O le saunoaga a le Setete o le Iuni a Peresitene Bush e faapea o le Iunaite Setete o le 'vaisu i le suauu' e mafai ona faitauina o ni avanoa faapolokiki mama. Faatasi ai ma le tele o tagata Amerika o loʻo faʻaalia le popole e uiga i le maualuga o tau o le suauʻu, faʻalavelave o le tau, ma le tumau o sootaga a Amerika i suauʻu mai fafo e le lelei, e le o se mea e ofo ai le taumafai o Bush e faʻaalia o ia o se fautua mo le atinaʻeina o isi faiga malosi. Ae o loʻo i ai se isi auala sili atu ona mataʻutia e faitau ai ana faʻamatalaga: ua iloa e ofisa maualuluga o le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa o loʻo feagai ma se faʻalavelave fou ma faʻatupulaʻia - o se faʻafitauli tumau o le malosi e lamatia ai le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata. sosaiete uma i luga o le fogaeleele.
E mautinoa lava, sa feagai le Iunaite Setete ma ni fa'alavelave mata'utia o le malosi muamua: o le 1973-74 'oil shock' ma ana laina kesi maila le umi; le faʻalavelave 1979-80 ina ua maeʻa le pa'ū o le Shah o Iran; le 2000-01 eletise eletise i Kalefonia, ma isi. Ae o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i le 2006 ua i ai se vaaiga fou i ai. Muamua lava, e foliga mai e umi le tele o tausaga, ae le na o ni masina po o ni nai tausaga; lona lua, o le a lofia ai le paneta atoa, ae le na o ni nai atunuu; ma le mea mulimuli, o le a sili atu nai lo le na o le faʻaleagaina o le tamaoaiga o le lalolagi - o aʻafiaga faaupufai, militeri, ma le siosiomaga o le a tutusa lava le ogaoga.
Afai e tatau ona e tafao faamasani i ai, e mafai ona e fai mai o le tatou malosi tumau na amata, i se tulaga talafeagai, i le Tausaga Fou, 2006, ina ua vavaeeseina e le pulega o le kesi faalenatura a Rusia, Gazprom, le auina atu o kesi i Iukureini mo se faasalaga mo lena atunuu. -Fa'apapalagi. E ui lava ua toe amata e Gazprom nisi o tiliva, ua iloa nei ua saunia atoatoa Moscow e faʻaaogaina le tele o le malosi faʻaagaaga e fai ma auupega faʻapolokiki i le taimi o le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le kesi masani i le lalolagi atoa. E le o le atunuu mulimuli lea e faia i tausaga a sau. I ni nai vaiaso talu mai lena taimi, ua oʻo ai le lalolagi i se faʻasologa o faʻalavelave faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma le malosi:
* O le sabotage o paipa kesi faalenatura i le malo muamua o Soviet o Georgia, faʻatupuina faʻalavelave lautele lautele i se taimi o le vevela e le masani ai;
* O le pa a le suauʻu i totonu o le atunuu i Nigeria, ma iʻu ai i le paʻu tele o le gaosiga o suauʻu a lena atunuu;
* Fa'amata'u a Iran e fa'agata le fa'atauina atu o le suau'u ma le kesi e taui atu ai mo so'o se fa'asalaga na tu'uina atu e le UN Security Council ona o le masalomia o ana gaioiga fa'aaniukilia;
* Ma o le iʻuga o ia atinaʻe, o se faasologa o tamaʻi paʻu i tau o le suauʻu mataʻutia faapea foi ma lipoti a le aufaipisinisi e faapea, afai e faaauau pea lenei faiga o le le mautu, o ia tau e faigofie lava ona siitia i luga atu o le $80 i le paelo e paʻu ai i le $100 e leʻi mafaufauina muamua. ta'i paelo.
Vectors o Fa'alavelave
O fa'alavelave fa'apenei e mautinoa lava o le a fa'asalalauina ai le tiga o le tamaoaiga ma faigata i le lalolagi atoa, aemaise lava ia i latou e le mafai ona fa'atauina le maualuga o felauaiga ma tau fa'amafanafana. E pei ona tupu, e ui i lea, o nei mea e le o ni mea faʻapitoa, e le fesoʻotaʻi. Mafaufau ia i latou o ni faʻaaliga o se faʻalavelave loloto. E pei o le gatete a o leʻi tupu se mafuiʻe tele, latou te taʻu mai ai le faaputuputu mataʻutia o malosiaga malolosi o le a faaleagaina ai le paneta mo tausaga a sau.
E ui lava e le mafai ona tatou faʻamoemoe e vaʻai i auala uma o le a aʻafia ai e ia malosiaga le faʻalapotopotoga o tagata i le lalolagi atoa, e mafai ona iloa ma faʻataʻitaʻiina mea autu autu o le faʻafitauli tumau o le malosi. Tolu ia vectors, aemaise lava, e manaʻomia le gauai atu: o le faʻagesegese o le faʻatupulaia o le malosi sapalai i le taimi o le faʻavaveina o manaʻoga i le lalolagi atoa; fa'atupula'ia tulaga fa'apolokiki fa'atupu fa'atupu fa'atauva'a fa'a-geopolitical mo na sapalai; ma le fa'atupula'ia o fa'afitauli tau le si'osi'omaga e mafua mai i lo tatou fa'aauauina o vaisu i le suau'u, kesi fa'alenatura, ma le koale. O nei mea taʻitasi o le a lava le mafuaʻaga o le popole, ae o le latou vaʻaiga e tatau ona tatou fefefe ai i luga o mea uma.
Ua leva ona lapataia e le au atamamai o le malosi o le suauu ma le kesi o le lalolagi e foliga mai e le lava le faʻalauteleina e faʻafetaui ai le manaʻoga. I tua atu i le ogatotonu o le 1990s, sili-suauu theorists fiafia Kenneth Deffeyes o le Iunivesite o Princeton ma Colin Campbell o le Asosi mo su'esu'ega o le Suau'u maualuga (ASPO) na finau mai o le lalolagi o loʻo agai atu i se taimi maualuga-suauʻu ma o le a le pine ae feagai ma le faʻaitiitia o le gaosiga o le suauʻu. I le taimi muamua, o le toʻatele o tagata tomai faʻapitoa na latou faʻateʻaina nei faʻamatalaga e faigofie ma sese, ae o ofisa o le malo ma sui o kamupani suauʻu tetele na ulagia i latou. E ui i lea, talu ai nei, na faʻaalia ai se suiga tele i manatu faʻapitoa. Muamua Matthew Simmons, le taitaifono o Simmons ma Kamupani International o Houston, o Amerika e taʻutaʻua le faletupe o pisinisi faʻapisinisi, ona sosoo ai lea ma David O'Reilly, Pule Sili o Chevron, o le kamupani suau'u lona lua tele a le atunu'u, na malepe fa'atasi ma a latou aumea fa'asuauu ma talia le su'esu'ega pito i luga. O'Reilly sa fa'apitoa ona tautala, ave fa'asalalauga itulau atoa i le Times Niu Ioka ma isi pepa e ta'u mai ai, 'E tasi le mea ua manino: ua uma le vaitau o le suauu faigofie.'
O le taimi tonu o le taunuu mai o le suauʻu maualuga e le taua tele e pei o le mea moni o le suauʻu gaosiga o le lalolagi o le a mautinoa lava le paʻu i lalo o le manaʻoga o le lalolagi, ona o le malosi o le suauʻu suauʻu a malo tuai, aemaise lava le Iunaite Setete, ma le faʻatupulaia o manaoga mai Saina. Initia, ma isi atunuu ua televave le tuputupu aʻe. US Department of Energy (DoE) o lo'o fa'amoemoeina e fa'atupula'ia le mana'oga o le suau'u i le lalolagi i le 35% i le va o le 2004 ma le 2025 - mai le 82 miliona i le 111 miliona paelo i le aso. O lo'o valoia e le DoE o le a fa'atupula'ia le suau'u i aso ta'itasi i se aofa'iga tutusa - mai le 83 miliona i le 111 miliona paelo. Lenei! - ua mou atu le faafitauli o le lava o le suauu. Ae e oo lava i se vaaiga puupuu i le fuafuaina na faia e le au popoto a le DoE ua lava lea e tulai mai ai masalosaloga: I tua atu o ia fua faatatau o loo taoto ai le manatu e faapea o le au gaosi suauu taua e pei o Iran, Iraq, Nigeria, ma Saudi Arabia e mafai ona faaluaina pe faatolu a latou gaosiga o suauu - e le taumate i le ogaoga, e tusa ai ma le tele o tagata suʻesuʻe. E le gata i lea, o lo'o fa'aitiitia e le DoE ana lava fua faatatau o le gaosiga o le suau'u: I le 2003, na valoia ai o le a o'o atu i le 123 miliona paelo i le aso i le 2025; e oo atu i le faaiuga o le 2005, o lena fuainumera ua uma ona pa'u i le 12 miliona paelo, ua atagia mai ai le faatupulaia o le le mautonu e oo lava i le tele o tagata suau'u o le lalolagi.
E le faapea o le a mou atu le suauu i tausaga o i luma: O le a lava pea sapalai mo tagata faʻatau lelei e mafai ona gafatia pili suauʻu maualuga. Ae o le tele o suauʻu faigofie a le lalolagi ua uma ona maua ma o vaega taua o mea o totoe e mafai ona maua i nofoaga o loʻo i ai ni luʻitau tetele e viliina e pei o le Fagaloa o Mekisiko e afā ona o le vai aisa o North Atlantic. - poʻo i nofoaga faʻalavelave-feteʻenaʻi ma sabotage-vaivai o Aferika, Asia Tutotonu, ma Sasaʻe Tutotonu.
Leai se Sola mai le mativa
Ina ia fa'afefeteina le ata o le malosi, 'fa'asao' po'o le 'si'itia' le malosi e foliga mai o lo'o mou atu i vaega tetele e gaosia ai suauu. I se tasi taimi, o tagata gaosi oloa e pei o Saudi Arabia na taofia le tele o le gaosiga gafatia, faʻatagaina i latou e faʻavavevave a latou gaosiga i taimi o faʻalavelave malosi e pei o le 1990-91 Gulf War. Ae o Saudi Arabia, e pei o isi kamupani tetele, o loʻo gaosia nei i le faʻaogaina atoa ma o loʻo iai o gafatia e fa'ateleina ai galuega. I se isi faaupuga, soʻo se faʻaupuga faʻapolokiki (poʻo le sabotage e fesoʻotaʻi) tipi i le suauʻu auina atu i fafo mai atunuu e pei o Rusia poʻo Iran o le a faʻafuaseʻi ona faʻateʻia le malosi i luga o le lalolagi atoa ma lafo atu ai le tau o le suauʻu i luga, pe oʻo atu i le $ 100 i le pa paʻu.
O le le lava o le suauu o le a faigata tele mo tagata o le lalolagi ona taulimaina e tusa lava pe tele isi punaoa o le malosi. Ae e le o le tulaga lea. O le kesi faanatura - o le puna lona lua o le lalolagi o le malosi - o loʻo lamatia foi i le le lava o le lumanaʻi. E ui o loʻo iai pea le tele o faʻaputuga o le kesi i Rusia ma Iran (atonu o le numera tasi ma le lua faʻatau oloa a le lalolagi) o loʻo faʻatali mo le taʻeina, o faʻalavelave i lo latou faʻaogaina o mea tetele. O loʻo faia e le Iunaite Setete mea uma na te mafaia e taofia ai Iran mai le auina atu i fafo o lana kesi (mo se faʻataʻitaʻiga, e ala i le faʻaauupegaina malosi o Initia i le lafoaia o se paipa kesi fuafuaina mai Iran), aʻo Moscow ua faʻavaivaia malosi Europa mai le faʻateleina o lona faʻalagolago i le kesi a Rusia e ala i lona lata mai. tipiina o sapalai i Iukureini ma isi gaioiga faʻalavelave.
I Amerika i Matu, ua vave ona mou atu le sapalai o kesi faanatura. I se ata o lo tatou tulaga le mautonu (ma le faʻaleagaina), ua amata nei e Kanata ona faʻaliliuina nisi o ana kesi faʻalenatura o loʻo totoe i le gaosiga o le suauu gaosia mai oneone ta, ina ia faʻaitiitia ai le mamafa o sapalai o suauʻu masani. Ona o le tau fa'asa o le fauina o paipa kesi mai Asia ma Aferika, na o le pau lava le auala aoga e maua ai le tele o sapalai kesi i Amerika i Matu o le fa'aalu lea o le selau piliona tala (pe sili atu) i nofoaga mo le fa'aliliuina o puna kesi mai fafo i le kesi fa'alenatura sua ( LNG), felauaiga le LNG i va'a lapo'a fa'alua i va'a fa'asaga i le Atelani ma le Pasefika, ona toe fa'afo'i lea i le kesi i la'au 'regasification' i uafu o Amerika. E ui ina fiafia i ai le pulega a Bush, ae o fuafuaga e fausia ia laau ua faaosofia ai le tetee i le tele o nuu i le gataifale ona o le tulaga lamatia o le pa faafuasei faapea foi ma le ono mafai ona valaauliaina osofaiga faatupu faalavelave.
Ae mo mea fa'afouina - matagi, la, ma le biomass - o lo'o i ai pea i le amataga o le atina'e. Faatasi ai ma se tiliona tala pe sili atu o tupe faʻafaigaluega e mafai moni lava ona faʻamamaina nisi o faʻalavelave i suauʻu faʻasolosolo i le tele o tausaga a sau; ae ui i lea, i fua faatatau o tupe teufaafaigaluega i le taimi nei, e le mafai ona tupu. E mafai foi ona faapea e uiga i le malosi faaniukilia 'saogalemu' ma le koale 'mama' - e tusa lava pe mafai ona foia faafitauli ogaoga e fesootaʻi ma nei malosiaga uma e lua, e manaʻomia ni nai sefulu tausaga ma ni nai miliona tala ona faatoa mafai lea ona suia le malosi o iai nei. faiga. O le ae puna o le malosi e mafai ona toe totogi ai le le lava o le suauu ma le kesi i le taimi nei o le koale masani (le mama), ma o le siʻitia o lona taumafaina o le a faʻateleina ai le lamatiaga o suiga mataʻutia o le tau.
Le 'Taaloga Sili' Fou
Faatasi ai ma le le lava o le malosi o le malosi, o le lamatiaga o feeseeseaiga i luga o le mauaina o le malosi (ma le tamaoaiga o le suauu e gaosia) e mautinoa e tupu. I le tala faasolopito atoa, o le tauvaga i luga o le puleaina o sapalai autu o mea mataʻina taua ua avea ma mafuaʻaga o feeseeseaiga i le va o malo tetele ma e iai mafuaaga uma e manatu ai o le a faʻaauau pea lea tulaga. "E na o le taimi lava na faia ai le Taʻaloga Tele i le tele o tausaga e oʻo atu i le Taua Muamua a le Lalolagi, o loʻo faʻaauau pea le gaosiga o mea tau pisinisi o loʻo faʻatupuina ai se tauiviga mo punaoa faanatura," o le tala lea a John Gray o le London School of Economics i se tala talu ai nei i le Niu Ioka Iloiloga o Tusi. 'O le seneturi o lumana'i e mafai ona faailogaina i taua faifaipea o punaoa, a'o tauivi malo tetele mo le puleaina o le hydrocarbons a le lalolagi.'
E pei o le Taaloga Tele, o ia feteʻenaʻiga e foliga mai e le tupu mai i le va o malo tetele, ae e ala i le faʻateleina o feteʻenaʻiga i totonu o le lotoifale na lagolagoina e le tele o pulega, e pei o le mea na tupu i Balkans aʻo leʻi oʻo i le Taua Muamua a le Lalolagi. I la latou sailiga fa'atauva'a mo sapalai malosi fa'amautinoa, o malo tetele i aso nei - ta'ita'ia e le Iunaite Setete ma Saina - o lo'o fa'atupuina pe fa'amausali sootaga vavalalata ma fa'atau oloa fa'apitoa i Sasa'e Tutotonu, Asia Tutotonu, ma Aferika. I le tele o tulaga, o lenei mea e aʻafia ai le tuʻuina atu o le tele o auupega faʻapitoa, faufautua, ma tekinolosi a le militeri - e pei ona leva ona faia e le Iunaite Setete ma Saudi Arabia, Kuwait, ma United Arab Emirates, ma o loʻo faia nei e Saina ma Iran ma Sudan. .
E le tatau foi ona taofia le ono tulai mai o se feteenaiga tuusao i le suauu ma le kesi i le va o malo tetele. I le Sami i Sasae o Saina, mo se faʻataʻitaʻiga, o Saina ma Iapani ua fai uma le aia i lalo o le sami o le kesi faanatura o loʻo taoto i se nofoaga i fafo o loʻo taʻua foi e i laʻua uma. I masina talu ai nei, o vaʻa ma vaʻalele tau Saina ma Iapani na faʻapipiʻiina i le eria na faia ni faiga taufaamataʻu o le tasi i le isi; e oʻo mai i le taimi nei e leʻi faia ni fana, ae e leʻi faʻaalia e Beijing poʻo Tokyo soʻo se naunau e faʻafefe i le mataupu ma o le lamatiaga o le faʻateleina o loʻo faʻatupulaia i feiloaiga fou taitasi.
O le ono tula'i mai o fete'ena'iga i totonu o atunu'u o lo'o gaosia suau'u, o lo'o fa'amoemoe fo'i e tupu fa'atasi ma le si'itia mau o tau o le malosi. O le maualuga o le tau o le suauʻu, o le tele foi lea o le gafatia e selesele ai tupe mama tele mai le puleaina o suauʻu faʻatau atu a se atunuʻu - ma o le tele foi lea o le faʻamalosia e faoa le pule i ia setete pe, mo i latou ua i ai le pule, e taofia ai le leiloa o le puleaina o o se vaega tauva i soo se auala talafeagai. O le mafuaʻaga lea o le tulaʻi mai o pulega faʻapitoa i le tele o atunuʻu o loʻo gaosia suauʻu ma le faʻaauau pea o feteʻenaʻiga faʻaleaganuʻu i le va o vaega eseese o loʻo sailia le puleaina o tupe maua a le setete-suauu - o se mea iloga i aso nei i Iraq (lea o loʻo tauivi ai tagata Shii, Sunnis, ma Kurds. o le faasoasoaina o tupe maua mai le suauu i le lumanai) ma Nigeria (lea o loo tauivi ai ituaiga o tauva i le itulagi o Delta e tele suauu i le tele o 'meaalofa tau atinae' e tufaina atu e kamupani suauu mai fafo).
'E o'o mai i le taimi nei,' o le tala lea a le Senator Richard G. Lugar i le Senate Foreign Relations Committee i le aso 16 o Novema, 'o mataupu autu o loʻo siomia ai le suauʻu o le aofaʻi e tatau ona tatou totogia ma pe o le a tatou oʻo i le faʻalavelaveina o sapalai. Ae i le tele o tausaga a sau, o le mataupu atonu o le tele o le suauʻu a le lalolagi ma mafai ona maua e lagolago ai le faʻatupulaia o le tamaoaiga…. Pe a tatou oo atu i le tulaga ua tauva ai le tamaoaiga o le lalolagi e fia aai mo le le lava o sapalai o le malosi, o le a avea le suauu ma se maneta e sili atu ona malosi mo feteenaiga nai lo le mea ua i ai nei.'
Aloese mai Fa'alavelave Fa'alesiosiomaga
I le faaopoopo atu i lenei tulaga matautia, tatou te feagai ma le tele o faʻalavelave faʻaleagaina o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma lo tatou faʻalagolago pea i suauʻu. Manatunatu i le mea lenei: Na valoia e le DoE ia Iulai 2005 e faapea o le fa'aosoina o le carbon dioxide i le lalolagi atoa (o le puna autu o 'kasa o le fale mata'utia' e nafa ma le vevela o le lalolagi) o le a si'itia i le lata i le 60% i le va o le 2002 ma le 2025 - ma toetoe lava o nei fa'aopoopoga, e tusa ma le 15. piliona metric tone o CO2, e sau mai le taumafaina o le suauu, kesi, ma koale. Afai e fa'amaonia le sa'o o lenei va'aiga, masalo o le a pasia e le lalolagi le fa'ailoga e mafai ai ona taofia le vevela tele o le lalolagi, o le si'itia tele o le suasami, ma fa'aleagaina uma o le si'osi'omaga.
O le auala sili e fa'agesegese ai le fa'atuputeleina o le kaponi o le lalolagi o le fa'aitiitia lea o lo tatou taumafaina o suau'u fa'ato'aga ma fa'avavevave le suiga i isi ituaiga malosi. Ae talu ai ona o ia auala e le o mafai nei ona suitulaga i le suauu, kesi, ma le koale i se fua taua (ma o le a le mafai, i le taimi nei o tupe teufaafaigaluega, mo isi nai sefulu tausaga), o le faaosoosoga e faʻateleina le faʻalagolago i suauʻu faʻamaʻi e ono tupu. tumau malosi. O le mea moni, o loʻo tatou maua i se faʻalavelave: e manaʻomia e le lalolagi le tele o le malosi e faʻamalieina ai le faʻatupulaia o manaoga o le lalolagi, ma na o le pau lava le auala e ausia ai lenei mea i le taimi nei o le faʻaputuina o le suauʻu, kesi, ma le koale mai le lalolagi, ma faʻavaveina ai le amataga. o suiga mata'utia o le tau. I le isi itu, naʻo le pau lava le auala e taofia ai ia suiga o le faʻaitiitia o le suauʻu, kesi, ma le koale, lea o le a aofia ai le taugata tele o le tamaoaiga o se ituaiga o le tele o taʻitaʻi o le atunuʻu e mumusu e mafaufau i ai. O le mea lea, o le a maileia i tatou i se faʻalavelave tumau e mafua mai i la tatou vaisu faʻatasi i le taugofie o le malosi.
Na o le pau lava le auala e alu ese ai mai lenei mailei o le u lea o le pulufana ma faʻaaoga faiga faʻamalosi e taofia ai le faʻaaogaina o le suauu faʻasolosolo aʻo faʻatautaia se polokalame tele e atiaʻe ai isi faiga malosi - o se taumafaiga e faʻatusatusa i, ma i se isi itu o se suiga o le koale. -ma-suauu-fueled alamanuia suiga o le sefuluiva ma le luasefulu seneturi. I totonu o le Iunaite Setete, o lenei mea, i se tulaga aupito maualalo, e aofia ai le tuʻuina atu o se lafoga maualuga i le faʻaaogaina o penisini, faatasi ai ma tupe maua e faʻaaogaina e faʻatupe ai le atinaʻeina vave o le malosiaga faʻafouina. O tupe uma o lo'o fa'atulaga nei mo le fausiaina o auala tetele e tatau ona tu'uina atu i femalaga'iga lautele ma laina televave i totonu o taulaga ma o ta'avale fou uma na fa'atau atu i Amerika pe a mae'a le 2010 e tatau ona i ai le la'ititi la'ititi o le gaosiga o le suauu o le 50 MPG pe sili atu. O lenei mea o le a faʻamaonia le taugata ma faʻalavelave - ae o le a se isi filifiliga o loʻo i ai pe a tatou manaʻo e maua se faʻamoemoe e alu ese mai le faʻafitauli tumau o le malosi o le lalolagi aʻo leʻi paʻu le tamaoaiga o le lalolagi poʻo le paneta ua le toe nofoia e tagata.
Michael T. Klare o le Polofesa o le Filemu ma le Puipuiga o le Lalolagi Suesuega i le Kolisi o Hampshire ma le tusitala, talu ai nei, o Toto ma le Suau'u: O Tulaga Mata'utia ma I'uga o le Fa'atupula'ia o Amerika i Suau'u Fa'aulufale mai (Owl Books) faapea foi Taua o Punaoa, Le Vaaiga Fou o Fete'ena'iga i le Lalolagi.
[O lenei tusiga na faʻaalia muamua ile Tomdispatch.com, o se weblog a le Nation Institute, lea e ofoina atu se tafega faifaipea o isi punaoa, tala fou, ma manatu mai Tom Engelhardt, faatonu umi taimi i lomiga, Co-faavae o le Poloketi a le Malo o Amerika ma le tusitala o Le Iʻuga o le Manumalo Aganuu.]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo