Le paso o Oaxaca
I lenei tulaga, o le paso o mea o loʻo tupu nei i Oaxaca e iai sona taua faʻapitoa, ma faʻatupuina ai le fiafia tele i Mekisiko ma le lalolagi, ae e le o malamalama lelei. Pe o se fouvalega? O se fouvalega? O le ā le ituaiga o gaoioiga faaagafesootai ua faaalia e lenei fouvalega lauiloa? Po o le amataga ea o se feteʻenaʻiga lautele, po o se osofaʻiga taʻutaʻua e faasaga i se kovana sauā?
O le to'atele o le atunu'u ma le fa'atulagaga fa'aletino o Oaxaca e maua ai uiga fa'apitoa. O lo'o iai le tasi-lima o nu'u i totonu o le atunu'u e la'ititi la'ititi nai lo le tolu pasene o le faitau aofa'i. O le nu'u o le vaega fa'apolokiki faavae i Mekisiko. Na faia e tagata Spaniards e vaevae ma pulea, ua faʻaaogaina e le malo Mekisiko mo lenei lava faʻamoemoe. Ae i Oaxaca e ese le taua o le itumalo. E fa mai le lima nu'u o lo'o pulea e "fa'aoga ma aganu'u", o se auala e fai mai ai e fa'atūina e tagata a latou pulega e aunoa ma faiga palota, ma i totonu o a latou fa'apotopotoga fa'apotopotoga latou te faia fa'ai'uga mo i latou lava e a'afia ai o latou olaga tutusa.
I le 1994, na popole ai le kovana i lena taimi, ina neʻi salalau le fouvalega a le Zapatista, na ia faalauiloaina se "Feagaiga Fou" ma tagata o le atunuu ina ia pulea le setete faatasi ma i latou. O se tasi o tuutuuga o lea maliliega o le suiga lea o le Tulafono Faiga Palota lea e aloaia ai le pule tuto’atasi a nu’u o le atunu’u e fai ai a latou faiga malo. I le 1998, na faʻaopoopoina ai lenei suiga faʻaletulafono e se tulafono fou mo tagata o le atunuʻu ma nuʻu o Oaxaca, lea e sili ona maualuga i le konetineta o Amerika, e ui lava o loʻo faʻaauau pea ona solia e le au kovana sosoo a le PRI talu mai lona folafolaina, ma e iai faʻafitauli ogaoga. ma tapulaa.
O le le fiafia na tupu aʻe i le taimi o pulega piʻopiʻo ma le pule a José Murat na aumaia ai se soʻotaga mo le taimi muamua, i le tausaga 2000, o vaega faʻapolokiki uma e tetee atu i le PRI, lea na oʻo mai i lena taimi na tumau ai le puleaina o faiga palota. O Ulises Ruiz, le sui faatu o le PRI, na faia'ina i le palota ae na mafai ona ia pulea le malo e ala i faiga taufaasese. Ua lauiloa Ruiz o le matai o faiga taufaasese a le PRI. O ofisa palota uma a Oaxaca sa i lalo o lana pule ma faʻamaonia le iʻuga na fiafia ai o ia. Na finau le itu agai i le palota i luma o le Federal Tribunal, lea na ioeina tulaga taufaasese o le faagasologa, ae na taua e le mafai ona faaleaogaina le palota ona o se mataupu faalotoifale.
O lenei faaiuga na faaosofia ai le le fiafia tele o i latou na faia le taumafaiga e palota, e ui i lo latou le talitonu masani i le faiga palota ma le leai o se faatuatua o le toatele i le faiga o sui. O le tolu masina talu ona mae‘a le palota a le kovana, na faia ai loa le palota a le itumalo. I totonu o le fa mai le lima o itumalo, o tagata na faia a latou pulega i a latou tu masani, ae i totonu o nofoaga na faia ai palota a vaega faaupufai, sa matua lofituina. I le laumua o le setete, na manumalo le pulenuu fou i le tofi ma na o le 11% o palota.
O le kovana fou, e leai se faʻamaoniaga uma, na amata ai le fausiaina o se malo faʻaleagaina, faʻatasi ai ma osofaʻiga faifaipea e faasaga i taʻutaʻua taʻutaʻua, faʻalapotopotoga tutoʻatasi ma fuafuaga a le sosaiete lautele. O lana pulega na aofia ai le faʻaleagaina faʻasolosolo o measina faalenatura ma talafaasolopito o le setete, aemaise lava i le Aai o Oaxaca. Na ia faia ituaiga uma o galuega a le malo valea, faatasi ai ma tupe a le feterale, lea sa i ai le faamoemoega lua o le mauaina o palota ma le gaosia o punaoa (ua ave i se faiga piʻopiʻo) mo le tauvaga a le peresetene o le PRI.
A o latalata mai le aso o le palota a le peresetene, Iulai 2, na faʻateleina e le malo ana gaioiga faʻamalosi faasaga i tagata palota. Na latou toso ese uma taofi: sa i ai le taufaamatau, taufaamataʻu, faʻafalepuipui, faʻasalaga tuusaʻo, faʻatau-faʻatau, faʻaaogaina faasolitulafono o punaoa a le malo, ma isi. na vaaia muamua.
I le aso 22 o Me, na amata ai e le Iuni a Faiaoga, Vaega 22, se sit-in solo. O le iuni lenei o se tasi lea o faalapotopotoga pito sili ona tele ma sili ona pi’opi’o i totonu o le atunuu, ma sa masani ona aafia i togafiti a le PRI ma le malo. I le luasefulu tausaga talu ai, na fouvale ai faiaoga mai Oaxaca, Guerrero ma Chiapas, faatasi ai ma nisi mai le Aai o Mekisiko, i le pulega a le iuni a le PRI, ma le faamoemoe e tuu i latou lava i le itu agavale o le fusi faapolokiki ma fausia se vaega laiti ("coordinadora"), e aunoa ma le tuua. le iuni.
O le vaega o Oaxaca o le Iuni a Faiaoga sa i ai se talafaasolopito faigata tele, lea e le mafai ona faamatalaina iinei. O tausaga taʻitasi latou te faia ai faʻataʻitaʻiga e faʻalavelave ai vasega ma fefaʻatauaiga i le laumua, ma o tausaga uma, e aunoa ma le toilalo, e maua ai e taʻitaʻi ni faʻalavelave faaopoopo mo i latou lava ma faiaoga.
Ina ua amata faʻataʻitaʻiga i lenei tausaga, e leʻi ano tele tagata: sa tutusa lava ma masani. Ina ua nofoia e faiaoga le sikuea autu o le Aai o Oaxaca, ma o latou faleie faaonaponei ma faamoemoega e nonofo ai mo se taimi umi, ma amata ona tapunia auala ma fale faapisinisi, sa amata ona popole tagata … ma le fiafia. O le taimi lea na faalauiloa ai e le malo se faasalalauga faasaga i faiaoga, ma fai mai o loo faia se taumafaiga maoae e tuuina atu ia i latou mea uma e mafai ma o loo sailia se talanoaga, ae na tali atu faiaoga ma le matua teena.
Ona talitonu ai lea o le malo ua mafua ai se siosiomaga o manatu lautele ua lava le tetee i faiaoga, ma i le aso 14 o Iuni, na faia ai se faiga le mautonu na mafua ai le tele o manuʻa i totonu o faiaoga, ma leoleo. O lenei gaioiga o le vaomago lea na gau ai le tua o le kamela. O i latou ua faateteleina le ita i faiaoga na faafuasei lava ona tulai mai lo latou faamoemoe. Na amata ona faaalia e tagata, i se auala tuufua, o latou ita uma faasaga i le kovana. I le pō na tulaʻi mai ai se gaoioiga e faateʻa ese o ia mai le tofi, ma le anavatau “Out with Ulises”!
I le setete atoa, na o atu tagata i auala. Sa latou nofoia fale faitele i 22 municipal pulea e le PRI. Na latou auai i le savaliga sili a tagatanuu i le manatuaina, e tusa ma le 25% o Oaxacans na auai. O le mea lea na tulaʻi mai ai le Fono Tele a le Oaxacan People (APPO mo ona mataitusi i le gagana Sipaniolo), lea na vave ona tosina mai le faitau selau o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga ma amata ona faʻamatalaina fuafuaga eseese a tagata ma vaega ma tuʻufaʻatasia i le gaioiga a le faiaoga.
O faaiuga o le palota i le aso 2 o Iulai na faateia ai tagata uma. Sa i ai se tulaga maualuga o le auai o tagatanuu, ae nai lo le miliona o palota na folafola atu e le kovana Ulises Ruiz i le PRI, na mafatia ai i le toilalo sili ona leaga i lona talafaasolopito. Na toetoe a mou atu mai le setete. Na manumalo le PRI i le tasi o itumalo palota e sefulutasi; i le palota a sui feterale, na leiloa ai senatoa ma o lona sui tauva na lesitalaina se palota vaivai. Na iloa le manatu o tagata e fa’aaoga a latou palota e fa’aalia ai lo latou te’ena o le kovana ma le faiga, e pei ona talosagaina e le APPO.
Seia oo ia Iulai 2, sa tumau pea le faamoemoe o Kovana Ruiz o le a ia nofoia se tulaga maualuga i le malo tele. Ina ua uma le faatoilaloina o lana vaega, sa ia fefe neʻi aliali mai ana faiga sauā ma e ono iʻu ai i le falepuipui (mo faiga piʻopiʻo faʻapea foʻi ma le fasioti tagata). Faatasi ai ma le lagolago le maasiasi a le pule faʻavae, Ulises Ruiz ua faʻamaʻaʻa tautau i le kovana ma musu e fa'ailoa ua leiloa uma lona malosi e pulea ai a'o fa'asalalauina, fa'amalosia ma maua le fa'agaioiga fa'atusa e le APPO, ina ua mae'a ona uia suiga eseese, o se uiga e matua'i fou.
Mo Oaxacans, ma mo Mekisiko lautele, Oaxaca ua sau e fai ma sui o se tofo ma se taufaamatau. O le fa'apogai o lenei fa'alavelave, i se vaega, o le fa'atupuina o le va fealoa'i o vasega ma vaega i le atunu'u. Ae o loʻo i ai se mea e sili atu ona loloto ma sili atu ona lautele o loʻo tupu. O le mea o loʻo fausia i Oaxaca, e manatu le toʻatele, o loʻo faʻamoemoeina lo tatou lumanaʻi ma o loʻo tauaveina se avega tele o le faʻamoemoe. Ae mo mafuaaga lava e tasi, o nisi vaega o le fausaga o le malosiaga o loʻo i ai nei e lagona le taufaamatau i se gaioiga latou te le mafai ona taofi, ma ua naunau e faʻaaoga sauaga e faasaga ia i latou o loʻo taʻitaʻia le suiga.
O le gaioiga o loʻo i ai nei o le fua lea o le faʻagasologa lemu o malosiaga ma le tele o lesona na aoina i taimi o tauiviga muamua.
APPO tu'ufa'atasia le aganu'u fa'apolokiki fa'apitonu'u, na fanau mai i fa'apotopotoga ta'uta'ua, iuni a faia'oga, fa'alapotopotoga fa'alenu'u, pulega tuto'atasi, fa'alelotu, agava'a agavale, fa'aitulagi ma ituaiga fa'aleaganu'u o le setete. O loʻo faʻaalia ai foʻi ituaiga fou o mafutaga na faia i Oaxaca e faʻavae i luga o le filemu lauiloa: o faʻalapotopotoga o pitonuʻu matitiva o le taulaga o Oaxaca ma ona tuāfanua, o fesoʻotaʻiga a le autalavou libertarian, ma pa puipui [e faasaga i le Federal Police]. (Luis Hernández, La Jornada, Novema 21, 2006)
O le gaioiga na faʻaaogaina le faiga faʻavae o le tasi LEAI ma le tele o le IOE, faatasi ai ma le autasi o tagata i se teena masani, mo mafuaaga eseese, mafuaʻaga ma manatu, faʻaalia le tele moni o le sosaiete ma se uiga o le aofia.
Aemaise lava, e tolu tauiviga faatemokalasi eseese ua tuufaatasia i le tasi o loo tauina e le APPO. O le mea muamua e tuʻufaʻatasia i latou o loʻo manaʻo e faʻamalosia le faʻatemokalasi aloaʻia o latou vaivaiga ua lauiloa i Oaxaca. Ua fiu tagata i faiga taufaavalea ma le taupulepulega, ma o i latou e fia faalagolago i faiga palota e mananao ia mama ma lelei. O le lona lua e aofia ai i latou o loʻo mananaʻo i se faiga faʻatemokarasi sili atu ona auai. E ese mai i le manino ma le faamaoni latou te mananao i le tele o le auai o tagata lautele i galuega a le malo e ala i le faʻaaogaina o fuafuaga lauiloa, palota, pelepesite, le aia tatau e toe faʻafoʻi ai taʻitaʻi filifilia, paketi auai, ma isi meafaigaluega faapena. O le lona tolu e aofia ai se numera tele o tagata taʻitoʻatasi ma vaega o loʻo naunau e faʻalautele ma faʻalolotoina le tutoʻatasi poʻo le faʻatemokalasi mataʻutia e tusa ai ma manatu faʻapolokiki o loʻo i ai a latou lava faʻapogai tulaga ese, aemaise lava, tulaga tutoʻatasi o le malo lea na aloaia faaletulafono e le tulafono a le setete o Oaxaca talu mai lena taimi. 1995, ae o loʻo faʻaauau pea ona avea ma autu o le mamafa ma le faʻalavelave. O le mea o loʻo faʻamoemoeina e le au lagolago o le malo faʻatemokarasi tutoʻatasi ma le faʻamalosi e fai i lalo o tulaga o loʻo i ai nei, o le faʻaliliuina lea o lenei tauiviga: ia faʻamalosia ma faʻalavelave le setete ma le feterale malo, ia tuʻuina atu i latou i le mataʻituina ma le pulea o tagata lautele. O le sini autu o le siitia mai le pulega tutoʻatasi a le nuʻu ma le nuʻu i se faʻamaopoopo tutoʻatasi o vaega o nuʻu, mai iina i itulagi, ma mulimuli ane i se faiga tutoʻatasi o le malo mo le setete atoa. E ui o se talosaga lenei i mafaufauga faʻaagafesootai ma faʻapolokiki, e faʻavae mautu foi i le tala faasolopito ma le pulega tutoʻatasi, e le gata i le tulafono ma le faʻatinoga. O tagata o Oaxaca e le o faʻatali mo le alu ese atu o Ulises Ruiz e faʻatino nei manatu; o lo'o iai le tele o APPO o lo'o fa'agaoioia i totonu o le setete i nu'u, pitonu'u, fa'aitumalo, ma fa'aitulagi.
I totonu o Oaxaca, ua le o toe galue le pule fa'a'ole'ole. I luga o se vaitaimi o le ono masina, o le au ofisa ua faateʻa ese ua faamalosia e feiloai faalilolilo i faletalimalo poʻo fale tumaoti; ua le mafai ona o atu i o latou ofisa, lea ua tapunia e le APPO. Ua mafai e leoleo i le lotoifale ona tuua o latou nofoaga na o le po, ma le faalilolilo, faatasi ai ma a latou au, e amata osofaʻiga taua faasaga i tagata. O faʻafitauli o le pulega e leʻi tulaʻi mai ona ua faʻaalia e le APPO o ia lava e ofo le mafai ona pulea, ae na talia e tagata le tulaga fou o mataupu ma teena i aso uma le pule pule a toega o le pulega tuai. Ua maeʻa i loto ma mafaufau o ē na mafatia i lalo. Ua malepe lona atigi gaogao.
E le mafai ona ou toe faamatalaina le le mafaitaulia o mea na tutupu ma le tele o fuafuaga ma taumafaiga na maua ai e le gaioiga lona faatulagaga o loʻo iai nei. O nisi tala e mafai ona faʻaalia lona natura:
- I le faaiuga o le savaliga, i le aso 1 o Aukuso, na nofoia filemu ai se vaega o tamaitai mai le APPO i potu aoga o le leitio ma televise a le setete. E ala atu i ona faleoloa i Oaxaca, o le fesoʻotaʻiga na faʻaaoga pea e Kovana Ruiz mo faʻasalalauga e faasaga i le gaioiga. I le taimi nei ua fa'asalalauina e le au nofoia manatu, talosaga, ma fuafuaga a le APPO fa'apea foi le tatalaina o leitio ma televise mo tagata lautele e fa'aalia o latou lava manatu i le 24 itula i le aso. E ui lava i faigata faʻapitoa faʻapitoa faʻapitoa (o tamaitai o loʻo nofoia le fesoʻotaʻiga e leai ni aʻoaʻoga muamua mo lenei mea), e afe ma afe na valaʻau ia nofoaga na oʻo i luga o le ea. Mulimuli ane, na osofaʻia e se vaega o leoleo faalilolilo ma tagata suʻesuʻe ia fale, fanaina ma faʻaumatia meafaigaluega ma faʻaleagaina nisi o "faasalalauga" a le APPO. I le tali atu, i ni nai itula mulimuli ane na nofoia e le APPO UMA leitio tumaoti ma televise i totonu o le taulaga. Nai lo le tasi, na fa'afuase'i ona maua e le APPO ni filifiliga se 12 e fa'asalalau atu ai fa'amatalaga e uiga i le fa'agaioiga...ma fa'ailoa atu i tagata. I ni nai aso mulimuli ane na latou toe tuʻuina atu ia nofoaga i latou e ona, na o le tasi lava le malosi e faʻaofuofu ai le setete atoa. E ui lava e tatau ona fai mai e leʻi i lalo o le pulega a le APPO le nofoaga taʻitasi, ae o nisi o ona vaega mataʻutia, na faʻaauau pea ona faʻasalalau faʻamatalaga e uiga i le gaioiga i le 24 itula i le aso seia oʻo ina poloka i le faaiuga o Oketopa. Seia oo ia Novema 30, Leitio Iunivesite fa'aauau pea ona fa'asalalauina fa'amatalaga e uiga i le fa'agaioiga se'ia o'o ina toe fa'afo'i atu ma le loto malie i pulega a le iunivesite.
- I le maeʻa ai o le tele o feteʻenaʻiga muamua, na foliga mai na mumusu leoleo o le setete ma le taulaga e usitaʻia le manaʻoga a le kovana e taofiofia o latou uso a tagatanuu, ma faʻamalosia Ruiz e taofia leoleo i totonu o lona nofoaga. O le taunuuga, mai ia Iuni seia oo i le faaiuga o Oketopa, e leai ni leoleo, e oo lava i leoleo taavale, na vaaia i totonu o le taulaga. Nai lo lena, o le APPO, lea na muamua faʻatulagaina e puipuia o ia lava mai le setete, o loʻo faʻaauau pea ona nofonofo solo i luma o fale uma o le taulaga o Oaxaca, faʻapea foʻi ma leitio tumaoti uma ma televise ma le ofisa lautele i totonu. lima. I se tasi po, o se vaega o le 35 SUVs, faatasi ai ma sui faalilolilo ma fitafita, na tietie atu i le sit-ins ma amata fana. E latou te leʻi taulaʻi atu i tagata, ae o loo taumafai e faamataʻu i latou. Na lipotia vave e le APPO le tulaga i luga o ana leitio, ma i totonu o minute na amata ai e tagata ona faʻatulagaina pa puipui e faʻalavelave ai le faʻauluuluga. I se tasi nofoaga, na mafai ai ona latou tapunia le auala i se loli ma maileia ai se tasi o SUVs ma tagata uma na i ai, oe na sosola. O le taʻavale, faʻatasi ai ma lona faʻailoga aloaia i luga o faitotoʻa, sa paka e fai ma faʻaaliga i le ogatotonu o Oaxaca. Ae paga lea, i se isi auala na maliliu ai se tagata na tu i luma ina ua amata ona fana e le au osofaʻi. O le taunuuga, o po uma i le 11 i le po e sili atu i le afe pa puipui e tapunia ai auala i luga o le sit-ins ma i fetaulaiga ala tetele, e toe tatala i le 6 i le taeao e faafaigofie ai le taamilosaga.
- E ui lava i osofaʻiga a leoleo, ae na lipotia mai e se faalapotopotoga o aia tatau a tagata e faapea, i masina ua teʻa, e itiiti le vevesi i Oaxaca (maliu, manunuʻa) nai lo se isi lava vaitaimi tutusa i le 10 tausaga talu ai.
- E oo atu i le ogatotonu o Aokuso, na aliaʻe ai se misa sauā i le taimi o se pati tumaoti i le pitonuu o Alemán i Oaxaca. Sa tautevateva atu se ulugalii afa onana i luga o le auala. “E tatau ona tatou vili leoleo,” o lana tala lea. "Aua le avea ma asini," o lana tala lea, "e leai se leoleo." “E moni,” sa ia tali atu ai, ma valu lona ulu; “Tatou valaau ia APPO.”
- “Le tama leaga,” o le tala lea a le taʻitaʻi o le kegi i le faifalaoa talavou o Diego Hernández, i le ogatotonu o le taulaga, “Aua e te taʻuvalea, neʻi ou susunuina lau faleoloa. O a'u lenei teritori. Atonu o le a avea outou ma pule i o outou aiga, ae o aʻu o le pule iinei, i auala.” Ma sa ia aumaia i fafo se fana, a o siosiomia o ia e ana tagata faomea. Ae sa le’i fefe Diego, “E te le faafefeina a’u,” o lana tala lea, “o tua atu o lena fana o se tagata palaai.” O le a latou osofa’ia Diego, ae na ia tu’u ai ni mea fa’apapa e tolu, e pei ona latou faia i totonu o pa puipui o le APPO, e valaau mo se fesoasoani. Ua lava lena, mo le taimi nei.
O nei mea na tutupu e le o ni misa onana, ni tulaga gaogao po o ni vevesi a tagata taitoatasi po o ni vaega. Latou te atagia ai se tulaga fou o mataupu, lea e manaʻomia vave ai se faiga faʻapolokiki fou, ae e leʻi mafai ona faia. Muamua lava, o le mea e manaʻomia o le iloa o le pule faʻapolokiki o se mafutaga, ae le o se mea. O lenei mafutaga e faʻamoemoeina le faʻatuatuaina ma le faʻamaoni ma e popole i le tino atoa o le malo. Na fesiligia e C. P. Snow ia Mao i se tasi taimi po o a tulaga e manaomia e pulea ai. "O se autau lauiloa, lava meaʻai, ma le faʻalagolago o tagata i le malo," o le tali lea a Mao. “Ma afai e na o se tasi o na mea e tolu, o le fea e te filifilia?” o le fesili lea a Snow. “E mafai ona ou faia e aunoa ma se autau. E mafai e tagata ona pulea le fiaaai mo sina taimi. Ae a aunoa ma lo latou faatuatuaga e leai se malo.”
Mo sina taimi, o le a mafai e Ulises Ruiz ona faʻaauau pea ona faʻaleagaina le onosaʻi o tagata o Oaxaca. Ae e lē taitai mafai ona ia pulea i latou. Ua ia leiloa lo latou talitonuga.
O Oaxaca o se faʻataʻitaʻiga sili lea o le uiga ese o le malepelepe o le malosi faʻapolokiki. E le o se faiga sili lea mo le suiga, aua e tele ni tulaga lamatia, ae o le tulaga foi e tumu i avanoa.
I Mekisiko, ua mou atu le malosi faapolokiki ona ua soona faaaoga sese e se vaega faapolokiki saua ma iu ai ina latou faataumaoia le faatuatuaga o tagata ua latou aveesea ai. O se vasega faʻapolokiki lea i luga o le 25 tausaga talu ai na faʻamavaeina ai mea faigaluega a le setete ma ana galuega faʻatatau, pe faʻaalia, e pei o le CONASUPO (Compañía Nacional de Subsistencias Populares, le ofisa o le setete e nafa ma le faʻatonutonuina o maketi o meaʻai masani. ), poʻo faʻalilolilo, e pei o le tulaga o le PEMEX (Petróleos Mexicanos, le kamupani suauʻu a le atunuʻu). Ina ua taʻu atu ia Peresitene Fox e le mafai ona ia faatauina atu le PEMEX, na ia taumafai e gaumativa. E ui na ia toilalo foi i lena mea, ae na mafai ona ia sili atu nai lo le mea na faamoemoeina e se tasi. O le tausaga lenei na maua ai e le PEMEX se fa'amaumauga e lua: o le tupe maua sili ona maualuga, ma le pasene maualalo o tupe teufaafaigaluega. I le taimi o le maualuga o le tau o le suauu, o loʻo nutimomoia le kamupani i aitalafu.
E fa'aumatia e vasega fa'apolokiki le malosi o lo'o totoe ia i latou pe a latou le toe fa'ataunu'uina a latou galuega fa'alaua'itele ma tete'e atu i le mana'o o le to'atele. O le malepelepe o le malosi fa'apolokiki e fa'atupuina ai pea le fa'amata'u o le taofiofia. E iai le talitonuga e mafai ona faasaoina pe toe fa'afo'isia le mana ma pulega e ala i sauaga. O se mea sese a le amateur. E to'alua ni tagata malolosi, o Mao ma Napoleone, na iloa e ala i le poto masani. Sa sili atu i Mao le talitonuina o tagata nai lo le autau, e pei ona ia fai atu ia Snow. Na sili atu le faatalitonuina o Napoleone ina ua ia fai mai "e tele mea e mafai ona faia i bayonets, vagana ai le nofo i luga." O lea na ia taʻuleagaina ai taʻitaʻi lotu o loʻo faʻamoemoe e pule faʻatasi ma le autau poʻo leoleo. O auupega e mafai ona afaina tele, e oʻo lava i le faʻaleagaina o se atunuʻu - e pei ona tatou vaʻaia i Iraq ma Lepanona. Ae e le mafai e se tasi ona pule faatasi ma i latou.
Ua taofia ma le poto e le APPO le taumafai e faoa le pule ma ua latalata i tu ma aga faapolokiki a nuu o Oaxaca. Nai lo le a'e i nofoa avanoa o i latou na fa'aleagaina le pule, o lo'o taumafai le APPO e fa'atuina ituaiga fou o so'otaga i le va o tagata ma i latou o lo'o fa'amaopoopoina a latou taumafaiga fa'atasi, e fa'amalosia ai feso'ota'iga lautele a Oaxacans ma fa'amalosia lo latou mamalu ma le tuto'atasi. E suitulaga i le faʻataʻitaʻiga le manuia o le faoa faamalosi, o le folafolaina o tulafono lelei a le malo a le APPO e fai ma sui o se apili i alii ma tamaitai saoloto oe, ma le lototele maoae, se fua maloloina o le mafaufau lelei - o le lagona e te maua i totonu o se nuu - ma le atamai atamai. o loʻo taumafai e toe faʻaleleia le sosaiete mai le pito i lalo ma fausia se seti fou o fegalegaleaiga lautele. E pei ona fautuaina e le au Zapatistas, nai lo le taumafai e suia le lalolagi, Oaxacans i aso nei o loʻo sili atu ona taumafai e fausia se lalolagi fou.
I le sailia o se fofo filemu i le va o APPO ma Ulises Ruiz, ia Setema 21, e lima afe Oaxacans na savavali i le Aai o Mekisiko e tuʻuina atu tagi a Oaxaca i le senate feterale o loʻo sau, lea e iai le malosi e foia ai le tulaga e ala i le faʻaalia o le setete “e aunoa ma se malo” ma tofia se kovana le tumau. O sui o le PRI ma le PAN vaega, oe na aofia ai le tele o le Senate talu ai ma faatoa tuua le tofi i le aso 1 o Setema, na teena uma talosaga muamua i le tautotogo ma le taumafanafana ina ia aloese mai le faalavelaveina o latou sui tauva mo le Iulai 2nd. palota a le peresetene. Ina ua maeʻa le palota, na faʻaauau pea lenei le gaioiga: ona o le le mautonu pe faʻafefea ona faʻapotopotoina se pulega faʻatasi i le tautoulu, na faʻaalia uma e le PRI ma le PAN lo latou lagolagoina atoatoa o le kovana ma mumusu e faʻaumatia o ia. Oaxaca na faʻaititia i na o se isi vaega i le feutanaiga lavelave i le va o le PRI ma le PAN vaega. Faatasi ai ma faigata o ia feutagaiga o le ina ua maeʻa lona faʻalumaina i le palota a le peresetene, o le PRI sa, ma tumau pea, i le vevesi atoatoa: e leai se tagata poʻo se vaega e mafai ona faʻatulagaina se feutagaiga ogaoga.
I le taimi nei, i le vaiaso mulimuli o Setema na faʻatautaia ai e le iuni a faiaoga se faʻatalanoaga tele ma ona sui. Sa i ai le finagalo autasi e fa'aauau pea le gaioiga se'ia o'o ina aveese Ulises Ruiz, ma le to'atele o lo'o ioe e le toe fo'i i vasega (e ui na manatu le to'atele o faia'oga e lelei le fa'aauauina o le tete'e ae tatala a'oga ona o le tele o matua ma nu'u o lo'o lagolagoina. e leai se isi auala e tausia ai a latou fanau.
I se gaioiga mataʻina o le faitio, o taʻitaʻi uma o le PRI ma le Peresetene Fox's PAN pati, faʻapea foʻi ma sui o le Konekeresi, na manaʻomia le faʻaogaina o le malosi lautele "e toe faʻafoʻisia ai le faʻatonuga" i Oaxaca. E ui lava o le natura o nei taʻitaʻi o le faʻalagolago i sauaga pe a leiloa le faʻatuatuaga o tagata ma le toe mafai ona faʻatautaia mataupu i se tulaga lautele, ma e ui lava i tulaga o loʻo i ai nei o le faʻaaogaina o le malosi e mautinoa lava e mafua ai le afaina tele, e le toe faʻafoʻisia. lo latou malosi. O le a latou faamaligiina fua o latou lima i le toto, aua o le a le solomuli tagata o Oaxaca i lalo o lenei taufaamatau. Ma i se filifiliga i le va o faipule ma tagata o Oaxaca, o isi tagata Mekisiko e le masalomia o le a lagolagoina le au Oaxacans. I la tatou tauiviga, latou te vaʻaia se ituaiga faʻata e mafai ona latou vaʻaia ai le lumanaʻi o latou
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo