Le Fa'alavelave Tau Tupe a Europa ma le Talafatu a le Iuni a Europa
Eddie J. Girdner
O le "Vaega a Europa" lea na faʻataunuʻuina i le faʻaiʻuga o le colonial era o le a toe paʻu. O le Europa ma le Iuni a Europa, lea sa tatau ona toe tuu ai Europa i luga o le ala ma faamalolo ai ona mafatiaga, ua avea nei ma isi Atua ua le manuia. Mo le silia ma le 300 tausaga, na faʻaaogaina ai e tagata papaʻe o le lalolagi, o Europa, le malosi ma le sauā e faʻatoʻilaloina ma pulea le tele o le lalolagi, le tele o le lalolagi. Na latou faapea mai, i le avea ai o se tagata e sili atu, o le aiā na tuuina mai e le Atua e pulea ai tagata faatauvaa o le lalolagi ma tuputupu aʻe atili ai le tamaoaiga mai mea e mafai ona latou aveesea mai ia i latou. O setete o aso nei ma sauaga i le lalolagi atoa, e moni, o taua i le lalolagi, sa tele lava o se mea fou a Europa. Na vaeluaina e malo o Europa le lalolagi ia i latou lava ma tau ai. E le'i lava le lalolagi e fealua'i solo e fa'amalie ai mana'o le fa'amalieina o malo o Europa. O le faitau aofaʻi o le tolu kuata o le lalolagi sa tatau ona auauna o ni pologa ina ia faaleleia o latou olaga ma pulea e i latou.
O le afa muamua o le seneturi lona luasefulu, o lenei taʻaloga a le malo, faʻatoʻilaloina, na avea ma tauiviga i le lalolagi atoa e pulea le lalolagi. Na faia e Siamani se taumafaiga e faatoilalo le pulega a malo faakolone a Europa. O ituaiga papae o le lalolagi oe na fai mai o latou tulaga sili atu nai lo isi tagata o le lalolagi o le a liliu le seneturi lona luasefulu i le seneturi sili ona toto. A'o fefinaua'i malo o Europa ma saeia le lalolagi, faatasi ai ma Iapani, na faasaoina tagata Amerika mai taua i lo latou lava teritori. I le avea ai o se malosiaga siitia, na tulai manumalo ai le US, i le faaiuga o le taua, ma iu ai ina tatalaina le auupega atomic doomsday. O le auupega seoli o le faatafunaga tele na avea ma uiga mama, mo le manumalo amiotonu o le amio mama ma le lelei i le lalolagi. Ua faaleagaina e Europa ia lava ona o le matape'ape'a ma le matape'ape'a.
O le US na tulaʻi mai o le de-facto global hegemon, le pule, ma faʻatasi ai ma Egelani na faʻatūina le faʻatonuga o le lalolagi i tua atu o taua. A maeʻa lenei mea, o le US o le a mafai ona valaʻau le ata. O le tala na faʻavaeina, i lalo o le Bretton Woods System, e avea ma tupe faʻalelalolagi, o le tupe faʻapitoa. O le mea moni, Siamani ma Iapani, o atunuu na faatoilaloina o le a avea ma fale faigaluega sili o le lalolagi. O isi mea, sa goto pe aau. Auai pe leiloa. O le Cold War na vaeluaina ai le lalolagi i le va oi latou o loʻo naunau e taʻalo le taʻaloga faifaipea o le faʻauluuluga o le lalolagi atoa lea o le a agai atu i le faʻalauteleina o le lalolagi atoa ma se isi faʻaaliga, afai e manumalo, o le a faʻavaeina ai le pule faʻaagafesootai i le lalolagi atoa.
Mativa Europa. Mo pulega faakolone uma, ua uma le taaloga. Falani, Egelani, Sepania, Potukale, Italia, Peleseuma, na leiloa o latou malo faakolone. Na latou paʻu le tamaoaiga, faʻatusatusa i le American Industrial machine. I le avea ai ma malo mavaevae, tuu atu ia i latou lava, ua malaia i latou i lenei tamaoaiga fou ua tulaʻi mai ina ua uma le taua. I tala faasolopito, sa latou i luga o le maupuepue, ae o le lalolagi papaʻe papaʻe maualuga, oi latou o loʻo umia le aganuu faʻapapalagi, ma tulaga taua mama, "se ala o le olaga," e leʻi mafai ona faʻatagaina. O i latou, faʻatasi, o le a aofia ai le tasi vae o le malo faʻapitoa i le lalolagi atoa, o le tasi vae o le tri-lateral post-war system, US, Western Europe ma Iapani.
O le a lagolagoina e le US lo latou toe faʻaleleia ma atinaʻe, e pei ona faia i Iapani, e avea o se maketi mo oloa a Amerika ma se faʻasalalauga mo tupe faʻafaigaluega a Amerika. Lologa Europa ma tala, ae le o se taunuuga o le Marshall Plan, ae o le faʻaauauina pea o le fiasefulu afe o fitafita Amerika i Europa mo le faʻamoemoe o le toe faʻaaogaina o tala e faʻatau ai oloa a Amerika.
Ae o le taufaamata'u eleelea o se sosaiete lautele, pe sili atu foi ona leaga, sosiosi Eeurope, lea sa lauiloa ma o le toatele o tagata Europa sa mananao, sa tatau ona taulimaina. O se faafitauli faapolokiki lea. O se "faʻalavelave faʻatemokalasi" i faaupuga faʻapitoa, o lona uiga e le o le tele naua o le faatemokalasi, ae tele naua. Sa tatau ona avea ma faamuamua maualuga. Mo lenei mea, o le lala sooupu a Amerika, le CIA na faʻatūina, e faʻataʻitaʻiina palota i Europa ma faʻamautinoa o loʻo saʻo le pule. Muamua, faatasi ai ma le fesoasoani a le Mafia i Italia, e aumaia le conservatives i le pule. Na toso manuia e Truman ae le'i leva ona uma le taua. Ina ia aloese mai le socialism, Farani, lea na sili ona fiafia i atinae i le vaega lautele, sa tele lava ina teena, ae lagolagoina Siamani. Na auina atu fitafita Amerika i Eleni e faʻaumatia le au komunisi, ma i le faaiuga, o le Jolly banker, o ia lava, o Jean Monet, i le au faʻatasi ma le US ma le CIA, faʻainisinia le European Coal and Steel Community (ECSC), lea na avea ma autu o le European Commmunity, le Common Market ma mulimuli ane, le Iuni a Europa.
O le saafiafiga i le Minisita o le Va i Fafo Farani Robert Schuman, o le tama na faavaeina le European Community, e mafai ona vaaia i luma o le Berlayment, le European Commission Headquarters i Brussels. Ae o le fuafuaga e tuʻufaʻatasia ma faʻamalosia le fale gaosi oloa o Farani ma Siamani, e avea o se faavae mo le toe faʻaleleia o le tamaoaiga, e le o le "Schuman Plan" e pei ona i ai i le hagiography a le Iuni a Europa. Ae, o le fuafuaga a le Faletupe a Jean Monet. O le faʻavaeina ono, Farani, Siamani, Italia, ma Atunuʻu Benelux, Peleseuma, Netherlands ma Luxembourg, o le a faʻaputuina a latou tamaoaiga, o latou nofoaga faʻapisinisi i lalo o se "pulega maualuga", faʻatautaia e Jean Monnet. O se ituaiga o komiti tutotonu o le a taʻua le ata. E lei tulai mai le fesili o le faaletonu o le faatemokalasi, ona e le tatau ona i ai se faatemokalasi i lenei ofu mai lava i le amataga. O le ola faʻaletamaoaiga na faʻamuamua i lo isi mea uma, ma sili atu i mea uma, o le faʻatulagaina o tapulaʻa manaʻomia e mafai ai e le au faletupe o Europa ona faʻatautaia le faiga ma mo tupe faavae e sili ona taua. I se taimi, o le a oʻo mai le Copenhagen Criteria, faʻamautu le mataupu faavae e leai se atunuʻu na sainia ma Brussels e mafai ona toe faʻafeiloaʻi le manatu o se Europa faʻaagafesootai, lea o le a siitia ai le aufaipisinisi, oe na tauto i lo latou laumua ma le mautu o le tamaoaiga. O le konekarate faʻaagafesootai a Europa ma tagata faigaluega o le a faasolosolo malie ona faʻaumatia aʻo agai atu Europa e faʻatasi ma le neoliberalism sauā na amata ona aliaʻe mai Thatcher's Britain ma Reagan's America.
A o faagasolo pea le taimi, o le a taliaina atunuu fou i le Iuni a Europa, Peretania, Eleni, Sepania, Potukale ma isi, e oo atu i le 27 sui o loo i ai nei, faatasi ai ma se vaega pule malosi o atunuu i le ogatotonu e valaau le ata, ma le pito sili atu ona matitiva, le pitonuu colonial Europa, lea o le a tautuaina tupe mama a tupe faavae ma faletupe i le ogatotonu. Sefulufitu o loʻo faʻaogaina le Euro e fai ma latou tupe.
Ae sili atu i mea uma, "sili atu Europa" o lona uiga sili atu le pulea mai le ogatotonu i Brussels. Aua ne'i sese i ai, faatasi ai ma upu fudge-upu mamalu uma ma upu weasel, na faia e komesina, e pei o le "deficit democratic," "competences," "codetermination," "subsidiarity," ma isi mea, sa faatuina ai se malo fou. i le tulaga. Afai e le mafai e malo faakolone tuai ona pulea le lalolagi, o le a latou pulea e le tasi le isi ma agaga matitiva i atunuu i tua, aemaise lava Europa i Sasae, ina ua tupuga mai le pulega a le Soviet Union.
E fa'afefea ona fa'atumauina le fa'aputuga i le laina? Aisea, ioe, "e sili atu ona vavalalata le mafutaga." Tu'ufa'atasiga Europa, sili atu Europa, fa'apolokiki ma le tamaoaiga. Aveese le tele o malo ma pulega uma mai le komiti tutotonu o komesina, o le a avea ma komesina fou, i Brussels. E le taʻua o le leiloa o le pule a le atunuu, ae e leʻi faaseseina e le au taulaitu i Peleseuma se tasi. O le mea lena sa i ai.
So'o se feagaiga fou fa'asolosolo o le a fa'apipi'i fa'amaumau fa'amau se'ia toetoe lava o tulafono uma ma "fa'atonuga," o le Acquis Communautaire, o le a tu'uina atu mai Brussels, o fa'atonuga na tu'uina mai i le ogatotonu.
O le pule sili, ioe, mo le inisiua o faiga faʻapolokiki tuʻufaʻatasia ma ia mautinoa e leai se malo e mafai ona se ese mai le saʻo o se "tamaoaiga tau maketi," neoliberalism, ina ua mavae le l970s, o le tuufaatasia o tupe. Muamua o le European Monetary System lea e fesoʻotaʻi faʻatasi ai tupe ma faʻamalosia atunuu paʻu e faʻaitiitia tupe faʻaalu mo le soifua manuia lautele pe a vaivai a latou tamaoaiga. O se maketi e tasi, ma mulimuli ane o le Mecca o se tupe e tasi, o le Euro i le tausaga 2000, mo na atunuu na auai i le Euro zone. Ua faateleina le feteenaiga. Ina ua talia e se atunuu le Euro malosi, na latou aveesea a latou lava tupe, Italia ma Eleni ma aveesea a latou lira faatauvaa ma drachmas. Ona o lea e loka ai a latou faiga faavae tau tamaoaiga ma tupe i atunuu sili ona tamaoaiga i le ogatotonu. E le gata o lenei mea o le a faʻaumatia ai le faatemokalasi, ae masalo o le a le mafai ona faʻapolokiki, faʻatupuina le tele o tiga i luga o le faitau aofaʻi o tagata lautele, ae o le mea moni, o le mea tonu lava lea o le matagofie mo le faletupe-komesina-technocrat-Eurocrats, faʻatautaia le faiga. . E le gata i lea, o le a faʻagesegese ai le tuputupu aʻe o le tamaoaiga i atunuʻu e tatau ona iai le tuputupu aʻe e tumau ai i le Euro.
I le faiga tuai, ina ua faaletonu le tamaoaiga, mafatia le atunuu, mafatia tagata, ae mafai ona faia se fetuunaiga i le faaitiitia o tupe. I luga o ni nai tausaga, e mafai ona toe faʻaleleia le tamaoaiga, pe a maeʻa se faiga, e ui lava na sili atu ona matitiva tagata mo lena vaitaimi. I le faiga fou ma le Euro, e le mafai ona faia lenei mea. Na lapataia e le aufaipisinisi e le aoga le faiga. Masalo o le a le aoga ona o le malosi o le tamaoaiga. E lē gata i lea, sa iai tapulaa aogā ma faiga faapolotiki i le tuufaatasia o le tamaoaiga ma faiga faaupufai. Ae o lena ituaiga mea moni e le o se vaega o le Monnet Method. E moemiti le au faletupe a latou lava utopia. Mo Monnet, e te tuleia le faiga i le mamao e mafai ona alu i ai se tasi, i tua, ona fa'atali lea se'i o'o i le taimi ma fa'apipi'i fa'amau i luga fa'amau. Faatali se'i sologa lelei mea ma ua le ano mai tagata ona toe fai lea i ai, ma ta'u atu ia i latou e na o sina mea itiiti lava o le a lelei mo i latou ona lelei ai lea o mea uma. Gaoioiga e mulimuli i le faatinoga ona sosoo ai lea ma le faatinoga. Ole Tulafono Tutoatasi Europa e le lava mo le Eurocrat bureaucrats. E le lava mo Brussels commissars. Fa'asolo i luga i le isi fa'ailoga, le Feagaiga a Lisbon. O le feagaiga a Lisbon e tu'uina atu ai le tele o le malosi i o latou lima, ae e le'i fa'amalieina ai. Ua latou mananao nei e sili atu. E sili atu, sili atu, sili atu, sili atu, vavalalata vavalalata, sili atu le faʻamalosia ma le faʻatumauina o le mana. Fai i luga o se isi tulaga. Oomi sina toto, pei o Eleni ma Italia. O le pule malosi a le Brusselatariat o loʻo taʻavale i lalo o le taʻitaʻiga lototele a le Peresetene fou o le Fono a Europa, Herman Van Rompuy. O le mea sili ona latalata i se Peresetene o le Malo Europa fou i lalo o le igoa o le Iuni a Europa.
Ia, e leai se upu mai tagata e faalogoina, e le faatagaina. Mrs. Merkel, Nicolas Sarkozy, oi latou o loʻo i le ogatotonu ua fefefe i le manatu o se palota o soʻo se ituaiga, i le lamatiaga o le toilalo. Atonu e tatau ona fai faalua, a’o le’i a’oa’oina e tagata le auala e palota ai ma sa’o, e pei ona tupu i le tele o taimi. O le mea sili, o se faʻasalalauga tele ma le taugata atonu e tatau ona faʻapipiʻiina, e pei o le Irish Referendum i le Lisbon Treaty. Na faia lenei mea ona e le mafai ona alofia, e pei ona faʻaalia e le faʻamasinoga o se manaʻoga o le Irish Constitution. O taofi uma e tatau ona toso i fafo e nofoaafi le nofoaafi i lalo o ala o le tuʻufaʻatasia e tulei ese ai tagata mai le ala i le faagasologa ma faʻamautinoaina i latou pe o le a le faatemokalasi o le faagasologa atoa.
I lalo o le neoliberalism, ua oʻo nei le faiga i faʻalavelave. O lenei faiga e masani ona faʻatupu aitalafu a le setete, e faʻaaogaina le setete e faʻamalosia ai le faʻaputuina o tupe faavae i le feagai ai ma feteʻenaʻiga o faiga faʻavae.
O le atinaʻe tele o le faʻaolaina o se Europa na paʻu i lalo o le colonial, e ala i faiga faʻatauvaʻa fesoasoani a le setete ma neoliberalism, ua malepelepe, ma o le avega o loʻo tuʻuina atu i tua o tagata, o tagata faigaluega, o tagata faigaluega lautele, o loʻo faʻaumatia i lalo o le faʻateleina o aitalafu. , ua tuuina atu ia i latou e le au faletupe ma tekinolosi o loo faafoeina le faiga. Ua agai i luma le talafaasolopito. Ua lē taulau lenei Atua Europa fou.
O taumafaiga e taofia le tulaʻi mai o se tamaoaiga Europa aoga, o se Europa faʻaagafesootai poʻo Europa faʻaagafesootai ua oʻo mai nei i le fale e faʻamaualuga, ma ua le manuia. Ma o tagata i lo latou pagatia e ono aumaia ai i lalo le au faletupe faatasi ma i latou. Ma afai e alu Europa, o le Iunaite Setete o loʻo faʻalavelave foi. Atonu ua oo i le tulaga e na o le pau lea o le atunuu e mafai ona faasaoina le au faletupe o Saina. Ae e leai se tasi e mautinoa pe latou te faia.
Ina ua maeʻa le fuafuaga fou a le austerity Eleni na faʻatulagaina i Brussels, o leoleo o le faiga, Mrs. Merkel ma Nicolas Sarkozy, na tuuto atu i le puipuia o tupe faavae ma a latou faletupe a le atunuu, na matua fefefe ina ua sauni le Palemia Eleni o Georges Papandreou e faalauiloa se referendum i le laveai tau tupe. fuafuaga. Na latou fefefe i le tuʻuina atu o tagata Eleni e faʻaalia o latou manatu i luga o le faʻateleina o le austerity na faʻaosoina e Brussels o latou faʻaʻaʻa e fai ma sui o le laumua ma faletupe. E tatau ona i ai Jean Monnet i se mea i luga aʻe o ao ataata i lalo i nei mea uma, ma matamata i le au faipule e osooso e laveai lana faiga ma puipuia le au faletupe.
O lea e manaʻomia e Italia se tekinolosi faʻatekonolosi Eurocrat, Mario Monti, e taumafai e faʻasaoina le faiga tau tupe a Italia mai le paʻu ma faʻatautaia lana aitalafu 2.6 miliona tala. O tagata e tatau ona avea na o ni tagata matamata, o ni tagata matau, ona o le faʻatonuga o loʻo tuʻuina atu ia i latou mai taʻitaʻi i Brussels. O le isi techocrat Palemia, Lucas Papademos ua faʻapipiʻiina nei e faʻavasega le faʻalavelave i Atenai.
O le tala fatu na faia e Jean Monnet ma i latou na faavaeina e faapea o le Iuni a Europa o le faamaoniga lea o le paʻu o le atunuu Europa ma taua, mo le filemu ma le manuia. Ae nai lo lena, ua fesoasoani e faʻamautinoa le manuia o le au faletupe. O le Iuni a Europa, o taʻitaʻi o le faiga e le mafai ona tutusa ma tagata, e oʻo lava i ofisa o le malo. O le faiga na faʻatulagaina e faʻamautinoa ai le tumau ma le tumau o se Europa kapitalista ma puipuia ai le faatemokalasi faʻaagafesootai, ioe, soʻo se ituaiga o temokalasi. O le ta’aloga moni o lo’o fa’amanino atili i tagata i le taimi nei, ae o le fa’amuamua o faletupe ma tupe faavae ae le o tagata.
Talu mai le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na maua ai e le US le talatuu o pulega a le lalolagi e le papa papaʻe Europa. I le avea ai ma pule o le lalolagi, ua latou fai mai le aia tatau e tuu i lalo ma tuʻimomomoina soʻo se luʻitau i la latou puleʻaga atoa o alaleo i le lalolagi atoa. Ae a o faʻavaivaia le pulega faʻavaomalo o le Emepaea o Amerika, o loʻo faʻafefeina foi i latou i feteenaiga a Europa ma Amerika neoliberalism lea na latou faia. E tatau ona latou galulue e puipuia a latou lua pe tolu miliona tala o tupe teufaafaigaluega i totonu o le Iuni a Europa ma galue e laveai e le gata i faletupe Amerika ae o Europa foi, e tusa lava po o le a le tiga ua tuuina atu i tagata. O nei fete'ena'iga o faiga fa'a-fa'a-lalolagi fa'a-lalolagi na fa'amoemoe e taia ai tagata matitiva i atunu'u tu'ufa'atasi o le lalolagi, ae fa'afetai i le sao o le neoliberalism, e mafai fo'i e tagata Europa ma Amerika ona maua le avanoa e fa'asoa ai le tiga na tu'uina atu e le pa'epa'e i luga o le lalolagi talu mai lena taimi. o le seneturi sefuluono. E faapena le gagana o le tala faasolopito.
E manaʻomia e Europa le faʻatemokalasi, ae le o lenei pulega faʻatonu a Brussels o komesina-komesina e leʻi filifilia. O komesina Europa e iai le pule, ae le o sui filifilia o le Palemene Europa. E manaʻomia e Europa se suiga, faʻasaʻolotoga, faʻasaʻolotoga o tagata mai le au faletupe ma le techocrat Eurocrats. Le mana'oga ina ia toe fa'asa'olotoina e toe fa'afo'i le pulea o latou atunu'u ma tamaoaiga ma galulue ma maua ai a latou lava ola. E pei lava ona pulea e Atenitina lo latou tamaoaiga e faʻatautaia e i latou lava, e manaʻomia foʻi e Europa le faia. Aisea ua latou faapologaina ai i latou lava i le austerity IMF? O le fesili faasolopito o le a le umi o le a onosaia ai e tagata Europa.
Eddie J. Girdner o se polofesa o Fegalegaleaiga Faʻavaomalo i le Iunivesite o Izmir, Izmir, Turkey
Izmir Turkey
Novema 15, 2011
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo