O le tasi i le 35 Amerika o loʻo maua i le faiga faʻasaʻo ma o loʻo faʻatupulaʻia le falepuipui. Aisea ua tupu ai lenei mea ae ua matua pa'ū le fuainumera o solitulafono a Amerika?
Ua fa'afalepuipuiina e le Iunaite Setete le tele o ona lava tagatanuu nai lo se isi lava malo. E na o le 5% o le faitau aofaʻi o le lalolagi ae 25% o pagota a le lalolagi. Afai e te faitauina tagata uma ua maileia i le faiga o faasa'oga - i luga o le nofo vaavaaia po o le palola - miliona o Amerika (tasi o le 31 uma) e leai se mea ae saoloto i le laueleele o le saolotoga (1).
"O le falepuipui o se atunuu mauoa," o le tala lea a Scott Henson, o se tusitala Texan ma faufautua faʻapolokiki o le na mataʻituina le avea o Amerika ma vaisu i le falepuipui mo le tele o tausaga ma manatu o se tafaoga o taunuuga le aoga ma faʻatauvaʻa. Ua motusia solitulafono ma faasalaga. A'o fa'atupula'ia le fa'atupega, ua fa'atupula'ia le tele o falepuipui, o le to'atele o tagata masalomia - o tagata fa'atau fualaau fa'asaina, o tagata fa'atau, ma tama'i kegi - ua fa'atupuina i totonu o falepuipui fou, ma le tele o leoleo na fa'afaigaluegaina e fa'afoe le 'olo o leoleo.
O le solitulafono e foliga mai ua fesuisuiai i lona lava loto malie, e le afaina i le faitau piliona o tala na lafo i ai ma faiga faavae na tusia e tetee atu ai. E ui lava ina faʻaitiitia le solitulafono i le 1990s ma oʻo atu i le meleniuma fou, na faʻateleina le faʻatupuina o le falepuipui, e oʻo lava i talavou. I le taimi nei, na vaaia ai e le setete o Niu Ioka se faaitiitia mataʻina o solitulafono sauā a o faaitiitia le aofaʻi o le falepuipui (2).
O tala o le tupe a le setete o loʻo faʻamama e ala i le siʻitia o pili mo faiga faʻasalaga faʻateleina - e latalata i le faʻaputuina o le $ 50bn i lenei tausaga - ma o loʻo faʻatonuina e le au faipule le faʻaitiitia o aʻoaʻoga, soifua maloloina ma isi auaunaga lautele e fai ai le eseesega. I le va o le 1988 ma le 2008, na faatupulaia ai tupe faaalu i le falepuipui mai le fa i le 30 taimi i le paketi mo fale o le malo (3).
O loʻo i ai le taimi nei o le le tutusa o ituaiga ma feeseeseaiga o loʻo faʻasolosolo i le talafaasolopito o Amerika. Mai le nofo pologa i le toe faʻaleleia, malaga i le taulaga i ghettos, o se tasi o faʻataʻitaʻiga sili o le vaeluaga o le va o ituaiga o le soona fai o tagata lanu i totonu o le falepuipui.
E ui ina manino i nisi o itu ma e tutusa lelei i isi, o tala fa'ailoga lanu ma solitulafono a Amerika na fa'apitoa ona feso'ota'i i le taimi o fa'aleaga fa'aleaganu'u. I le 1960s na fouvale ai Amerika. O vaega faʻaleaganuʻu ua leva ona faʻasalaina - o tagata uli, Latinos ma tagata o le atunuʻu - na manaʻomia aia tatau faʻale-tagata, o tamaiti aʻoga na valaʻau mo le faʻamutaina o le taua i Vietnam, na luʻitauina e fafine manatu o peteriaka, ma faʻamalosia le siosiomaga e tetee atu i le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga. O Amerika sa tetee i lana lava aganuu ma na tali atu Uosigitone i se tasi o nai auala na ia iloa: na folafola atu ai se taua.
‘Tole i solitulafono’
Faatasi ai ma le toatele o tagatanuu o le fefefe i le le mautinoa o le lumanai, na faia ai e le au faipule ni faiga faavae e manumalo ai i le taua i solitulafono ma le taua i fualaau faasaina. I le tusi atu ia Dwight Eisenhower i le 1968, na faaalia ai e Richard Nixon le talitonuina o lana "faigata i solitulafono" tulaga: "Ua ou mauaina le tele o le tali atu a le au maimoa i lenei tulafono ma le faʻatonuga autu i itu uma o le atunuʻu, e aofia ai vaega e pei o New Hampshire lea e toetoe lava leai. fa'afitauli tau ta'aloga ma fai sina solitulafono." (4)
O le taua i solitulafono e leai se sootaga ma solitulafono. E pei ona taʻua e Dr Bruce Western, polofesa o sociology i le Iunivesite o Harvard: "O solitulafono lava ia atonu e leʻi faʻaosoina ai le faʻateleina o le falepuipui ae o popolega umi e uiga i solitulafono ma isi popolega lautele e ono avea ma faʻataʻitaʻiga mo le tuputupu aʻe o le falepuipui." (5) E ui ina matua pa'ū le solitulafono sauā i le vaitau o le 1990, o le matafaioi "faigata i solitulafono" o faiga faavae na faia e finauina. Nai lo lena, o suiga i faiga leoleo i totonu o le lotoifale ma le tuputupu aʻe o le tamaoaiga e tatau ona faʻamaonia.
Na fa'atupula'ia pea le aofa'i o pagota i lenei vaitau fa'afetai i le taua i fualaau fa'asaina, lea na maua ai le tele ma le tele o tupe mai pulega feterale. I le vaitau o le 1960 na amata ai ona tula'i mai vaila'au i totonu o le aganu'u fa'atauva'a ma pitonu'u o tagata faigaluega, ma o lo latou fa'atuputeleina o le ta'uta'ua ma le fa'alauteleina o maketi na va'aia o se fa'ailoga o le solitulafono. Na filifili le au fai tulafono e ave le taua i luga o auala ma faia ni faasalaga mamafa mo le umiaina laiti. O nei tulafono o loʻo tumau pea i luga o tusi ma o loʻo faʻamalosia e le tele o lala sooupu, ofisa ma matagaluega a leoleo, o loʻo maua uma tupe faʻaopoopo mai le feterale. "O fualaau faasaina e tosina mai ai le toatele i totonu o le faiga e le o sao malosi i solitulafono" o le faamalamalamaga lea a Sisifo. Fai mai a ia, o le aafiaga o le falepuipui na i ai i luga o le fuainumera o solitulafono e laititi. Ua faamaimauina e le malo le faitau piliona o tagata i le togafitia o se solitulafono o se mea moni o se faafitauli ogaoga o le soifua maloloina lautele.
Ae e ui lava i le le lelei o taunuuga o le leai o se faapalepale "lokaina ma lafoai le ki" auala i fualaau faasaina ma solitulafono laiti, o Amerika o loo faaauau pea ona talepe faamaumauga e tusa ai ma fua faatatau o le falepuipui. Aisea? "O le fesili lea e $100,000," o le tala lea a Tracy Velasquez, o le pule sili o le Justice Policy Institute i Washington. "O la tatou faiga faʻapolokiki e taumafai e faʻamalosia le faʻateleina o le falepuipui; [mo faipule] e manaʻomia le faʻamalosi i solitulafono."
Talu mai le femisaa'i fa'ailoga lanu ma agafesootai o le 1960s, toe fa'afo'i mo se tupulaga fou e ala i fa'asalalauga fa'asalalau na taufetuli ai Ronald Reagan ia Michael Dukakis e fa'aalia ai le toso teine ma le fasioti tagata Willie Horton, o ta'ita'i i so'o se mea o lo'o galulue e foliga faigata nai lo o latou fili. Fai mai Henson "afai e tatau ona tuʻu lou tamatamailima i luga, na seti e Reagan le leo o le finauga". Ae e vave lava ona ia faamamafa - e pei ona masani ai le au matau ma le au faʻamalosi - e sese le suʻesuʻeina o faiga faʻavae solitulafono o se mataupu agavale-taumatau, talu ai o le agavale ma le taumatau ua matua le manuia uma. "O Joe Biden ma John Kerry ma Tom Harkin o tagata sili ona taua fualaau faasaina i le Senate," o lana tala lea. "O Obama, i lana pusa faʻaosofia, na manaʻo foi e faʻatolu le faʻatupeina [mo ofisa faʻamalosia fualaau faasaina] ma iu ai ina faaluaina."
Na faamatala e Velasquez e faapea "e leai lava se itu i lalo o le faigata i solitulafono" - o se itu i lalo pe a fai palota. Ae mo le faitau miliona o tagata Amerika o loʻo lokaina mo solitulafono laiti ma tulei solo e leoleo faʻatupeina lelei, o le faʻaletonu ua aliali mai mo sina taimi.
O lo'o iai fa'afitauli fa'ale-agafesootai i totonu o le falepuipui e le gata ina fa'apopoleina ae o se gaioiga fa'anatinati. Ua fa'aogaina e kegi le faiga fa'asala e fai ma faiga e fa'aulu ai ma ua fa'atuputeleina lo latou fa'aaafiaga. O le faitau aofa'i o pagota ua vavae'ese i latou lava i laina fa'ailoga lanu ina ia fa'asolo atili i tu ma aga a kegi. Ua taatele foi sauaga tau feusuaiga: o se suʻesuʻega talu ai nei na maua ai e 60,000 pagota o loʻo faʻaleagaina i tausaga taʻitasi ma le aufaigaluega o le falepuipui o loʻo taʻua soo o tagata solitulafono (6). I tua atu o pa o loʻo i ai isi faʻafitauli: sili atu ma le afa o tagatanuu o Amerika o loʻo falepuipui o matua.
Mai lea taimi i lea taimi, e faasino atu ai le au faipolotiki i mea lelei e maua e nisi o pagota ma tagiauē ona o tagata fasioti tagata ma tagata faomea o loo ola sologa lelei nai lo le mea e tatau ai. O se leoleo i Arisona na tosina mai ai le au tusitala mo le nofoia o ana pagota i faleie i lalo ifo o le la o le toafa (o se gaioiga na mafua ai se suesuega a le Amnesty International). O na uiga ua faia ai se faiga e tatau ai ona māsiasi ma lē fiafia.
Fa'ataoto i le falepuipui
I le 40 tausaga na fai atu ai tagata Amerika i o latou taʻitaʻi naʻo latou ave i latou e le talafeagai, e masani lava o tagata e le o ni papaʻe i luga o auala savali o loʻo faʻatau atu taʻe, loka i latou, ma tiaʻi le ki. E ui o le au failotu e pei o Reagan na tagiauē i le manuia o le "moe-i-tuugamau", o ana faiga faavae ma isi faiga faavae a le peresetene ua fausia ai se faiga faafalepuipui lea e maua ai e nuu matitiva le tupulaga talavou e filifili e ave o latou avanoa i totonu o fualaau faasaina po o le lalolagi solitulafono nai lo le faia o se galuega totogi maualalo i le vaega o auaunaga. O leoleo, o lo'o fa'afefeteina tupe mai le malo feterale, o lo'o fa'apotopotoina nisi o "tagata masalomia" o le a feagai ma fa'asalaga mamafa i se faiga fa'aletulafono o le a itiiti se latou fesoasoani i le folauga. Loka ese, atonu latou te tuua aiga e mafai ona faʻaaogaina la latou fesoasoani, o le mea moni e manaʻomia.
E ese’ese pagota ta’itasi ma e lavelave tala ta’itasi ae foliga mai ua maua e le au faipule i tulaga uma o le malo se fofo e matua’i faavalevalea. Ae peitai e leai se mea e aoga. E le pa'u le solitulafono ona o ni tulafono faigata; o le faiga fa'amasinoga tau solitulafono e leai se mea e fa'atatau i le tamaoaiga; o le fa'afalepuipuiina tele o lo'o fa'atupuina ai le tele o fa'afitauli fa'aagafesootai i totonu o nu'u na a'afia ai; ma e tusa lava pe ua uma ona totogi le tasi miliona faaopoopo o tagata o loo galulue i falepuipui o latou totogi ma le tele o tulafono ua tusia, e itiiti lava se mea e faaalia e Amerika mo lana osofaiga faasaga i solitulafono ma fualaau faasaina.
"E le o le tupu ae o le tagata faatau maualalo [lea ua tuʻuina] i le falepuipui," o le tala lea a Velasquez. O le leai o se isi galuega ua toso mai ai le faitau miliona o tagata Amerika i fualaau faasaina ona falepuipui ai lea. E ui ua salalau atu nakoti i pitonuu maumea, ae ua faamanatu mai e Henson ia i tatou "o le tasi itu o auala [auala] ua sili atu le mamafa. Ua salalau fualaau faasaina ae le o moliaga".
Afai o le fa'afitauli o lo'o i ai i le fa'ailoga lanu, i le fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'ailoga tagata, i le fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'ailoga tagata, i le fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-va'aiga fa'ailoga tagata, i le va'aiga fa'a-va'aiga fa'a-neoliberalism ma le fa'aituau lua, e foliga mai o lo'o alia'e mai se vaifofo mai popolega fa'alua. E ui o loʻo i ai le tele o faipule i le itu agavale o loʻo galulue i lenei mataupu mo le tele o tausaga, ae o le tulaga faʻapolokiki ua faʻaititia ai lo latou malosi. Ae a'o taumafai le au Republicans e fa'amautu a latou fa'amaoniga fa'amaonia e ala i le fa'atinoina o le "fiscal conservatism", e to'atele ua mafaufau i auala e fa'aitiitia ai le tau o le fa'asa'oga ma le sailia o isi auala i le falepuipui. Ma a o tauivi setete e faapaleni a latou paketi, o palota e atagia mai ai le tele o uiga lelei i le faʻatagaina o mariuana ma ua leai ni sela o leoleo, atonu o le taimi sili lea mo felafolafoaiga.
Andrew Oxford o se tusitala e nofo i San Antonio, Texas
(1) Pew Center on the States, One in 31: The Long Reach of American Corrections (Washington, DC: The Pew Charitable Trusts, Mati 2009).
(2) Ibid.
(3) O le faʻatupeina o tupe faʻaalu a le setete i falepuipui o loʻo faʻamatalaina i le One in 31 ma isi mataupu faʻaletupe a le malo ma le setete o loʻo faʻavasegaina e le National Priorities Project.
(4) Christian Parenti, Lockdown America: Police and Prisons in the Age of Crisis, Niu Ioka, Verso, 2000.
(5) Bruce Western, Faʻasalaga ma le Le tutusa i Amerika, Niu Ioka, Russell Sage Foundation, 2006.
(6) National Prison Rape Elimination Commission, Lipoti Mulimuli, Washington, DC: National Institute of Justice, Iuni 2009.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo