o faʻamoemoega. Alauni, ua ta'ua i aso nei o aia tatau i Amerika, e tatau ona siitia. E mafua ai lafoga fou. O tupe alu a le militeri ua avea ma avega mamafa ma ua faaitiitia le vaegaau. A o vaivai le puipuiga, o se tupulaga fou e tupu aʻe i le tamaoaiga ma le filemu. Ua leiloa le toafa tuai. Ua galo ia i latou le olaga i le toafa ma la latou mausa o le faomea. Ua atili ai ona vaivai tagata, ua mou atu o latou uiga lelei lototoa. E mafai e le pulega ona faʻaogaina tagata faʻatau poʻo pologa, e pei o Turkish Mamelukes.
O loʻo i ai se olaga masani o le malo, ma e tusa ma le 120 tausaga, sili atu pe itiiti, mo Ibn Khaldun. E tusa ma le tolu augatupulaga. O le olaga e tusa ma le fasefulu tausaga e matua.
E faʻapea:
1. O le augatupulaga muamua o le toafa faigata, feʻai, totoa, rapacious ma tumu i lagona vaega. Ua matuā fefefe i latou.
2. O le tupulaga lona lua e suia i se aganuu nofonofo. Ua latou paie e tauivi mo le mamalu. Latou te usiusitai i le tulafono ma faamoemoe o le a toe foi mai uiga lelei tuai pe latou te faafoliga o loo i ai pea.
3. O le tupulaga lona tolu galo atoa le toafa. E pulea i latou e le malosi. O mea taugata ua oo i se tumutumuga ma ua tele le manuia ma le faigofie. Ua pei i latou o fafine ma tamaiti ma palaai. Ua vaivai ma ua matua le malo.
4. O le tupulaga lona fa ua leai se mamalu, ua faaumatia. O le fa'aaogaina fa'apitoa e fa'aumatia ai le tele o punaoa. A lu'iina, o le a pa'u le malo vaivai. O Amerika i aso nei? O le manatu lena o Johan Galtung.
E lima vaega o le malo:
1.O le laasaga muamua o le manuia o le ave o le pule. Ua faatoilaloina le tetee. E avea le pule ma fa'ata'ita'iga o lo'o fa'amalie i le mamalu.
2. I le laasaga lona lua, e maua e le pule le pule atoatoa ma maua le pule uma. Na te tuufaatasia le malosi uma i totonu o le aiga ma taofia tagata i se mamao. E i ai se li'o laiti i totonu o le au lagolago.
3. O le vaega lona tolu e faailogaina i taimi paganoa ma le toafilemu. E maua e tagata meatotino. Ua fausia maa faamanatu, aoina lafoga, fausia fale tetele, faalautele aai tetele, ma maua ai e ona soo ni tupe ma ni tofiga malolosi. O loʻo i ai le faʻamalieina i le faʻaaluina o punaoa a le setete.
4. O le vaega lona fa o se tasi o le faamalieina i mea ua tuanai. E i ai le filemu, ae na ona mulimuli le pule i tulagavae o ona tama ma mulimuli i tu ma aga.
5. O le laasaga lona lima e faailogaina i le faʻaumatia ma le faʻaumatia ma le faʻaaluina o fiafiaga ma faʻafiafiaga. O areto ma ta'amilosaga a Roma. E i ai le agalelei i nisi. O mataupu a le setete o loʻo faʻatautaia e tagata maualalo vasega e leai se agavaa. Pe faamanatu atu ai ea i se tasi o George W. Bush ma neocons? O tagata fa'atau a le pulega ua fa'aumatia ma o'o ina 'ino'ino i le pule ma le pulega. E mafatia le totogi o fitafita a o tupe faaalu i mea faafiafia. O lenei mea ua faaleagaina ai faavae o le malo ma iu ai ina faaleagaina e le matua.
E tele isi mea i totonu o le tusi, ae o le fatu lea o le tala faasolopito o taamilosaga o malo.
O lenei faiga atonu e sili atu ona faʻaonaponei nai lo le mea e foliga mai i le tepa muamua. Ave Saina, mo se faʻataʻitaʻiga, talu mai le Fouvalega i le l949. O le setete faʻavae na uia le afa o lona olaga, i le faaupuga a Ibn Khaldun. Muamua, o le vaitaimi o le Maoist, na faailogaina i le malosi o le fouvalega mai le tauiviga mo le pule. O le augatupulaga lona lua, i lalo o Deng Xiaoping na tatala atu i tupe faavae mai fafo ma oloa auina atu i fafo ma nisi o elemene tetele i le gaosiga mo le maketi o le lalolagi. O se tupulaga fou o vasega ogatotonu e matua mauoa lava i aso nei ma sili atu le mafanafana ma mafaufau itiiti e uiga i le suiga. O nisi ua matua mauoa. I se tulaga tele, o nisi ua na ona faafoliga o ni tagata lautele. Pe o le a matua matutua ma malepe le pulega o se fesili faasolopito.
E mafai foi e se tasi ona faʻaoga lelei le faʻataʻitaʻiga i Turkey, i le vaitaimi Republican. I le taimi nei, e tusa ma le ivasefulu tausaga talu ona faavaeina le Turkish Republic. Lua vaetolu o le olaga o le setete, i upu a Ibn Khaldun. O le vaega muamua na malosi Kemalist, e oʻo atu i le l950s. Na fa'asoa tagata i le mamalu o Ataturk. O le augatupulaga lona lua na faailogaina i se avanoa i fafo atu o le laumua, na taʻitaʻia e Adnan Menderes i le l950s ma mulimuli ane Suleyman Demirel. O le malosi tele i lalo o le militeli na faʻaaogaina e puipuia ai le Kemalist Revolution. O le tupulaga lona tolu, amata i le vaitaimi o le Justice and Development Party ua faailogaina i se luitau i le uluai lagona o vaega, po o le faamalosia o talitonuga faalelalolagi o le Fouvalega. E mafai e se tasi ona vaʻai i se gagana faʻapitoa o loʻo faia iinei e uiga i le mea na tautala ai Ibn Khaldun.
Aperila 23, 2013
Eddie J. Girdner e nofo i Seferihisar Turkey. O Ia o le tusitala o Socialism, Sarvodaya ma Temokalasi (Gyan Publishing House, 2013). Ua silia ma le luasefulu tausaga na ia a'oa'o ai i iunivesite a Turki.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo