Punavai: The Bullets

I le taimi lenei i le talafaasolopito o tagata, o le tapulaʻa o le kapitalisme ma le tapulaʻa o a tatou ituaiga o ola i luga o le lalolagi ua faʻafeiloaʻi. Tatou te lei o mai muamua lava iinei, ma e le mafai ona tatou toe foi i tua.

O faiga faʻapolokiki o loʻu talavou na tele lava i le lotogatasi ma le tetee i le colonial movements i Aferika ma Palesitina, anti-US imperialist movements and dictatorships in Latin America, ma le lotogatasi-fausiaina i le va o le aufaigaluega ma isi gaioiga lautele i se polokalame lautele o le faatemokalasi, tetee. -toefuataiga a le aufaipisinisi. I na tauiviga, sa i ai i taimi uma se manatu e mafai e suiga faʻaagafesootai ona faʻaogaina i luga o punaoa o se lalolagi faʻalenatura lelei. Leai lava. Ua faamataʻu mai nei faiga faa-Kapitalisme, peteriaka, ma le faailogalanu e faaumatia lenei lalolagi, faatasi ai ma ana taunuʻuga vaivai faalenatura. O i tatou uma lava, i le taimi nei, o loʻo faʻafesagaʻi ma le ituaiga 'faʻaleagaina' lea na faʻaleagaina ai tagata o le Atunuʻu ina ua maeʻa le taunuu mai o tagata nofoia.

O matou, i le agavale, taumafai pea e suʻe taimi tutusa i le talafaasolopito o tagata (o le tulaʻi mai o fascism, taua lua a le lalolagi) pe a faʻafefe le olaga 'masani' ma e leai se mea e mafai ona faʻaauau e pei o muamua - e aofia ai galuega faʻaleaʻoaʻoga, lea e tatau ona tuʻuina atu i le faʻamalosi. i luma uma. E ese mai i le taufaamataʻu o taua faaniukilia, e leʻi feagai lava tagata ma se 'gata' pei o lenei, ma e oʻo lava lea fa'amata'u e le pei o le fa'aletonu o le tau aua o le mea sili e mafai ona fa'atonutonuina e ala i le fa'agataina o tekinolosi. O le mea ua tatou fa'atulagaina nei, i le capitalocene, e foliga mai i tua atu o fofo faatekinolosi, e ui lava i mafaufauga o alii Promethean o Mars colonies ma paneta eleele inisinia.1 O le mea ua tatou faʻatulagaina i le taimi nei, a itiiti mai o se vaega, e le mafai ona pulea e tagata. O lona uiga, e leai se toe faʻafouina o fegalegaleaiga faʻaagafesootai ma auala o le gaosiga o le a toe faʻafoʻisia le faʻagasologa o meaola ma tino na faʻaalia.

Vaeluaga o se faiga tau

I le umi o le olaga e tasi, talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ua lava le kasa kesi (GHG) i totonu o le atemosifia - e tele lava mai le mu o suauʻu faʻasolosolo - e mafua ai le malepelepe o se faiga o le tau e fai si mautu ma faauo i meaola eseese mo le 800,000 tausaga.2 E sili atu ma le afa o GHG uma na fa'aolaina talu mai le 1750 ua fa'aolaina talu mai le 1989 - o lona uiga, ina ua matou iloa le mea sa matou faia.3

E sili atu ma le afa o GHG uma na fa'aolaina talu mai le 1750 ua fa'aolaina talu mai le 1989 - o lona uiga, ina ua matou iloa le mea sa matou faia

Ina ia avatu ia te oe na o ni nai fa'ata'ita'iga o le malepelepe o le tau: O le liu palapala i le Arctic ua fa'amatu'u mai nei 600 miliona tone o le C02 i le tausaga – se aofa'iga e sili atu i le fa'aosoina o le CO2 o atunu'u e 189. Ole aafiaga ole biofeedback ole mafanafana ile pou i matu, lea ua fa'amafanafanaina ile 4ﹾC (i luga atu o le averesi a'o le'i faia pisinisi).4 E le o se kenene e mafai ona tatou toe tuu i totonu o le fagu.

O lo tatou fa'aosoina o kasa oona ua mafua ai le mafanafana o le sami,5 acidification, ma le anoxification. O se tasi o taunuuga (fa'amaoni mata'utia) o le mafanafana o le sami o le fa'aitiitia le tuputupu a'e o le phytoplankton. Phytoplankton o le faavae lea o le filifili meaai o le gataifale, e gaosia le afa o le okesene i le siosiomaga o le Lalolagi, ma avetaʻavale o le "pamu olaola e faʻapipiʻiina le 100 miliona tone o le carbon dioxide i le aso i mea faʻaola, ona goto ifo lea i le fola o le sami. …”6 Latou te nafa ma le afa o le photosynthesis o loʻo faia i luga o le fogaeleele, e ui lava e itiiti ifo i le 1 pasene o le biomass photosynthetic. O su'esu'ega ua fa'ailoa mai ai ua fa'aitiitia le biomass o le phytoplankton i le sili atu i le 40 pasene talu mai le 1950 ma o lo'o fa'aauau pea ona fa'aitiitia i se fua fa'atupulaia.7 Sa lapataia e saienitisi i le 2010 afai - ona o le mafanafana o vai i luga o le fogaeleele - o le phytoplankton i le sami pito i luga e taofi le pamuina o le kaponi i lalo i le sami loloto, o le a iu lava ina si'itia le maualuga o le carbon dioxide i le ea. isi 200 ppm ma o le a faatelevaveina le vevela o le lalolagi.8 (Ua matou o'o nei i le 411 ppm, ua pasia le 400ppm i le 2013.)

I le taimi nei, o le mate o phytoplankton, kelps, ma 'amu ua uma ona afaina ai meaola o le gataifale o loʻo faʻalagolago ia i latou mo meaʻai poʻo mea e nonofo ai. Faatasi ai ma le paʻu o faʻaputuga o iʻa vao (ona o le tele o mafuaʻaga, faʻaopoopo i le vevela o le lalolagi) o loʻo leiloa e tagata se puna o polotini lea e maua mai ai le tasi vae lima o a tatou meaʻai porotini. Fai mai se tasi saienitisi o le gataifale, "i le tulaga sili," e manaʻomia isi 1,000 tausaga "mo le faʻaleagaina o loʻo iai nei e toe faʻafoʻi."9

Eco-Marxists e pei o John Bellamy Foster ma Brett Clark ua latou tosina atu i ai le suesuega a Marx i le faafitauli o le leiloa o le lafulemu eleele i le seneturi lona 19 i Peretania, ina ua maeʻa le faʻatau pisinisi o faʻatoʻaga ma suiga i faiga faʻatoʻaga.10 Ou te vaai faalemafaufau ia Marx i totonu o le faletusi i le Falemataaga a Peretania, o loʻo 'ai uma ituaiga o saienisi faʻaonapo nei, ma moomoo maimau pe ana maua se taimi e mulimuli ai i filo uma. Ou te masalo o le a matua fiafia lava Marx i le taamilosaga o le ola o le phytoplankton, pe ana iloa e ia lo latou ola. E mata, ne mafaufau a ia me e mafai o ola a te malo faka-te-lalolagi māfai ko salalau atu te iloaga me e fakamasei ne ia a tulaga o te olaga i luga i te ‵tou paneta? E mafai ona tatou taunuu i se nofoaga, lea, mo le faitau miliona, e sili atu ona faigofie le mafaufauina o le iuga o le lalolagi nai lo le mafaufauina o le iʻuga o faiga faʻatauvaʻa?11

Mai le Malaia i le Le mafaufauina

O fa'aaliga i le lumana'i e amata mai i fa'alavelave fa'afuase'i i mea e le'i mafaufauina. O lea ua tatou i luga o le ala mo le mafanafana o le sili atu i le 4ﹾC ile 2100,12 po'o le 3.5ﹾC pe afai e ausia e atunuu uma a latou tautinoga COP i Paris, ma le 8ﹾC ua le toe mafai. (e ui lava o loʻo i ai pea le avanoa e taofi ai le maualuga o le vevela o le lalolagi i le pito i lalo ole alaleo). I se lalolagi 4ﹾC, o fa'ata'ita'iga o le tau o lo'o vavalo mai o le a le maua e le paneta le gafatia e fa'atau ai le faitau aofa'i o tagata i le taimi nei.13 O Polofesa Hans Joachim Schellnhuber, o se saienitisi iloga o le tau ma le faatonu o le Potsdam Institute, na fai mai i le amataga o lenei tausaga e faapea “i le 4ﹾC, o le… i lalo ole 1 piliona tagata. "14 O Polofesa Kevin Anderson o le Tyndall Center for Climate Change ua oʻo i se faʻaiʻuga tutusa, e faʻatatau e "naʻo le 10% o le faitau aofaʻi o le paneta o le a ola i le 4ﹾC.”15

Ua valoia e le UN e 200 miliona tagata sulufai o le tau i le 2050

Ua valoia e le UN e 200 miliona tagata sulufai o le tau i le 2050.16 Fa'alagolago ile maualuga ole vevela ole lalolagi, e iai mafai ona ia "se piliona pe sili atu tagata matitiva vaivai" ua aveesea mai o latou fale i le ogatotonu o le seneturi."17 Ua le mafai e malo o aso nei ona galulue faatasi e feagai ma le 6 miliona tagata sulufaʻi a Suria. Nai lo lena, o le toʻatele o loʻo fausia ni puipui maualuluga, faʻaaogaina leoleo o le gataifale e toe faʻafoʻi ai vaʻa, ma fausia nofoaga e taofia ai.

Ma, o le mea moni, e mafai e se tasi ona faʻaauau ... Ou te leʻi paʻi atu i aʻafiaga o faʻatoʻaga-ma-fossil-fuel-intensive faʻatoʻaga, taumafa povi, fagogota tele, vailaʻau oona, palasitika, faʻaleagaina fale gaosimea, ma isi mea faapena. Ou te leʻi taʻua le tele o le leiloloa o isi meaola - o le afa o mea uma e le o ni tagata soifua i luga o le paneta i loʻu olaga i lenei vaitau lona ono o le tele o faʻaumatiaga. O lo tatou taunuuga ua fusia faatasi ma le taunuuga o le ese ituaiga tatou te fefa'asoaai i le paneta.

O le soona fana o tuaoi o meaola faanatura o le paneta o se tapulaʻa lea i faiga faavae - ma le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi o tagata ma le taumafaina - e pei o le leai o se tapulaʻa na tatou feagai muamua, o le mea lea o loʻo taumafai e taʻu mai ia i tatou e le lalolagi atoa o aʻoga. O le mea lea o loʻo taʻu mai e le Extinction Rebellion movement ia i tatou.

Tamaoaiga Fa'aupufai

O le a le uiga o lenei mea mo le tamaoaiga faaupufai? Ia, afai e mafai ona ou toe faia se finauga na ou faia i itulau o Suesuega i le Tamaoaiga Fa'apolokiki i le 1994 (25 tausaga talu ai!) e tatau ona tatou taofi le mafaufau, polokalame, i tulaga o le tamaoaiga.18 E tatau ona tatou talia le valaau mo fa'apala - i so'o se faiga fa'atalanoaga e fetaui lelei ma o tatou tulaga fa'apolokiki - ma mo le vave decarbonization o tatou faiga o gaosiga, taumafa, fesootaiga, ma felauaiga. E le'o le taimi lea e fa'atupu ai le fa'aopoopoina, fete'ena'i, ma e masani ona fa'agasolo fa'aagafesootai, faiga fa'avae maketi i tulafono fa'alesiosiomaga; ua o'o i le taimi e sui ai le finagalo autasi i le itu e sili atu ona mata'utia fuafuaga o le toe fuata'iga e maua'a i mataupu tau le si'osi'omaga ma le tutusa. O lenei lisi o mataupu e manaʻomia ona atiaʻe faʻaitulagi, e tagata faʻalapotopotoga a le malo, ma le amanaia o meaola faanatura i le lotoifale ma isi mea, ae faʻatasi ma isi itulagi. O lo'o tatou i ai i se fetaula'iga ala lea o le a fa'amalo ai le fa'apartheid ma le pule fa'alelalolagi, pulega fa'ale-aganu'u, po'o se fa'atemokalasi mata'utia mai lalo e fa'aosofia e uiga fa'aletagata ma le lautele fa'apea ma le alofa i meaola eseese.

O gaioiga e pei o teteʻe ma le le usitaʻi o tagata lautele e manaʻomia ona faʻamatalaina i se lisi o suiga e faʻataunuʻuina ai faiga faʻapolokiki faatemokalasi ma suiga lanu meamata. O mea e vaivai ma faʻaletonu le sosaiete lautele - e pei o Alberta - e manaʻomia ona faʻapotopotoina a tatou punaoa faʻapitoa, faʻalapotopotoga, ma taʻitaʻi e atiaʻe se polokalame e mafai ona tatou faʻapotopotoina le lagolago. O se punaoa tele i lenei tulaga o le iunivesite, ae o le amio pulea ma le faʻamalosia o lona uiga o loʻo i ai ni vaʻa e tatau ona manumalo iinei, mo le avanoa a le iunivesite mo paaga lautele.19

O faiga palota e foliga mai o ni faamalama o avanoa ma e malamalama lelei tatou te liliu atu lo tatou malosi agai i felafolafoaiga ma faʻasalalauga - ma puipuia ai iʻuga sili ona leaga. Ae talu ai ona o pa puipui faʻalapotopotoga o loʻo i ai nei i le filifilia o se malo agavale lanu meamata, ou te manatu e tatau ona tatou faʻamuamua le galuega o le faʻavaeina o soʻotaga ma fuafuaga faʻatemokalasi - o le aumaia i luma o auala mautu e mafai ona tauivi ai tagata. O le anavatau “O le a le mea tatou te mananao ai? Gaioiga o le tau!” o se amataga, ae e tuʻuina le polo i le faamasinoga a malo (ma le tamaoaiga) o le a naʻo le ofoina atu o faiga faʻavae maketi - i le mea sili - poʻo le tolopoina o gaioiga anoa.

O nai manatu faaopoopo e tusa ai ma fuafuaga mo suiga lanu meamata:

  • Nai lo le mafaufau i tulaga o galuega atoa, e tatau ona tatou mafaufau pe faʻapefea ona faʻamautinoa le saogalemu o tupe maua e faʻateʻa mai le faigaluega totogi ma - mo faifaatoaga - mai tau o oloa.
  • Nai lo le mafaufau e uiga i le siitia o tupe maua na o lafoga, e tatau ona tatou mafaufau pe faʻafefea ona faʻatupeina se suiga vave o le malosi ma isi faiga e ala i faletupe a le malo ma le umiaina e le lautele o vaega fou.
  • I le tulaga o Kanata, o suiga lanu meamata e tatau foi ona avea ma amataga o le toe faʻaleleia o fanua i tagata o le Atunuʻu ma le faʻamaoniaina o lo latou pulea atoatoa i luga o na fanua.
  • O le tele o mafaufauga ua faia e uiga i faʻatonuga lautele mo suiga lanu meamata, ma ua amata ona tuʻufaʻatasia faʻatasi i tulaga faʻalapotopotoga ma itumalo.

O lenei galuega faʻatulagaina o se auala foi e faʻafetaui ai, i le mafaufau, ma le faʻanoanoa tele o le toʻatele o tatou e lagona e uiga i le lalolagi o loʻo tatou leiloloa - o se lalolagi o le a le iloa e a tatou fanau - ma e uiga i le lalolagi o le a latou nonofo ai i le tele o tausaga o lumanaʻi. O le mea sili, e tatau ona mafai ona tatou fai atu na tatou taumafai.

Greta Thunberg faʻaaoga le fuaitau: "O le a le avea i matou ma tagata tutu." Ou te le iloa pe o lona faʻamoemoe lea, ae o lenei fuaitau e mafai ona avea ma faʻamatalaga i filifiliga o loʻo avanoa mo tagata i le 1930s, aʻo latou matauina le tulaʻi mai o fascism ma le aveʻesea o tagata Iutaia, Communists, homosexuals, le atoatoa, le gypsies. , ma isi i nofoaga o “nofoaga malosi”.20 O le valaau a Thunberg o se aʻoaʻoga tasi, i le iloaina o le faitau aofaʻi o tagata sili ona matitiva i le lalolagi o le a sili ona faʻaleagaina i le faʻaleagaina o le tau. E mata, a tatou kolā e maua ne tatou te tauliaga ke ola i te feitu ki mātū o te lalolagi i te feitu faka-te-agaga e mafai o ‘‵tu atu’ i te taimi e ‵mate ei te fia miliona o tino, io me e ‵tele kea‵tea mai fakalavelave kolā e māfua mai i te ‵vela o te lalolagi?

Po o le a tatou “tumau pea” ae o le matapeʻapeʻa e lē mafai ona ʻaināina lo tatou paneta mo tupulaga i le lumanaʻi? Po o le a tatou tuuto atoatoa atu i le faia o se isi lumanai e mafai? I le fa'atupuina o le pule mai le ecocidal tasi pasene ma ona faigamalo? •

E faamanatu ai lona 40 tausaga, Studies in Political Economy, A Socialist Review lagolagoina se konafesi Oketopa 26 i le Iunivesite o Carleton, Ottawa. O le autu: "O Tapulaʻa o le Kapitalisme ma le Luʻitau o Alternatives." Faatasi ai ma failauga o le Polofesa Laurie Adkin o le Iunivesite o Alberta, o le na saunoa i le konafesi e ala i le Skype. Prof. Adkin ua malie malie i le lomiga iinei o faʻamatalaga sa ia saunia mo lana faʻasalalauga, i loʻu manatu o se sao mataʻina - Richard Fidler.

Faʻaiʻuga

  1. Mo se faataitaiga, i luga o le carbon capture, tagai Mark Z. Jacobson, “Le soifua maloloina ma le tau a'afiaga o le pu'eina o le carbon ma le pu'eina sa'o o le ea, " Malosiaga & Siosiomaga Saienisi (2019) [DOI: 10.1039/C9EE02709B].
  2. Rob Moore, "O le Carbon Dioxide i totonu o le Atemosifia ua ausia le maualuga o le averesi o masina taitasi,” Scripps Institution of Oceanography, Me 2, 2018.
  3. Nofoaga Su'esu'ega Fa'amatalaga Carbon Dioxide, Oak Ridge National Laboratory, "Global, Fa'aitulagi, ma le Atunu'u Fossil-Fuel CO2 Emissions” (Oak Ridge, TN. 2–17).
  4. Joe McCarthy, "O le eleele i le Arctic o loʻo tuʻuina atu nei le tele o le carbon dioxide nai lo le 189 atunuu, " Lalolagi aoao, Oketopa 23, 2019. O le lipoti o: Susan M. Natali, Jennifer D. Watts, Donatella Zona, "O le tele o le leiloa o le CO2 i le taumalulu na matauina i le itu i matu o le permafrost," Natura o le Tau, 21 Oketopa 2019.
  5. E tusa ma le 90 pasene o le vevela o lo'o pu'eina e kasa oona mitiia e sami.
  6. Quirin Schiermeier, "La'au lanumeamata o le sami i lalo o le vevela, " natura 28 Iulai 2010 [doi:10.1038/news.2010.379].
  7. Ibid.
  8. O se pepa i totonu natura, lomia i le 2012, na faamatalaina ai o le maualuga o le ea o le carbon dioxide ua uma ona siitia i le sili atu i le 390 vaega i le miliona. O le 40 pasene le maualuga lea nai lo le taimi aʻo leʻi oʻo i le suiga o pisinisi. Tagai Paul Falkowski, “The power of plankton,” natura vol. 483 (1 Mati 2012), S17-S19.
  9. Paul Falkowski, faatalanoaina e Michael Eisenstein, i natura 483, S21 (29 Fepuari 2012).
  10. John Bellamy Foster ma Brett Clark, "Ecological Imperialism: O le malaia o le Kapitalisme, "I totonu Resitala Socialist 2004, itulau 186-201.
  11. Leai, ou te le iloa po o ai na fai muamua! Ae vaai Fredric Jameson, “FutureCity, "I totonu Toe Iloilo Fou, Me / Iuni 2003.
  12. IPCC, Suiga o le Tau 2014: Lipoti Fa'aopoopo, Aotelega mo Tagata Fai Faiga Fa'avae (Sineva, 2014), itulau. 11.
  13. David Wallace-Wells, “Le Lalolagi le Mafaʻa” (faamatalaga), Magazine Niu Ioka, Iulai 10/14, 2017.
  14. Sii mai i Robert Unziker, "Eleele 4C vevela, " Counter Punch Aokuso 23, 2019.
  15. Ibid. Tagai foi i le fa'afanua o le lalolagi ile 4ﹾC e Parag Khanna.
  16. Baher Kamal, “E ono oʻo atu i le tasi piliona tagata malaga mai le tau i le 2050,” ReliefWeb, Aokuso 21, 2017.
  17. Feagaiga a Malo Aufaatasi e tetee atu i le tuufua, “Mauaina, mautu, Saogalemu. "
  18. Laurie Adkin, "Faʻaupufai o le siosiomaga, tamaoaiga faʻapolokiki, ma le faʻatemokalasi faʻaagafesootai i Kanata," toe iloilo tala i Suesuega i le Tamaoaiga Fa'apolokiki leai. 45 (Pau 1994), 130-169.
  19. O lenei taua i totonu o le tulaga e sili atu ona faigata pe a osofaʻia iunivesite e neoliberal petro-politicians, e pei o le tulaga i Alberta. Ae o mea e ave i ai le faamuamua o suʻesuʻega a le iunivesite ma le faʻatulagaina o latou polokalame tikeri e aʻafia, i se tulaga lautele, e ala i fuafuaga a le malo-faʻatulagaina o le "faʻafouina". (Vaai Laurie Adkin, Malamalama mo se Lumana'i Fa'alesiosiomaga? Faiga Faʻavae Faʻafouina ma Alberta Universities (Edmonton, AB: Poloketi Fa'afanua Autasi ma Parkland Institute, o lo'o sau i le 2020). E le gata i lea, o le tele o iunivesite ua latou faʻatinoina faʻataʻitaʻiga o tala o le tupe e faʻasoa tupe maua e ala i faʻataʻitaʻiga faʻatinoga e tuʻu ai tomai (ma matagaluega i totonu o aʻoaʻoga) i le tauvaga o le tasi ma le isi mo le lesitalaina o tamaiti aoga ma le faʻatupeina o suʻesuʻega i fafo. O lenei tauvaga e fa'avaivaia ai su'esu'ega ma a'oa'oga fa'atasi. I le isi itu, i totonu o tomai e mafai ona i ai se malosi esprit de corps ma se tikeri o faiga faapolokiki e tusa ai ma le malo neoliberal.
  20. E le o se mea e ofo ai le tele o taimi e faia ai faʻataʻitaʻiga i le va o taumafaiga e manaʻomia e faʻaumatia ai le malosi mai le ecocidal le tasi pasene ma ona malo, i le tasi itu, ma le tele o le faʻatupuina na manaʻomia e faʻatoʻilaloina ai malo fascist i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, i le isi itu. . E iai eseesega taua, e tatau ona iloiloina aua e taua tele. Mo se faataitaiga, o nisi malo fa'apotopotoina o latou faitau aofa'i e tau ma Hitila ma Mussolini; i aso nei, e foliga mai o le a tatau ona tatou faʻamalosia i tatou lava e faasaga ia tatou lava malo.

Laurie E. Adkin e a'oa'o Saienisi Fa'apolokiki i le Iunivesite o Alberta.


O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.

lafo
lafo

lesitala

O tala fou uma mai le Z, sa'o i lau pusa meli.

lesitala

Auai i le Z Community - maua vala'aulia o mea na tupu, fa'asalalauga, o le Weekly Digest, ma avanoa e auai ai.

Alu i fafo le faʻamatalaga