Na a'e Evo Morales i lana sipi fa'aperesitene, ma fa'ato'ilalo le fa'ato'aga o la'au, otaota ma fa'alumaina na lafo mai e sui o vaega fa'alelalolagi taumatau i Santa Cruz, Polivia. Na tulia o ia e le au pu'eata ma le au fa'atupu vevesi, se'ia o'o ina fa'atumuina e leoleo auala i kesi loimata. O le uluai peresitene o le atunuu o Bolivia, o le sa avea muamua ma faifaatoaga coca ma na ia faamatalaina o ia lava e tetee i le malo, e leʻi taliaina i Santa Cruz.
Na tupu lenei mea ia Setema, 2006 ina ua taunuu Morales e leʻi valaʻaulia i se faʻamanatuga o le faʻavaeina o le taulaga. Ina ua alu ese, sa ia tamoe atu i se vaega o le sosaiete Bolivian o loo tulai mai ai se tasi o luitau tele i lana pulega: o le itu tetee taitai, Poder Democratico Social (PODEMOS), le Comite CÃvico Pro-Santa Cruz, ma le Unión Juvenil Crucenista. O se vaaiga i nei vaega e tolu o loʻo maua ai faʻamatalaga taua i luga o le vaeluaga i Bolivia i le va o le pulega faʻaagafesootai Morales, ma le neoliberal aia tatau e faavae i Santa Cruz. O le vaeluaga lea na oso i le vevesi i Cochabamba i le taimi o Ianuari 10-11, ma tuua ai le toalua ua maliliu ma le silia ma le selau na manunua.
O Santa Cruz o se tasi o matagaluega e fa i Polivia na palota mo le tutoʻatasi mai le malo tutotonu i se palota ia Iulai, 2006. O nei matagaluega lagolago-autonomy-Pando, Beni, Santa Cruz ma Tarija - fai se poloka o taitai faaupufai ma tagatanuu lea. tuu i latou lava e tetee atu i le pulega a Morales, i totonu o le fono e toe tusia le faavae ma luga o auala. O le tutoʻatasi o loʻo latou galulue i ai o loʻo faʻafeagai ma le faʻa-atunuu o punaoa ma le toe tufatufaina atu o le tamaoaiga na tuleia e Morales. O matagaluega ia e faia aʻe ai le mea ua taʻua o le media luna, po o le afa masina, mo o latou foliga faafanua. O nei matagaluega, o vaega apaau taumatau i Santa Cruz e sili ona malosi ma malosi, o le itu pogisa o le afa masina o Bolivia.
O Santa Cruz o se tamaoaiga malosi lea e lagolagoina ai le 45 pasene o le tamaoaiga o Bolivia. E ui o le laumua o le matagaluega o le igoa lava e tasi e lauiloa i le atunuʻu o se aai susulu, mauoa, o tagata faigaluega matitiva o loʻo i ai i soʻo se mea, i le va o fale maualuluga, faleoloa, ma fale teu lelei. O se tasi kamuta, o Mario Colque e 37 tausaga, na malaga mai i Santa Cruz mai Potose e suʻe se galuega. Na ia mililima faatasi ona lima faʻafefete aʻo tautala e uiga i le faʻailoga tagata na faʻafeiloaʻi ai i totonu o le taulaga o se tagata ese: 'E leai se loto iinei. E tatau ona e aisi i luga o le eleele ina ia mafai e se tasi ona togi atu ia te oe se tupe-pe afai latou te fiafia i ai-afai latou te le faia o le a latou kiki oe.’
O se tasi o pule o le faletalimalo-o le na talosaga e aua ne’i faaaogaina lona igoa iinei-na faailoa mai ai le ituaiga ita lea ua sau ai Colque. E ui na fanau o ia i Tarija, Bolivia, ae na faaalu e le pule se taimi i le US ma tautala lelei i le Igilisi. Na ia taʻua le Sui Peresetene Garcia Linera o se 'Queer,' fai mai le pulega a Morales o loʻo tumu i 'tagata Initia' ma e leʻi talitonu o le MAS o le a umi atu nai lo le tausaga i le pule. ‘O tagata lava ia na tuuina atu Morales i le malo o le a aveesea o ia,’ o lana valoaga lea.
O le pule o le faletalimalo na ia faʻamatalaina le mea e mafai ona ou maua ai le Comite CÃvico Pro-Santa Cruz, o se faʻalapotopotoga e fesoʻotaʻi vavalalata ma pisinisi a le matagaluega ma faipule taumatau sa taʻimua i le pulega tutoʻatasi. O le laumua o loʻo i totonu o se tasi o vaega sili ona tamaoaiga o le taulaga. I totonu o le fale ta’uta’ua na iai ata o le manumalo a le malo tuto’atasi, o fa’ailoga, ma fa’aupuga fa’apipi’i e pei o le ‘Afai e leai sau mea e fai, aua e te faia iinei: galuega mamalu.’ O le au tusitala na afe ane e faauo ma o i latou i le Comite, o nisi e oo lava i le faia o tafaoga faamasani ma fuafuaga e feiloai ai mo meainu ma se taumafataga a le aiga.
I totonu o le potu fono a le au tusitala, o loʻo i ai se kapeta lanu meamata olive maʻi ma manogi o le cologne a alii, o le Comite's mustchioed president, German Antelo na talanoa i le tele o ata televise e uiga i le auala na taumafai ai le MAS e vaeluaina le atunuu i poloka ma tetee, ma faamalosia le Bolivian. tagata e lagolago lo latou malo. Fai mai Antelo o lana faalapotopotoga e mo le tulafono ma le faatemokalasi, ae le o le pule malosi a le MAS. O lana tautalaga malie, ma le faavasega lelei na pupuni manifinifi ai le ita na toetoe lava a mapuna aʻe pe a tautala e uiga i lana lava amiotonu. 'Matou te le faʻaogaina ni faiga faʻafefe,' na ia faʻamatala mai ai, fai mai o le Comite e aofia ai Bolivians galulue malosi. Na luelue ulu o le au tusitala ma tape a latou meapueata i luga o le faailo.
O le isi vaega malosi i Santa Cruz o le vaega faaupufai PODEMOS. Na toe taʻua e le Senator Jorge Aguilera le tulaga o le Comite e faasaga i le MAS ma fautua mai atonu o Morales ma Linera o loʻo mulimuli i le ala o loʻo latou i ai ma le faʻalavelave faʻafuaseʻi e faapea 'e leai ni o latou aiga ma e le faʻatauaina le ola o le tagata.' Ruben Cuellar O Diario, le taʻitaʻi faʻapotopotoga faʻapitoa mo PODEMOS, na saunoa e uiga i le manaʻoga o le MAS e faʻatumauina le pule, nai lo le lagolagoina o le tutoʻatasi. Fai mai a ia, e talitonu Morales e sili atu le ‘mativa e faasoa atu.’
Afai o le PODEMOS ma le Comite CÃvico Pro-Santa Cruz o gutu ma foliga o le aufaipisinisi pisinisi a Santa Cruz ma le tutoatasi, o le faalapotopotoga a le autalavou, Unión Juvenil Crucenista, o le kulupu apamemea a le vaega. E ui o le PODEMOS ma le Comite e mulimuli i le agavale i le tautala ma faiga faʻavae tau tamaoaiga, o le Unión Juvenile ua lauiloa e sasa ma sasa campesinos o loʻo savavali mo le faʻamalo o le kesi, togi maʻa i tamaiti aʻoga o loʻo faʻatulagaina e tetee atu i le tutoʻatasi, togi molotov cocktails i le televise a le setete, ma faʻaleagaina. osofa'i tagata o le au leai ni fanua o lo'o tauivi e tetee atu i pule o fanua. O le Unión o se fa'ata'ita'iga la'ititi, fa'aitiitia fa'alelei o le Comite. E ui ina fai mai taitai e tutoatasi mai le Comite, o lo latou laumua o loo i tua tonu lava o le fale o le Comite, ma o le toatele o le autalavou o loo faaauau pea ona auai i le Comite.
Sa matou nonofo i lalo ma ona taʻitaʻi e toʻalua i se ofisa ma ni sofa lelei. E ui ina ola le ea malulu, ae na latou tuua le faitotoa matala, o se gaioiga e na o Bolivia e mafai ona ou faauigaina, o se faailoga o le tamaoaiga ma le maumau. O Wilberto Zurita, o le sui peresitene o le Unión Juvenile, sa nofo i ou tafatafa. Sa ia te ia se ofuvae fou, maseesee lona lauulu i tua, se uati manaia, pito i tua, ma se telefoni feaveai, lea e tatagi soo i le ma talanoaga. Sa ia a'oa'oina le inisinia faufale ma ua galue nei i le galuega faufale. O lana uo, Alfredo Saucedo, o loʻo i le matagaluega o fesoʻotaʻiga lautele a le Unión. E a'oa'oina o ia i le tulafono ma mana'o e alu i faiga fa'apolokiki. O i laua uma e 31 tausaga le matutua, e fa tausaga talu ona litaea faamalosi mai le Unión, ma avea ma vaega o le ‘leoleo tuai.’
Na ou fesili e uiga i nisi o faitioga o sauaga i le vaega a le Unión. E ui ina latou fai mai o tala ia na totoina e le itu tauagavale, ae na latou ioeina latou te naunau e uu auupega e puipuia ai Santa Cruz mai le mea na latou vaʻaia o se faaupuga faʻatauvaʻa lea e masani ona faasino i le campesino poʻo le osofaʻiga a tagata. Na latou vaʻaia le pulega a Morales o se faʻamataʻu lea na faʻamalosia ai lo latou manaʻo mo le tutoʻatasi. 'A tatau ona tatou puipuia la tatou aganuu i le malosi, o le a tatou faia,' o le tala lea a Saucedo. 'O le puipuiga o le saolotoga e sili atu le taua nai lo le ola...Iinei i lenei matagaluega o le a faia ai e tagata soʻo se mea e puipuia ai le saolotoga.' Ina ua fesiligia pe ono manaʻomia se osofaʻiga a le militeri e faasaga ia Morales, na fai mai uma e leai, ae na foliga mai na popole tele Zurita i le fesili, ma tetete. lona tulivae i luga ma lalo e tali atu ai. Sa latou faitioina saʻo tagata tolauapi o ē ‘na o le faasaoina o tupe, e leʻi taʻele pe sui o latou ofu i taimi uma.’ Na latou fai mai o cambas-e masani ona paʻepaʻe paʻu, mauoa o le aai o Santa Cruz ma tagata e ona fanua tetele-e sili atu ona faauo ma mama nai lo kollas.
Na fesoasoani uma Zurita ma Saucedo e taʻimua le gaioiga mo le tutoʻatasi ma lagona le vavae ese mai le aganuu Bolivian i fafo atu o Santa Cruz. Na taʻutino Saucedo na te le 'manaʻo e fai se mea e fai ma Pachamama [Tina Earth] ma mea uma. Matou te lē iloa foʻi po o le ā le Pachamama.’ E ui i lea, na foliga mai na latou malamalama o le faailogalanu lava lea e tasi na latou faaalia na vaeluaina ai Santa Cruz. "Atonu o matou i le amataga o le mea na e i ai i le US aʻo leʻi faia le aia tatau faʻatasi ma papaʻe ma uli," o le tala lea a Saucedo. Ina ua ou fesili e uiga i le uiga o le koluse i luga o le fuʻa a Unión Juvenil, sa fai mai Zurita ia te au, ‘E le o se faailoga Nazi.’ Sa ou fai atu ia te ia ou te lei fesili pe o se faailoga Nazi. Ua leva ona latou i luga o le puipuiga. ‘Matou te le faailogalanu,’ o lana tala lea.
Benjamin Dangl o le tusitala o Le Tau o Afi: Taua o Punaoa ma Fegalegaleaiga i Polivia, o loʻo sau mai le AK Press ia Mati, 2007. Na te faʻasaʻoina TowardFreedom.com, o se vaʻaiga alualu i luma i mea tutupu i le lalolagi, ma UpsideDownWorld.org, o se mekasini i luga ole laiga e faʻaalia ai le faʻamalosi ma faiga faʻapolokiki i Amerika Latina. Imeli: Ben(at)upsidedownworld.org
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo