O se taunuuga, alu i le 2008, o le
E tolu itu lautele o le
Lona lua, o loʻo faʻaauau pea ona matou talitonu e mafai ona matou totogia le faʻavaveina o le faʻaleagaina o lo matou faavae ma le leiloa o galuega i atunuu i fafo e ala i tupe faʻaalu a le militeri - "Military Keynesianism" (lea ou te talanoaina auiliili i laʻu tusi Nemesis: The Last Days of the
Lona tolu, i lo tatou tuuto atu i le militarism (e ui lava i a tatou punaoa utiuti), o loʻo tatou le mafai ona faʻafaigaluegaina a tatou atinaʻe lautele ma isi manaʻoga mo le soifua maloloina umi o le
Fa'alavelave tau tupe
E toetoe lava a le mafai ona faʻateleina le faʻaogaina o mea e faʻaalu e lo tatou malo i le militeri. O tupe fa'aalu fuafuaina a le Matagaluega o Puipuiga mo le tausaga fa'aletupe 2008 e sili atu nai lo tupe tu'ufa'atasi a isi malo. O le tala o le tupe faaopoopo e totogi ai taua o loo i ai nei i
Ae tatou te le'i taumafai e talepe ma au'ili'ili lenei aofa'iga tele, e tasi lava le fa'aaliga taua. O fuainumera o tupe fa'aalu mo le puipuiga e matua le maufaatuatuaina. Ole numera na tu'uina mai e le Congressional Reference Service ma le Congressional Budget Office e le malilie le tasi i le isi. Robert Higgs, tagata sinia mo le tamaoaiga faaupufai i le Inisetiute Tutoatasi, fai mai: "O se tulafono faavae o le lima matua o le ave lea o le aofaʻi o le paketi a le Pentagon (faʻasalalau i taimi uma) ma faaluaina" (1). E oo lava i le faitauina o tala o nusipepa e uiga i le Matagaluega o le Puipuiga o le a faʻaalia ai le tele o eseesega i fuainumera e uiga i ana tupe faʻaalu. E tusa ma le 30-40% o le tala o le puipuiga e "uliuli", o lona uiga o nei vaega o loʻo i ai tupe faʻaalu natia mo galuega faʻavasegaina.
E tele mafuaʻaga mo lenei tala faʻatatau o tupe - e aofia ai le manaʻo mo le faalilolilo i le vaega a le peresetene, le failautusi o le puipuiga, ma le militeli-pisinisi faʻalavelave - ae o le mea sili o sui o le Konekeresi, e tele a latou tupe maua. mai galuega tau puipuiga ma pork-barrel projects i totonu o latou itumalo, ua i ai se fiafiaga faaupufai e lagolagoina le Matagaluega o le Puipuiga. I le 1996, i se taumafaiga e aumaia tulaga faʻamaumauga i totonu o le ofisa faʻapitoa e latalata i latou o le tamaoaiga o tagata lautele, na pasia ai e le Konekeresi le Tulafono o le Faʻaleleia o le Pulega o Tupe a le Malo Tele. Na manaʻomia uma ofisa feterale e faʻafaigaluega suetusi fafo e toe iloilo a latou tusi ma faʻasalalau faʻaiuga i le lautele. E leʻi usitaʻia e le Matagaluega o le Puipuiga, poʻo le Matagaluega o le Saogalemu Lotoifale. Ua faitioina e le Konekeresi, ae e leʻi faasalaina soʻo se matagaluega i le le amanaiaina o le tulafono. O numera uma na tuʻuina atu e le Pentagon e tatau ona manatu o se masalosalo.
I le talanoaina o le tala o le tupe o le puipuiga o le 2008, e pei ona tatalaina i le aso 7 o Fepuari 2007, sa taitaia aʻu e ni tagata suʻesuʻe poto ma faatuatuaina e toʻalua: William D Hartung o le New America Foundation's Arms and Security Initiative (2) ma Fred Kaplan, le tusitala o le puipuiga mo Slate. org (3). Latou te ioe na talosagaina e le Matagaluega o le Puipuiga le $ 481.4bn mo totogi, gaioiga (sei vagana ai i
Ae e tele atu isi mea. I se taumafaiga e natia le tele moni o le
O lo'o misi mai lenei tu'ufa'atasiga e $1.9bn i le Matagaluega o Fa'amasinoga mo galuega fa'amililita a le FBI; $38.5bn i le Matagaluega a le Matagaluega o Tupe mo le Faaputugatupe Litaea a le Militeri; $7.6bn mo galuega fa'amiliteli a le National Aeronautics and Space Administration; ma e sili atu i le $200bn le tului mo tupe na fa'atupeina i aitalafu ua mavae. O lenei mea e aumaia ai tupe faʻaalu a le US mo lona faʻavaeina o le militeri i le tausaga faʻaletupe o loʻo i ai nei, faʻatusatusa faʻapitoa, i le itiiti ifo i le $ 1.1 miliona.
Militer Keynesianism
O ia tupe faaalu e le gata ina mataga, ae e le mafai ona gafatia tau tupe. O le tele o neo-conservatives ma le le malamalama o tagata Amerika lotonuu e talitonu, e ui lava e tele la tatou paketi puipuiga, e mafai ona tatou gafatia ona o tatou o le atunuu sili ona tamaoaiga i le lalolagi. Ua le toe moni lena faamatalaga. O le faalapotopotoga faaupufai sili ona tamaoaiga i le lalolagi, e tusa ai ma le CIA's World Factbook, o le Iuni a Europa. O le GDP a le EU i le 2006 sa fa'atatauina e lapopo'a teisi nai lo le
O se faʻatusatusaga sili atu ona faʻaalia e faʻaalia ai le sili atu le leaga o loʻo tatou faia e mafai ona maua i tala o loʻo iai nei a atunuu eseese. O le tala i le taimi nei e fuaina ai le fa'asili o fefa'ataua'iga po'o le pa'u a se atunu'u fa'atasi ai ma le totogiina atu o tului i tua atu, tupuaga, tufatufaga, tupe maua, fesoasoani mai fafo, ma isi tupe maua. Ina ia mafai
E le gata o lo tatou tofo i oloa mai fafo, e aofia ai le suauu mai fafo, e matua sili atu i lo tatou gafatia e totogi ai. O loʻo matou faʻatupeina i latou e ala i le tele o nono. I le aso 7 o Novema 2007, na faasilasila ai e le US Treasury e faapea o le aitalafu a le atunuu ua soli le _$9 trillion mo le taimi muamua. Na o le lima vaiaso talu ona siitia e le Konekeresi le "aitalafu aitalafu" i le $ 9.815 miliona. Afai e te amata i le 1789, i le taimi na avea ai le faavae ma tulafono maualuga a le malo, o le aitalafu na faaputuputu e le malo feterale e leʻi sili atu i le $ 1 trillion seia oo i le 1981. Ina ua avea George Bush ma peresitene ia Ianuari 2001, e tusa ma le $ 5.7 trillion. Talu mai lena taimi, ua siitia i le 45%. O lenei aitalafu tele e mafai ona faʻamatalaina tele e a tatou tupe faʻaalu mo puipuiga.
O tagata faʻaalu pito i luga
O le 10 pito i luga a le lalolagi o loʻo faʻaalu tupe faʻaalu a le militeri ma le aofaʻi faʻatatau o paketi taʻitasi i le taimi nei mo lona faʻavaeina o le militeri o:
Tulaga atunuu Tala o le militeri
1.
2.
3.
4.
5. Peletania $ 42.8bn
6. Iapani (2007) $ 41.75bn
7.
8.
9.
10.
O tupe alu a le militeri a le lalolagi (2004 est) $1,100bn
Aofa'iga a le lalolagi (toese le
O a matou tupe faʻaalu a le militeri e leʻi tupu i ni nai tausaga puʻupuʻu pe ona o faiga faʻavae a le pulega a Bush. Ua leva ona fai i latou e tusa ai ma se talitonuga papa’u e mautinoa, a o lea ua matua’i mau i totonu o le tatou faiga malo faatemokalasi ua amata ai ona latou fa’aleagaina. O le militeri Keynesianism - o le naunautaiga e faatumauina se tamaoaiga tumau o taua ma ia togafitia galuega a le militeri o se oloa masani tau tamaoaiga, e ui lava e leai se sao i le gaosiga poʻo le taumafaina.
O lenei talitonuga e toe foʻi i tua i tausaga muamua o le taua malulu. I le faaiuga o le 1940s, o le
I ana faaiuga, na fai mai ai le NSC-68: "O se tasi o lesona sili ona taua o le tatou aafiaga i le Taua Lona Lua a le Lalolagi o le tamaoaiga o Amerika, pe a faagaoioia i se tulaga e latalata i le atoatoa, e mafai ona maua ai le tele o punaoa mo faamoemoega e ese mai i le faaaogaina o tagata lautele ae i le taimi lava e tasi. saunia se tulaga maualuga o le soifuaga” (4).
Faatasi ai ma lenei malamalamaaga, na amata ai e le au faʻataʻitaʻiga a le US ona fausia se alamanuia tele o auupega, e lua e tetee atu i le malosi o le militeri
E oo atu i le 1990, o le tau o auupega, masini ma fale gaosi oloa na tuuto atu i le Matagaluega o le Puipuiga o le 83% o le tau o laau uma ma meafaigaluega i US gaosiga. Mai le 1947 i le 1990, o le tuufaatasiga
Tele tupe faaalu, itiiti galuega
I le aso 1 o Me 2007, o le Center for Economic and Policy Research a Washington, DC, na faʻasalalau se suʻesuʻega na saunia e le kamupani faʻataʻitaʻiga o le tamaoaiga ma faiga faʻapolokiki Global Insight e uiga i le aʻafiaga o le tamaoaiga o se taimi umi o tupe faʻaalu a le militeri. Taʻitaʻia e le tamaoaiga o Dean Baker, o lenei suʻesuʻega na faʻaalia ai, pe a maeʻa le faʻaosofiaina o le manaʻoga muamua, e tusa ma le ono tausaga o le aʻafiaga o le faʻateleina o tupe faʻaalu a le militeri e le lelei. O le
Na faaiuina e Baker: "E masani ona talitonuina o taua ma tupe faʻaalu a le militeri e lelei mo le tamaoaiga. O le mea moni, o le tele o faʻataʻitaʻiga tau tamaoaiga o loʻo faʻaalia ai o tupe faʻaalu a le militeri e faʻafefe ai punaoa mai faʻaoga aoga, e pei o le taumafaina ma tupe faʻafaigaluega, ma iu ai ina faʻagesegese le tuputupu aʻe o le tamaoaiga ma faʻaitiitia ai galuega. "(5).
Ua na'o nisi ia o le tele o a'afiaga leaga o le militeri Keynesianism.
Sa talitonuina o le
E mafai ona tatou toe suia le tulaga?
O auupega faaniukilia ua aumaia ai se ata mata'ina o nei faaletonu. I le va o le 1940 ma le 1996, o le
O le paionia i le iloiloina o mea ua leiloa ona o le faamiliteli Keynesianism o Seymour Melman (1917-2004), o se polofesa o alamanuia inisinia ma galuega suʻesuʻe i.
I se faʻamatalaga taua i le taua o Melman i le tulaga o le tamaoaiga o Amerika i le taimi nei, na tusia ai e Thomas Woods: "E tusa ai ma le US Department of Defense, i le fa sefulu tausaga mai le 1947 e oʻo i le 1987 na faʻaaogaina (i le 1982 tala) $ 7.62 trillion i punaoa tetele. I le 1985 , na fuafuaina e le Matagaluega o Pisinisi le tau o fale ma meafaigaluega a le atunuu, ma atinaʻe, i le sili atu i le _$7.29 trillion… O le aofaʻi na faʻaalu i lena vaitaimi e ono faʻaluaina le tupe faavae a Amerika pe faʻaonaponei ma suia ai ana faʻasoa o loʻo i ai nei" (7).
O le mea moni tatou te leʻi faʻafouina pe suia a tatou aseta tetele o se tasi lea o mafuaʻaga autu na mafua ai, i le amataga o le 21st seneturi, ua faʻaumatia uma a tatou fale gaosi oloa. Meafaigaluega masini, o se alamanuia na avea ai Melman ma pule, o se faʻailoga taua tele. Ia Novema 1968, o se suʻesuʻega e lima tausaga na faʻaalia ai "e 64% o mea faigaluega masini faʻaogaina i totonu.
E leai se mea na faia talu mai le 1968 e toe faʻafoʻi ai nei faiga ma o loʻo faʻaalia i aso nei i a tatou faʻaulufale mai o mea faigaluega - mai masini faʻafomaʻi e pei o _proton accelerators mo togafitiga faʻasalalau (faʻapitoa i Peleseuma, Siamani, ma Iapani) i taavale ma loli.
Ua fa'ai'u le tatou nofoa'iga pu'upu'u o le malo malosi e to'atasi o le lalolagi. E pei ona tusia e le polofesa o mea tau tamaoaiga o Harvard Benjamin Friedman: "E masani lava ona avea pea ma taʻutaʻua o le lalolagi o loʻo avea ma atunuʻu faʻaaitalafu o loʻo avea ma atunuʻu taʻutaʻua i tulaga faʻapolokiki, faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga ma faʻaleaganuʻu. o Peretania i le taimi lava e tasi na tatou tauaveina ai le galuega o le avea ma atunuu sili ona nofo aitalafu i le lalolagi, o le taimi nei ua le o toe avea i tatou ma atunuu sili ona aitalafu i le lalolagi. le faavae o le malosi faafitafita na o ia lava” (8).
O nisi o mea ua faaleagaina e le mafai lava ona toe faaleleia. Ae ui i lea, o loʻo i ai nisi o laasaga e mafai e le
Afai tatou te faia nei mea tatou te maua le avanoa e faʻafefe ai. Afai tatou te le faia, o le a tatou feagai ma le le mafai ona totogi tupe a le atunuu ma se faʻafitauli umi.
O Chalmers Johnson o le tusitala o Nemesis: The Last Days of the American, Metropolitan, 2007, faatoa lomia i totonu o pepa (http://www.amazon.com/dp/ 080508728…). O le voluma mulimuli lea o lana Blowback trilogy, lea e aofia ai foi le Blowback, 2000, ma The Sorrows of Empire, 2004. O lenei tusiga na lomia i luga o le initaneti e TomDispatch.com
(1) Robert Higgs, "O le Trillion-Dollar Defense Budget ua uma ona iinei" , The Independent Institute, 15 Mati 2007, http://www.independent.org/newsroom...
(2) William D Hartung, "Bush Military Budget Highest Since WWII", 10 Fepuari 2007, http://www.commondreams.org/views07...
(3) Fred Kaplan, "Ua oo i le Taimi e Faama'ai le Seulu", 5 Fepuari 2007, http://www.slate.com/id/2159102/pag...
(4) Vaai http://www.encyclopedia.com/doc/1G1...
(5) Nofoaga Autu mo Suesuega Tau Tamaoaiga ma Faiga Faavae, 1 Me 2007, http://www.cepr.net/content/view/11...
(6) Thomas E Woods, "O le a le Tau Moni a le Setete o Taua", http://www.lewrockwell.com/woods/wo...
(7) Thomas E Woods, Ibid.
(8) John F Ince, "Manatu e Le Aafia Oe i le aitalafu a le atunuu? Toe Mafaufau", 20 Mati 2007, http://www.alternet.org/story/49418/
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo