O le Panama Papers, o se suʻesuʻega e tasi le tausaga e le silia ma le 100 tusitala i le lalolagi atoa (The International Consortium of Investigative Journalism) o tupe i fafo o le nanaina / laundering / aloese mai lafoga, o se mafuaʻaga o le le tagolima e seasea, pe a iai, faʻaalia i tagata lautele o le lalolagi. E faatusaina i le siiina o se ogalaau pala i le togavao ma saili se faamoega malosi o millipedes, anufe mumu, ma mogamoga o loo taufetuli e sosola ese mai le susulu o le la. Latou te le mafai ona tatalia le susulu o le la ona o le pogisa o lo latou olaga.
“O le liki tele lea i le tala faasolopito, e fa'aitiitia ai fa'amaumauga na tu'uina mai e le fa'alapotopotoga a Wikileaks i le 2010. Mo le fa'amatalaga, afai o le aofa'i o fa'amaumauga na tu'uina mai e Wikileaks e tutusa ma le faitau aofa'i o San Francisco, o le aofa'i o fa'amaumauga na tu'uina atu i Panama Papers o le e tutusa ma Initia,” (BBC News, Aperila 5th).
O le mea e mata'ina ai, atonu e na'o le pito o se aisa, o se aisa tele, ona o le mea na tupu o loʻo faʻasino i le kamupani loia Panamanian Mossack Fonseca & Co. E foliga mai e tele isi mea i le lalolagi o mea tau tupe.
O Pepa Panama, o loʻo i ai faʻamatalaga e uiga i le faitau afe o kamupani atigi na faʻatūina e aloese mai lafoga ma nana aseta mo le sili atu i le fasefulu tausaga mai le 1977 i le 2015, e uiga uma i le milionea ma piliona ma tagata faʻapolokiki e "pipii i" tagatanuu masani o le lalolagi e ala i le natia. tupe mai faiga fa'avae tau lafoga a tagata o le atunu'u ma/po'o le gaoi o tupe a le malo ma tupe fa'atulafonoina. E matua mata'utia ma alagatatau ona tu'ua'i solitulafono ma/po'o le ta ma le fa'afufulu a'o tamo'e i fafo o le taulaga i luga o se nofoaafi. E fesiligia ai foi pe toafia nisi o le au faomea o loo i fafo.
Ua maeʻa, ua paʻu'ū faʻauluuluga tetele i le lalolagi atoa, pei o le Palemia o Iceland. “E pei lava $21 trillion o le tamaoaiga o le lalolagi ua natia i tua atu o kamupani atigi tele e le mafai ona iloa e pei o i latou o loʻo faʻaalia i totonu o Panama Papers, e tusa ai ma le vaega leoleo o le Financial Accountability and Corporate Transparency Coalition, "(NBC News, Aperila 6, 2016.). Luasefulu tasi tiliona e matua tele atu nai lo le tamaoaiga atoa o Amerika. Ma, afai e totogi lafoga, ae e leai, o le a faʻamalolo ai le tele o malo-setete mai tupe faʻaalu tetele mo polokalame o le soifua manuia lautele.
O le mea moni, o le Panama Papers o se valaau manino mo le fouvale faasaga i se faatulagaga o le tamaoaiga o le lalolagi e fiafia i le (1) faʻamaʻotiina o aseta a le malo, (2) faʻateʻaina o faatosinaga a le malo, (3) fefaʻatauaʻiga faalilolilo i mea lilo, ma le (4) faiga faʻasao mo manuia lautele. O lenei faavalevalea na amata ma le naunautai i le 1980s ma Peresitene Reagan ma PM Thatcher, e taʻua o le Supply-side economics, lea na talaʻiina le tipiina o lafoga mo tagata mauoa lea e faʻapea e faʻaosofia ai le fausiaina o galuega, ma faʻafefe ai le tamaoaiga i lalo o le toʻatele. O le fa'afitauli, ina ua mavae le silia ma le 30 tausaga, na fa'atupula'ia uma le tamaoaiga a'o tafe ifo i lalo totogi. O le fa'afeagai tonu o le fa'atauina atu i tagata Amerika. O faipule, o le tele o Republicans, o loʻo faʻaauau pea ona faia ia lava tagi pipili i aso nei. Oti lafoga e fatu ai galuega o la latou mantra. Ia, o le uiga moni o le latou fai mai o le "tipi lafoga e tipi totogi" aua o le auala lena e galue ai i le olaga moni.
O le mea moni, o le Average Joe o loʻo faʻafefe, faʻafefe, faʻafefe mo le tele o tausaga. I le taimi nei, o faʻaiʻuga o loʻo faʻaalia i le lanu ola atoa. E faitau piliona pe le miliona o tupe na gaoia ma aseta natia ua aveesea mai le mamalu lautele o le atunuu ina ia faatamaoaigaina ai nai tagata mauoa. E maualalo lenei mea e pei ona maua e le loto maulalo; o lo'o i lalo ole pala.
E ui lava o le Panama Papers o loʻo faʻamatalaina amioga le talafeagai ma le tulafono e tele lava i fafo atu o le Iunaite Setete, ae ua lauiloa foi o tagata mauoa Amerika, aemaise lava tupe puipui, e faitau miliona miliona o loʻo taofia i fafo i le Caribbean. Leai se popole, leai ni lafoga.
"O tagata mauʻoa ma o latou aiga e oʻo atu i le $ 32 trillion o aseta tau tupe natia i atunuʻu i fafo, e oʻo atu i le $ 280 piliona i tupe maua mai lafoga o tupe maua, e tusa ai ma suʻesuʻega," Super Rich Hold $32 Trillion i Offshore Havens, Reuters, Iulai 22 , 2012. O lenei mauaina faʻamalamalamaga na fa tausaga talu ai, aʻo leʻi oʻo i le mea na tupu talu ai nei Panama Papers.
A maeʻa le taimi, e toetoe a le mafai ona natia se mea i se fua tele e pei o le faʻamaʻi natia o tupe ma aseta. E encyclopedically lautele lautele, so'o se mea mamao.
Ae mo le faʻaaliga o le fa tausaga talu ai, "O le suʻesuʻega e faʻatatau i le tele o tamaoaiga tau tupe tumaoti a le lalolagi o loʻo umia i tala i fafo - e le aofia ai aseta e le o ni mea tau tupe e pei o fanua faʻapitoa, auro, yachts ma solofanua - tuʻu le aofaʻi i le va o le $ 21 ma le $ 32 miliona. ,” Ibid. Ae, o le a le tele o le tau o le RE, auro, vaa, ma solofanua? E leai se tasi na te iloa.
"O le suʻesuʻega na faia mo le vaega faʻamalosi Tax Justice Network, lea o loʻo osofaʻia e faasaga i nofoaga tau lafoga, e James S. Henry (Edward R Murrow Fellow i le Tufts University's Fletcher School of Law and Diplomacy), sa avea muamua ma pule sili o le tamaoaiga i faufautua McKinsey & Co., ” Ibid.
Na faʻaaogaina e Mr. Henry faʻamaumauga mai le Faletupe a le Lalolagi, International Monetary Fund, Malo Aufaatasi ma faletupe tutotonu e ulaula ai le mea moni (Source: Reuters).
E taua le matauina o le $ 9.8 miliona o le aofaʻi e naʻo le 92,000 tagata poʻo le 0.001% o le faitau aofaʻi o le lalolagi. O le to'atele o nei tagata o lo'o fa'agaoioia tala e ala i faletupe tetele e tolu, UBS, Credit Suisse ma Goldman Sachs (Source: Reuters).
Na talanoaina foi e Mr. Henry, i le tagata lava ia i luga o le vitio: The Bizarre Economics of Tax Havens and Private Banking saunia e James S. Henry, TEDx Talks, Me 2013.
O lea la, e fa'afefea le neoliberalism, po'o le socio-conomic order i aso nei, e faʻapipiʻi atu i le faʻalavelave a Panama Papers?
Neoliberalism o le tulafono tutusa lea o Pepa Panama.
E faoa ai le tulafono a tagata lautele e ala i le suia o tulafono faatonutonu, faiga faʻavae fefaʻatauaʻiga, ma lafoga e faʻatamaoaigaina ai le vasega mauʻoa i le tau o le ogatotonu / maualalo. Mo se fa'ata'ita'iga, o le fua faatatau o lafoga "15% carry-interest" a Amerika e avanoa mo tagata e pei o Mitt Romney ae le avanoa mo lana fai togalaau. O le mea lea e lauiloa e aunoa ma se fiafia o le “reverse Robin Hood economics,” po o le ave mai e matitiva e faatamaoaigaina ai le mauoa, ma e faia ai vavega, sei vaai atu i le mauoa ua oo i ai Mitt ma pe faapefea ona mitiia e le totogi o lana fai togalaau le pefu.
O le maliega tau fefa'ataua'iga a le NAFTA o le isi lea fa'ata'ita'iga o le gaoi mai le pito i lalo/ogatotonu e fa'atamaoaigaina ai tagata mau'oa e ala i le fa'atosina fa'alaloina o iuni a Amerika. "O le AFL-CIO na tuʻuina atu se lipoti e faʻafefe ai Nafta ma faʻamaonia ai ona aʻafiaga leaga i luga o le maketi o tagata faigaluega ... Na faʻateleina tupe maua a le kamupani ae faʻavaivaia totogi," (Nafta Still Bedevils Unions, New York Times, Mati 27, 2014).
O le NAFTA o loʻo faʻaumatia iuni talu mai le 1994.
Ma'eu, NAFTA si'isi'i totogi o tagata faigaluega i tufatufaga ma tupe faavae ma ponesi Ofisa Sili o Pulega. Presto! Le galue fa'amaneta liliu atu i tufatufaga.
O faiga fa'avae Neoliberal e fa'aletulafono e pei o le fa'a'ino'ino faasolitulafono o Pepa Panama. O le tasi o le gaoi faaletulafono, o le isi gaoi faasolitulafono. E tutusa uma i'uga fa'ai'uga, ave mai vasega maualalo ma vaeluagalemu e fa'atamaoaigaina ai tagata mau'oa. O loʻo i ai faʻataʻitaʻiga e le gata o le faʻaogaina faaletulafono o lenei lima lima e le Konekeresi, e agavaa mo se suʻesuʻega 200-itulau.
Ma, e iloa uma e Bernie Sanders. O lona taʻutaʻua e tele lava ina faʻavae i luga o le faʻaalia o togafiti o fefaʻatauaiga a le au plutocrats. O le Citizens United o loʻo tuʻuina atu se saini "mo le faʻatau" i luma o le laumua o le malo.
E ui lava ina ausia e Panama Papers ma faiga faavae neoliberal le taunuuga tutusa e ala i le faaaogaina o auala eseese, i le mavae ai o le tele o tausaga o le toaitiiti o tagata mauoa e taaalo i le faiga ma le fausiaina o fanua e tumu i tautu ma tagata faigaluega i le 18th century Versailles, e fesiligia ai le taimi o lenei mea. ua uma le faavalevalea? E mautinoa lava, na vavaeeseina i latou e le Fouvalega Farani, ae o se taimi ua leva, 225 tausaga talu ai.
I aso nei, o le neoliberal revolution ua faʻapipiʻiina i totonu o le socio-politico-economic fabric o sosaiete. O le fa'afefea ona fa'aliliuina o le fesili lea o le seneturi talu ai e le mafai e tagata fa'amanino ona vavae'ese ulu e pei o le fa'ai'uga o le 18th seneturi ina ua toeitiiti 16,000 ali'i maualuluga, tagata 'ie, ma ali'i na vavae'eseina fa'alaua'itele. I tua i aso, na iu lava ina maoona tagata Farani i tulaga mauoa a nai tagata mauoa ae o tagata masani na matelaina i auala. Sa le mafai ona latou toe umi. Na latou fasiotia i latou. Peitaʻi, e toʻatele tagata maualuluga na sosola i Egelani.
O nisi o tagata atamamai Amerika e pei o Chris Hedges e talitonu e tatau i tagata lautele ona fouvale. "E manino le feʻau a Hedges: O fouvalega lauiloa i le Iunaite Setete ma le lalolagi atoa e le maalofia i le feagai ai ma le faʻaleagaina o le siosiomaga ma le faʻateleina o le tamaoaiga." ( Punavai: Wages of Rebellion: The Moral Imperative of Revolt, Truthdig.com).
"E le maalofia i le feagai ai ma le faʻaleagaina o le siosiomaga ma le faʻalauteleina o le tamaoaiga" e fetaui lelei e pei o pi i totonu o se pusa; masalo ona o mea uma e mafua mai i le matape'ape'a e tasi, fa'atauva'a, fia inu e le ma'ona mo le 'oa tele, i so'o se tau. Ma, ua faamaonia o se pine o le palaai.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo