Mo fa'amatalaga uma e uiga i taua fa'atuputupulaga ma itupa i le 2008 Democratic presidential primary, o lo'o i ai le taua a le vasega i o tatou lima. Ma o le mea e ofo ai, o le sui tauva sili ona fiafia i Amerika o loʻo manumalo i le matitiva "matou" faʻasaga i le mauʻoa "latou" - o se faʻataʻitaʻiga faʻaletonu i le tauvaga o loʻo agai atu nei i nofoaga faigaluega e pei o Ohio ma Pennsylvania.
I le tele o setete, o palota e faʻaalia ai Hillary Clinton o loʻo sasaina Barack Obama i le au palota e maua le $ 50,000 i le tausaga pe itiiti - o le toʻatele oi latou e fai mai o le tamaoaiga o lo latou popolega sili. Ioe, o le senatoa o Niu Ioka na aliali mai i luga o le faavaa o le Fortune magazine e avea ma sui tauva a Big Business o loʻo manumalo i le tamaoaiga le saogalemu, faʻalapotopotoga maualalo maualalo i luga o le senatoa o Ilinoi na ola aʻe o se faʻalapotopotoga fesoasoani i na alalafaga e faʻafefe le leai o se galuega. O lenei fa'alavelave fa'avalevalea o se fua o le fe'au ma le fa'aituau.
Ua fa'atagaina e Obama Clinton e fa'ailoa le 1990s o se nirvana, nai lo se taimi na luluina ai fatu o tatou fa'alavelave o iai nei. Na te tau le faitioina le pulega a Clinton mo le siamupini o maliega tau fefaʻatauaʻiga faʻaumatia galuega. Na te le fesiligia le matafaioi a le pulega lava lea e tasi i le faʻaleagaina o pisinisi tau tupe ma faʻateleina ai faʻalavelave faʻafuaseʻi i aso nei. Ma e seasea ona ia taʻua le mea na lipotia e McClatchy Newspapers i lenei vaiaso: na faʻaalu e Clinton le tele o lana galuega i se ofisa loia "lea na ia fai ma sui o kamupani tetele ma tautua i luga o komiti faʻapisinisi," e aofia ai Wal-Mart's.
E leʻi paʻi atu Obama i se tasi o nei mea mo mafuaaga e lua.
Muamua, o lana faʻasalalauga e faʻalagolago i foaʻi faʻapitoa. E ui o Obama e mautinoa lava e itiiti le pisinisi a Clinton, na taʻua e le Washington Post i le tautotogo talu ai o ia o le tagata pito i luga na mauaina saofaga a Wall Street. O lena tinoitupe o se tupe filemu, e faalagolago i sui faatutu e faafilemu a latou upu populist.
Ae e ui lava o lenei uunaiga e nofo filemu e aafia uma ai le au faipule, ae sili ona malosi faasaga i taitai uli.
"Afai na amata tautala Obama e pei o John Edwards ma faʻafeiloaʻi i le vasega faigaluega, lanu moana lanu moana ita, faʻafuaseʻi uma na tagata paʻepaʻe palota o loʻo vaʻavaʻai ia te ia i totonu o tioata o le maualuga o le a amata ona vaʻaia o ia i se auala ese," o le tala lea a Charles Ellison o le Iunivesite o Denver's Center for African American Policy.
E mafua ona o le taimi lava na taʻua ai e Obama osofaʻiga a Edwards i le matapeʻapeʻa ma le le tutusa, o le a "faʻailogaina o ia o se sui tauva faʻatauvaʻa tuuga," o le tala lea a Manning Marable, o se polofesa talafaasolopito o le Iunivesite o Columbia. O lona uiga, o le a vave ona faʻaalia e le aufaasālalau o ia o se isi Jesse Jackson - o se tagata o lona alualu i luma ua (le talafeagai) faʻaalia o se faʻailoga faʻapolokiki faʻailoga i tagata paʻepaʻe palota palota.
Manatua, o taimi uma lava lea e fa'atamaia ai tagata Aferika-Amerika e lu'itauina le malosi. O loʻo taʻua e le faʻavae le tuʻuga a le taʻitaʻi uliuli-ma le faʻavasegaina o le vasega e fai ma faʻamaoniga o ona manatu tuʻufaʻatasia, tuʻuga-centric. O se faʻataʻitaʻiga sili o lenei mea na sau mai le FBI, lea na faʻaigoaina Martin Luther King Jr. "le tagata sili ona mataʻutia i Amerika" mo le talanoa e uiga i le mativa. E sili atu le masani o le uiga na faʻaalia e Joe Klein's 2006 Time magazine column. Na ia taʻua le alualu i luma Rep. John Conyers, D-Mich., "O se Aferika Amerika o se vaitausaga patino ma talitonuga, faigofie faʻataʻitaʻiga" ma "se tasi o le vaega anamua o le itu tauagavale-saoloto na ola aʻe i le fale vevela ita o totonu-aai, faiga fa'a-fa'ailoga lanu."
Ua na'o le fiafia tele o Clintons e fa'atautaia lenei fa'afanua fa'aleaganu'u mataga. Ina ua maeʻa se osofaʻiga a Obama ia Hillary Clinton mo le lagolagoina o faiga faʻavae e faʻaumatia ai galuega, sa vave ona faʻatusa e Bill Clinton le tauvaga a Obama ia Jackson, ma na taʻu atu e le Clinton i le Associated Press Obama o le "tagata uliuli." O faʻamatalaga maʻoti ia e taʻu atu ai ia Obama afai e talanoa e uiga i vasega, latou te talanoa e uiga i tuuga.
Ma o lea, e pei ona fai mai Marable, Obama's pitch e aofia ai "leai se taʻua o tauiviga a vasega poʻo feteʻenaʻiga a vasega." O le "faamoemoe" nai lo se mataupu tau tamaoaiga, bromide nai lo le faitio. O le taunuuga o se oxymoronic dynamic.
O Obama, le tagata na tauivi ma le leai o se galuega i le paolo o fale gaosi tapuni, o loo manumalo i nofoaga mauoa. Ae o Clinton, o le tagata o ana faiga faʻavaomalo na fesoasoani e tapunia na falegaosimea, o loʻo manumalo i 'olo lanumoana.
O Obama, o le sa aʻoaʻoina e le tutusa o fesoʻotaʻiga faʻapipiʻi e pei o Cesar Chavez, o loʻo faʻamaonia e pule o le faʻaputuga tupe. Ae o Clinton, pisinisi e sili ona fiafia i ai, o loʻo lagolagoina e le United Farm Workers - le iuni na faia e Chavez.
O Obama, o le sui tauva mai le itu i Saute matitiva o Chicago, o loo sailia le lagolago i le talafatai i saute o Connecticut. Ae o Hillary Clinton, o le sui tauva e fai ma sui o Big Money, o loʻo sailia le lagolago mai i latou e laiti tupe.
A'o aga'i atu le tauvaga i le Rust Belt o lo'o tauivi i lalo o fu'a o lo'o folafola mai ai le "suiga," o lenei taua mata'utia e ono i'u ina fa'amautinoa e leai se suiga moni.
O David Sirota o se tusitala sili ona lelei lana tusi fou, "The Uprising," o le a tatalaina ia Iuni o le 2008. O ia o se tasi i le Campaign for America's Future ma o se sui o le komiti faafoe o le Progressive States Network - o faalapotopotoga uma e le faaituau. O lana blog i www.credoaction.com/sirota.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo