Ua avea Hanikeri ma Arizona o Europa. O le atunuu autu lea na muamua tu ai i le itu i matu o tagata sulufaʻi ma isi tagata malaga mai - i lenei tulaga o setete vavalalata o le Iuni a Europa. E pei lava o Amerika i Saute Sisifo, o tagata faimalaga o loʻo feoti i loli vevela, o loʻo faʻatūina e le au ofisa puipui tuaoi ma nofoaga e taofia ai, ma o loʻo tulimataʻia e vaega ita taumatau tagata malaga e avea ma faʻamataʻu i le atunuʻu.
Ae pei foi o le itu i Sautesisifo, e toatele tagatanuu Hanikeri taitoatasi ua laa i luma, saunia vai, meaai, fesoasoani faafomai, ma faamalosiauga i Suria, Iraqi, Afghan, ma isi tagata sulufai o loo sosola ese mai faiga sauā ma taua. E ui lava i le tetee a le latou itu taumatau o le malo i le femalagaaʻi (a itiiti mai e lanu enaena, Mosalemi tagata malaga), o nisi Hungarians ua malamalama o soʻo se tagata sulufaʻi e toe foʻi i le fale e feagai ma sauaga poʻo le oti. O nisi e faʻatusatusaina tagata Suria i tagata sulufaʻi na sosola i luga o le tuaoi o Austria ina ua maeʻa a latou suiga i le 1956.
Tau lava o le fesili ia László Sipos, o se tamaititi sulufaʻi i le 1956 ma tausia i New Jersey. Na ia faʻaaluina le masina talu ai i le Keleti (Eastern) nofoaafi nofoaafi i Budapest, le vaaiga o feteʻenaʻiga mataʻutia i le va o leoleo Hungarian ma tagata sulufaʻi o taua. Sa i ai o ia i le faitau selau o volenitia ua faatuina se tamai tolauapiga sulufai i talaane o le nofoaga, ma saunia sapalai manaomia mo le malaga a tagata sulufai agai i sisifo i le sulufaiga. A’o fetaia’i tagata sulufa’i i lea nofoaga ma leoleo o siaki a latou ID, ma liliu pe tuleia i latou ma a latou fanau mai nofoaafi agai i sisifo, ua latou fetaia’i foi ma le agalelei o tagata ese.
Ina ua asiasi atu i le nofoaga i le vaiaso talu ai, sa ou vaaia ai ni volenitia mai vaega o aia tatau a tagata i le lotoifale ma faavaomalo o faavasega lavalava, seevae, ma meaai, tuuina atu le telefoni ma le wi-fi, ma le faafeao o tagata sulufai i nofoaafi. Na taunuu tagata volenitia i taavale ua tumu i ato meaalofa a tamaiti aoga, o nisi o loo i ai ni purinisese Disney. O nuu e leai ni fale, ave taxi, ma Roma (Gypsies) o loʻo galulue malosi i le galuega faʻatasi. O se faailo i le nofoaga e faitauina, “O mea uma ua tatou maua iinei ua tuuina atu ona o le alofa mai tagata Hanikeri— lē lona malo.”
I le aso 12 o Setema, i le avea ai o se vaega o le European Day of Action for Refugees, e faitau selau na potopoto i Keleti station e faalogologo i lauga ma musika a tagatanuu Hanikeri, o nuu laiti o loo i ai i le aai, ma tagata sulufai lata mai. Na latou uuina ni faailoilo e faapea mai, “E Talia Mai Tagata sulufaʻi,” “E Leai se Tasi e Faasolitulafono,” “E Leʻo i Loʻu Igoa,” “O i Tatou Uma o Tagata,” ma “O Iesu o se Tagata Aumau.” O se faalapotopotoga a le autalavou Iutaia mulimuli ane na talimalo i se sailiga tupe mo tagata sulufai Mosalemi i le nofoaga tutotonu o le nuu lata ane o Auróra.
O lenei felagolagomaʻi mo tagata sulufaʻi ua tele lava ina le lipotia i le aufaasālalau i sisifo, lea e taulaʻi atoa i le le mautonu o le malo Hungarian. O lea la ua faatino e le malo se tulaga o faalavelave faafuasei i luga o le tuaoi Serbian, faamalosia i le uaea tafi ma le kesi masae, faatasi ai ma se tulafono fou e solitulafono ai tagata sopoia tuaoi ma tagata Hanikeri e ofoina atu ia i latou fesoasoani. Veronika Kozma, o se tasi na faavaeina le MigSzol Csoport (Migrant Solidarity Group of Hungary), na toe taʻua e faapea "o le toatele, le toatele o tagata Hanikeri e le ioe i gaioiga ma faiga faavae a le malo, lea e solia ai aia tatau a tagata sulufai ma tagatanuu."
O le lolofi mai o tagata sulufaʻi na taia ai se lagona malosi ia te aʻu, a o asiasi mai se Hungarian-Amerika i le nuu o oʻu mātua. Na ma taunuu i Hanikeri i le aso 25 o Aokuso ma loʻu toʻalua o Debi, e asiasi i aiga o loʻu tinā Katoliko ua maliu, ma toe suʻesuʻe tala o loʻu tamā Iutaia na sao mai le fasiotiga tagata i le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Na ou iloa i loʻu ofo, o le fale na taofia ai loʻu tama sulufaʻi (o se tamaititi e ono tausaga le matua) ma ona matua i le lata i le faaiuga o le taua, sa na o se poloka le mamao mai le nofoaga o nofoaafi i Keleti lea o loʻo faʻaalia ai le tala o tagata sulufaʻi i le taimi nei. .
Sa ou asiasi atu i Poltár, o se taulaga i le isi itu o le tuaoi i Slovakia lea na fanau ai lo’u tama ia Me 31, 1938. O le mea moni o ia o se tagatanuu o Amerika, ona sa fanau lona tama i Niu Ioka (o lona tina o se tagatanuu Hanikeri). Ina ua faatuina e Siamani se malo fascist i se taimi mulimuli ane i le 1938, na faapologaina ai loʻu tamāmatua ma isi tagata Iutaia i se nofoaga o faasalaga mamafa. Na ia tusia i le US State Department e talosagaina se tusifolau fou, ae na tali mai se tusi aloaia e tatau ona alu i le US Embassy e maua ai, i le taimi na le toe faatagaina ai tagata Iutaia e malaga - o se ofisa pule "Catch 22."
Ina ua sola lo'u tamamatua mai le tolauapiga o galuega mamafa, sa sosola lo matou aiga i le isi itu o le tuaoi i Hanikeri, lea sa latou nonofo ai ma o latou aiga i Mezőtūr. Na taofia e loʻu aiga loʻu tamā mai le vaai seʻia oo ina ia aʻoaʻoina lelei le gagana Hanikeri, aua afai e tautala o ia i se siʻufofoga Slovak o le a lipotia i latou i leoleo o ni tagata sulufaʻi. Na matuā leaga lo latou tulaga iā Mati 1944, ina ua osofaʻia e Hitila Hanikeri e suitulaga i lana pulega lagolago-Mussolini i le pulega a le ʻau Nasi a Nyila (Arrow Cross).
O le toʻatele o tagata o loʻu aiga na faaaunuua i Auschwitz, ae o loʻu tamā o mātua ma loʻu tamā na faia e pei o ni tagatanuu o le fili. Na siitia atu i latou i le tolauapiga a Budapest, lea na taia e le Allied Air Force i le osofaʻiga o le kapeta o le aai ia Iulai 1944. Na toso ese e se tamaloa lo’u aiga mai le faatafunaga; o loʻo i ai pea i loʻu tama ni faʻailoga o le masima i lona tua mai lena osofaʻiga.
O tagata na sao mai le pomu na siitia atu i se aoga muamua mo tagata logonoa ma gūgū i Festetics Street, i le mea ua taʻua nei o le Frigyes Schulek School. O le fale, e tasi le poloka mai le nofoaga o Keleti, i aso nei e foliga tutusa lava i ata o le taua.
O le aʻoga lenā na ave ai loʻu tamāmatua e ʻautau e tautatala i le gagana Siamani i le vaveao o Ianuari 1, 1945, a o latalata atu ʻautau a Soviet i Budapest. Na fuafua le ʻautau e fasioti tagata Iutaia uma, ae o se taʻitaʻi Siamani o le Wehrmacht (Ami) na ui ane i le aʻoga na faatonuina i latou—e aunoa ma se pule—e faasaoina fafine ma tamaiti.
O loʻu tamāmatua ma le tele o isi tagata Iutaia na savavali atu i le Danube, ma fasiotia i tafatafa o le vaitafe aisa. E toatele na faatonuina e aveese o latou seevae a o lei fanaina. I luga o le vaitafe i aso nei, o se laina o seevae apamemea e faamanatu ai lenei fasiotiga o le Po o le Tausaga Fou.
Ina ua mavae le fasiotiga tagata, sa siitia atu lo’u tama ma lo’u tinamatua i le Jewish Ghetto, i sisifo o le nofoaga o nofoaafi, lea sa nonofo ai tagata Iutaia i le tumutumu, ma le le lelei o tulaga o loo faatalitali i le fia aai po o le tipoti. Ina ua mavae se vaiaso, na sola ese ai loʻu tinamatua mai le Ghetto ma lana tama tama, e ala i le faafoliga o ia o le fafine ua oti lana tane na ave i se tuugamau tele. Na latou punou i totonu o le falemaʻi, ma natia i le fogafale i lalo e se fomaʻi alofa. O se fafine mai le tetee i lalo o le eleele na mulimuli ane aumaia ia i latou ni pepa e iloagofie ai na mafai ai ona latou toe faatasi ma o latou aiga.
O loʻu tama ma loʻu tinamatua na sao mai ona o tagata ese na fesoasoani ia i latou i taimi faigata: o le tamaloa na toso mai i latou mai le lapisi, o le fomaʻi na nana i latou, o le fafine mai lalo o le eleele na tuʻuina atu ia i latou pepa, e oʻo lava i le leoleo Siamani na faʻalavelave e laveai. latou. E leai se tasi o i latou na iloaina lo’u aiga, ae semanu ou te le fanau mai e aunoa ma i latou.
O tala a lo'u tama e uiga i nei mea na tutupu ua toe faaleoteleina i nai vaiaso ua tuana'i, e ui o le faiga a Europa i tagata Iutaia i le 1944 ma tagata sulufa'i Mosalemi i le 2015 e tau le faatusalia i lo latou fua o sauaga. Ou te manatua ana tala ona e pei o tala a tagata sulufaʻi Mosalemi o loʻo sailia nei se malutaga mai sauaga ogaoga i totonu o latou atunuu, e aunoa ma se lagolago mai pulega a papalagi.
Ou te faʻamoemoe pe a faʻasoa e tagata sulufaʻi oe na sosola ese mai le mataʻutia o Suria, Iraq, poʻo Afghanistan a latou tala ma a latou fanau ma fanau a fanau, latou te taʻua tagata Hanikeri oe na tetee i lo latou lava malo e ofoina atu se lima fesoasoani i se taimi o manaʻoga. O laina o seevae foaʻi i Keleti station o loʻo tauaveina le uiga faʻafeagai o le laina o seevae apamemea i le Danube. Pe i le 20th po 21st seneturi, o le ola i taua ma le taofiofia e na o le agalelei o tagata ese.
O Zoltán Grossman o se polofesa o Geography ma Native Studies i le Evergreen State College i Olympia, Uosigitone. O lana upega tafaʻilagi o http://academic.evergreen.edu/g/grossmaz ma le imeli e [imeli puipuia]
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo