O le maliu o HUGO CHÁVEZ i le aso 5 o Mati ua tuʻuina ai se faʻailoga fesili i le lumanaʻi o le fouvalega a Venezuela.
Afai e te manaʻo e malamalama i tuutuuga o taua faʻapolokiki le maalofia o le a oʻo mai, ona faitau lea o le George Ciccariello-Maher's Na matou Faia Chávez: O se Talafaasolopito o Tagata o le Fouvalega Venesuela. Na te faia se tala fa'aagafesootai ma fa'apolokiki tusitusia tusitusia o le tele o tausaga taua e o'o atu ai i le palota a Chávez i le 1998, ma taula'i atu i le vaitaimi ina ua uma le faatoilaloina o le pule malosi i le 1958 ma le tuufaatasia o faiga pi'opi'o e lua vaega ua ta'ua o le "puntofijismo."
O le faʻalagolago i le tele o faʻatalanoaga mai le tele o tagata agavale o loʻo faʻafeiloaʻi le malo faʻa-Amerika i le tele o tausaga o taua, na finau ma le mautinoa e Ciccariello-Maher:
O le sini o le toe faʻamautuina o le taimi umi, ia faʻamalosia o mea o loʻo tutupu i aso nei i Venesuela e le o se mea fou, ma ia faʻaalia i luga atu o le faʻaauau pea o tauiviga na faia ina ua mavae le 1958… malepelepe mo sina taimi ma faʻalavelave e faʻaalia ai le oso maualuga i tauiviga taʻutaʻua, faʻamaonia ma faʻaalia atinaʻe umi.
O lenei fuaitau o loʻo faʻatusalia ai le aulelei o Ciccariello-Maher ma le malosi o mea faʻasolopito i ona lima. O le mea moni, na te fausia i totonu o le fausaga o le tusi lenei talisapaia mo le telegese o suiga faʻatusatusa e mafai ona "faʻafuaseʻi" faʻafefe i le faʻataʻitaʻiga lelei. O le fa'alavelaveina o le fa'amatalaga o mataupu o lo'o fa'asalalau le agavale fa'afouvale ma mataupu e su'esu'eina fa'alapotopotoga fa'aagafesootai fa'apitoa e lua fa'alavelave pupuu o lo'o taula'i tonu i nei "siliga lelei."
O loʻo faʻaaogaina e Ciccariello-Maher nei malologa e faʻamaonia ai o soʻo se tala Chávez-centric e faʻamanuiaina ai le taumafaiga faʻaletonu na ia taʻitaʻia i le 1992 ona sosoo ai lea ma lana palota mulimuli ane i le 1998 e avea ma peresitene e faanenefu ai le malosi fou. Nai lo lena, na ia fai mai o le fouvalega i le 1989 e faasaga i le austerity neoliberal ua taʻua o le Caracazo ma le fouvalega tele o tagata matitiva i le taulaga e faasaga i le 2002 itu taumatau anti-Chávez coup e tatau ona avea ma tulaga muamua.
O nei feteʻenaʻiga, e pei o le, "faia" Chávez-e ala i le fatuina o se vaega o taʻitaʻi agavale ma taʻitaʻi i le lotoifale o loʻo fausia ma tausia le tele o gaioiga, ma mafai ai ona filifilia Chávez ma lona ola e avea ma peresitene. Ae afai na tietie Chávez i lenei povi i le malosi, na musu e taofi le taʻavale ina ua ia faʻamau le fusi a le peresetene i luga o lona fatafata.
O le mea lea e aumaia ai Ciccariello-Maher i lana suʻesuʻega tutotonu:
[W] e tatau ona taumafai e tauivi ma le mea moni e faapea o le toʻatele o ia tagata faatupu vevesi-o i latou e matua inoino i faiga piʻopiʻo, pulega faʻapitoa ma e oʻo lava i le setete lava ia ma e sili atu ona faʻafesoʻotaʻi lena setete ma le sauaina, fasioti tagata ma le "leai" -o loʻo i ai pea. Chavistas, a itiiti mai mo le taimi nei. (itulau 5)
O le faʻalatalata atu i le fesili mai lenei itu e taʻitaʻia ai Ciccariello-Maher e fai le fesili lea e oʻo atu i le fatu o le faʻalavelave faʻafuaseʻi i Venesuela: E faʻapefea ona tatou malamalama i le faʻaaliga manino o le suiga mai luga ma le suiga mai lalo? Na matou faia Chávez fesoasoani tatou te latalata atili i le tatalaina o lenei tupua.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
IA AMATA i le suiga mai lalo, ua faailoa mai e Ciccariello-Maher, e pei ona folafola mai e le ulutala, le talafaasolopito moni o tagata o Venesuela. Na ia suʻesuʻeina le umi o le arc mai Cuban-inspired guerrilla movements i le 1960s i le faʻatupulaia o faʻasalalauga o faʻalapotopotoga faʻapitoa a le tagata lava ia i le faitau miliona o tagata matitiva o loʻo nonofo i Caracas i le 1990s faʻapea foʻi ma le umi atu o arcs o tagatanuʻu ma Afro Venezuelan tetee.
I luga o le ala, o loʻo faʻaauau pea e Ciccariello-Maher se osofaʻiga le alofa e faasaga i le faipule faʻapolokiki Farani Régis Debray, o le na taʻutaʻua (sese) faʻamatalaina le fouvalega Cuban, faʻaitiitia ai le valea i le mea ua taʻua o le "foco strategy" o le taua. E tusa ai ma se vaega o le Venezuelan na tuua na faʻaaogaina lenei pito i lalo, faiga faʻamiliteri, tele tausaga faʻaumatia-ma o nisi taimi o latou olaga-i le auala tauaso e tasi na mafua ai le fasioti tagata a Che Guevara e le CIA i Bolivia.
O lo'o fa'amatala mai e Ciccariello-Maher le tala na fa'afefea ona manumalo tigaina nei lesona ma fa'aliliuina ai e 'au fa'afitafita i nu'u i latou i fa'alapotopotoga tetele i le taulaga. Ou te iloa o lenei talaʻaga e matua faʻamalamalamaina, ma ou te ioe atoatoa i lona faʻasaoina o Debray.
I le isi itu, ua lapatai mai ai Ciccariello-Maher e uiga i "tulaga e oo mai i le fetishizing horizontalism" (itulau 16) a la Marxist tusitala John Holloway. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tautala e uiga i le fouvalega na talepeina ai le osofaʻiga a le anti-Chávez i le 2002, o se tasi sa i ai muamua na osofaʻia le tala faʻasolopito o le gaioiga faʻafuaseʻi, faʻamatala, "Na muamua sau le pito i luma ona mulimuli ai lea o le toʻatele ma le mautinoa." (itulau 175)
Ae afai e taʻitaʻia e elemene faʻatulagaina le ala, o lo latou mamafa faʻapolokiki na faʻatupuina foi ni faʻafitauli e ono mafai ai ona latou taofia le tauiviga, e pei ona faia e se vaega o latou ina ua maeʻa le osofaʻiga ina ua talia e Chávez se faiga faʻavae o le faaleleiga i nisi o le a avea ma Pinochets.
O iinei, ou te manao e sii la'u fesili muamua. Aʻo faʻaumatia e Ciccariello-Maher le faʻavae faʻavae o le foco ma suʻesuʻeina le suiga faʻasolopito o le au fitafita i totonu o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu, na te faʻamatalaina se ituaiga o loʻo tumau i luga i lalo i vaega agavale o le "vanguardism." E alofa o ia i nisi o taunuuga aoga o lenei mea ma faitio i ona faafitauli e ono tulai mai, ae na te le faamatalaina tonu le uiga o le faaupuga (tagai i. 57-66). Nai lo lena, e tumau pea o se ituaiga o uiga leaga.
Ona o le faʻamalosia o Ciccariello-Maher e tatau ona tatou ave le "mai lalo" ma le "mai luga" dialectic faʻamaoni, ma tuʻuina atu lona malamalama atoatoa i vaega vaega o le Venezuelan tauagavale ma o latou uiga i le "fesili pati," e foliga mai o se avanoa. mo le manino atili.
O lenei mea e taitai atu ai au i la'u fesili lona lua. O se tasi o Na matou faia ChávezO le malosi sili o le gauai auiliili o Ciccariello-Maher i tauiviga a vaega sauaina: faifaatoaga, fafine, tagata moni ma Afro Venezuelans. Nai lo le tuʻuina atu o nei vaega i le alagaupu "ma neʻi galo ia i tatou" o le faʻagasologa o suiga, e tuʻuina atu e Ciccariello-Maher le faʻapitoa i a latou tauiviga ma tuʻufaʻatasia lena talanoaga i le tauiviga lautele.
Mulimuli ane, na ia fesili pe o tagata Venezualan i le tamaoaiga aloaia o se "aristocracy poʻo le fouvale vasega," ma pe ono i ai se "proletariat fou" e aofia ai galuega le aloaia. O se talanoaga umi lenei, o lea o le a ou fa'avave. Fai mai Cccariello-Maher e faapea:
O le tulaga pito i luma o loʻo taʻalo e le buhoneros [tagata faʻatau auala] ma o le lumpen e masani lava e le o se mea faʻafuaseʻi, ae o le taunuuga tonu lava lea o lenei tulaga faʻapitoa o loʻo umia nei e lenei vasega tele i le sosaiete Venezuelan. O latou numera lofituina, o latou tulaga maualuga o le feʻaveaʻi, o latou manaʻoga faʻapolokiki ma lo latou tulaga i luga o auala pisapisao ua avea ai lenei vasega o se vasega, afai e tuleia i le suiga, e mafai ona tuʻuina atu le sili atu nai lo na o le "ulu" na vaʻaia e Fanon. (itulau 231)
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
Ua faitioina e CICCARIELLO-MAHER "Marxists" ona o lo latou manatu ua faate'aina nei tagata uma o le "lumpen". Ou te fia fai se mataupu i lenei mea.
Muamua, e ui lava e saʻo Ciccariello-Maher e matauina e mautinoa lava na faia e nisi Marxists, o loʻo i ai foi se tu masani umi o isi o le tagata muamua e iloa le atinaʻe fou o le tamaoaiga ma agafesootai-mo se faʻataʻitaʻiga, Lenin i luga o le fesili a le atunuu, Antonio Gramsci i luga o le fouvalega. fa'atasiga a le vasega, José Carlos Mariátegui i le fa'avaeina o vasega Latina Amerika ma le fesili o le fa'asa'olotoina o tagata, ma isi.
Lona lua, ou te finauina le tagi a Ciccariello-Maher e faapea o le vasega tele i le taulaga o loʻo ia taʻua e mafai ona taʻua o le "lumpen." Ina ua faʻaaogaina e Marx le vaega, sa ia faʻatatau i se vaega manifinifi o tagata matitiva ma tagata solitulafono. Na te leʻi vaʻai lava i se aai o loʻo galulue ai le toʻatele o tagata i lalo o tulaga masani i Caracas, Mexico City, Calcutta, Lagos, ma isi.
Po o le a lava le mea tatou te mafaufau i ai atonu o le a ia fai mai ai, i aso nei, e tatau ona tatou mafaufau i le faafitauli ma le gafatia o lenei vasega lautele fou. O le mea moni, ou te manatu o Ciccariello-Maher o se galuega sili ona lelei i lenei pito i luma, ae maise o lana auʻiliʻiliga o aganuu a barrio ma le ita o le pitonuu tuʻufaʻatasia i le setete.
Ae na te tetee malosi i lenei mea (se'i ta'ua) le fa'asoaina o vasega i tagata faigaluega o lo'o faigaluega i vaega aloa'ia. Na ia talosagaina Frantz Fanon, o le, i le tulaga o le fouvalega a Algeria, na faateʻaina tagata faigaluega o le vaega aloaʻia o le "faʻafefeina e le pulega colonial." Ina ia saʻo, e leʻo manatu Ciccariello-Maher e fetaui lelei lenei mea i le faʻasalalauga Venesuela (o le a le mea e faʻaaoga ai le upusii?); nai lo lena, na ia valaau ia Mariátegui, o le, na fautua mai ai Ciccariello-Maher, sa le ioe foi ma Marx e uiga i le malosi fou o tagata faigaluega (itulau 183-184). Ou te le faitauina ia Mariátegui i lena auala, ae e mafai ona tatou tuua lena mea.
E tusa ai ma nei faʻamatalaga, atonu e te manatu o Ciccariello-Maher e faʻaumatia atoa le vasega faigaluega masani, ae e te matua sese lava. O le mea moni, na te suʻesuʻeina le tala faʻasolopito o tagata faigaluega (aemaise lava le aufaigaluega suauʻu) ma tuʻuina atu se ata o se faʻalapotopotoga faʻatasi, ioe, faʻanofoa i se pulega faʻapitonuʻu masani, ae o se tasi o loʻo faʻamaualugaina le tele o taʻitaʻi faʻaagafesootai fouvale ma tulaga-ma- faila faila (e tatau ona tatou laki i le US).
O loʻo taʻua e Ciccariello-Maher le tele o taʻutaʻua taʻutaʻua i le faʻalapotopotoga faʻapisinisi ma e manino lava le alofa ia latou tauiviga. Peita'i, na ia fa'ai'u i se manatu fa'aletonu, ma fa'amamafa pa puipui fa'ale-aganu'u o lo'o taofia ai le vasega o tagata faigaluega e avea, e pei ona finauina e Marx, o le "mataupu fa'alevaleva lautele" (itulau 183). E le gata i lea, e foliga mai na te faʻateʻaina le malosi o le tamaoaiga o lenei vasega, i le tusiaina o le "vasega faigaluega aloaia tusilima" e toetoe lava a 25 pasene o le faitau aofaʻi.
Afai tatou te faʻaopoopoina faiaoga, tausimaʻi, a itiiti mai o nisi o vaega o felauaiga, auaunaga ma tagata faigaluega a le malo, nai lo le itiiti ifo i le afa o le faitau aofaʻi-faʻasao-e galulue i vaega aloaʻia. Afai o le tulaga lena, e foliga mai e le mafai ona mafaufauina se fouvalega e le o taʻitaʻia ai latou, ae le o le faʻaesea o buhoneros ma barrios (lea e nonofo ai le toʻatele o i latou), ae i le vavalalata ma i latou.
O lo'o fa'ailoa mai e Ciccariello-Maher se vaega lautele e aofia ai le vasega o tagata faigaluega i lalo o le ulutala "el pueblo." O le uiga moni o lenei faaupuga "tagata." Ae e maseesee i le Latin American context ma o loo i ai le uiga manino e mafai ona tatou faaliliuina i le Igilisi e pei o le tagata moni: tamaiti aoga e le o ni tagata maualuluga, tagata faigaluega, tagata matitiva i le taulaga, tagata matitiva matitiva, malo sauaina ma ituaiga poʻo faʻalapotopotoga, fafine, ma isi.
Ou te talitonu o Ciccariello-Maher e matua saʻo lava e faʻasino atu i le malosi faʻafouina o lenei manatu pe afai e mafai ona iloa lelei mai le populism (lea o loʻo i ai se talafaasolopito umi, faanoanoa i le itulagi) ma le sootaga o vaega eseese o malosiaga e mafai. ia galueaiina i le faatinoga. Afai, i loʻu manatu, e sese o ia i le faʻateleina o faʻalavelave i le vasega faigaluega e fesoʻotaʻi ma isi elemene o le el pueblo, ma i le faʻaititia o lona taua, ona tatau lea ona foia le feeseeseaiga i le faʻatinoga, ae leai se auala e tapunia ai fuafuaga. felafolafoaiga i le va o tagata fouvale o loʻo tuʻuina atu faʻamamafa eseese i lenei malosi.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
O LA'U fesili TOLU e faatatau i le talosaga a Ciccariello-Maher i le manatu o Lenin e uiga i le pule lua i le mea ou te talitonu o se auala sili ona aoga. Ose upusii umi lenei, ae aoga tele:
Na vaai Lenin ia te ia lava o loo tauina se taua i itu e lua e faasaga i na "tagata avanoa" oe na taumafai e pulea le setete ma le "anarchists" oe na taumafai e aloese mai ai i soo se tau, ma o lana tali i tagata taʻitoʻatasi na manino: faasaga i le muamua, na ia finau mai o le "masini a le setete ua saunia" e tatau ona "tuʻimomomoina" ma suia, ma faasaga i le mea mulimuli, na ia faaopoopo le aiaiga e faapea o le masini tuai a le setete o le a suia mo se taimi e se proletarian "semi-setete" lea e tatau ona " mamae." O le mana lua o loʻo faʻaalia ai lenei faiga faʻasalalauga: o se meafaigaluega o le malosi o le vasega (setete), ae tasi e faʻatatau i lona lava soloia.
I Venesuela i aso nei, e tele lava le tutusa o le au tetee: o le "tagata avanoa" o vaega ia o Chavismo e le manaʻo e sili atu nai lo le avea ma se vasega fou, ae o le "anarchists" o i latou ia-tele lava mai mamao-teena soo se mea. feutagaiga ma le setete e pei ona pisipisia a priori.
I se isi faaupuga, ou te tautala e uiga i le "lua pule" aua e faasino i tatou i le itu saʻo, agai atu i le taimi e tasi le faasaoina ma radicalization o le faiga fouvale i Venesuela ma le suiga o lena autu o mea faʻamalosi e masani ona tauaveina le igoa "setete." E le gata i lea, e ui o nisi o le au lagolago a Chavez e na o le faʻamoemoe mo se faʻasalalauga mai luga, o loʻo faʻamaonia e loʻu talafaasolopito nai lo le tuʻufaʻatasia o se malosiaga lua e avea o se fulcrum e faʻamalosia lena radicalization mai lalo. (itulau 240)
Ou te fia fai atu ni nai mea e uiga i lenei faiga. Muamua, o se mea itiiti ma le sini faigofie o le faʻamalamalamaga faʻamatalaga: Ina ua tusia e Ciccariello-Maher "o le mana lua e aofia ai lenei faiga faʻasalalau," ou te manatu e sili atu le fai atu "o le itu fouvale o lenei mana lua e aofia ai lenei faiga faʻasalalau. " A uma mea uma, o le mea o loʻo faʻataʻavaleina e Ciccariello-Maher o le manaʻoga e faʻamalosia le tasi itu, ae le o le isi, o lenei mana lua.
Lona lua, afai ou te malamalama saʻo ia te ia, o loʻo finau Ciccariello-Maher iinei mo le mea tatou te ono taʻua o le "mana lua umi." E masani ona malamalama tagata Marxist i tulaga o le pule lua e matua le mautu. E 71 aso le umi o le Commune i Pale; o le tauiviga i le va o Soviets ma le Malo le tumau i Rusia e itiiti ifo i le valu masina; na malepe le Hungarian Soviet Republic ina ua mavae le tolu masina. E le gata i lea, ua masani ona tatou mafaufau i le pule lua i lona foliga sili ona mama: o le malo fou lea ma le tele o pulega, ma o loʻo i ai le malo faʻapolopolo ma le tele o pulega.
Ua fautua mai Ciccariello-Maher tatou te mafaufau i se "tulaga faʻafefe totonu i le manatu o Lenin o le faoa sao o le pule mai lalo" (itulau 242). Nai lo le taʻitaʻia vave i le naifi o le fouvale po o le tetee, na ia finau o le toilalo o le tetee a Chavez i le 2002 na matua faʻavaivaia ai le pule a le bourgeoisie. Na fa'amama e Chávez le vaega o tagata ofisa ma fausia ni sootaga sima i le va o le tele o gaioiga ma vaega o le setete. I le taimi nei, talu ai ona o Chavez lava ia sa nofo aitalafu i lona ola i le tele o faʻalapotopotoga, o ia e fai ma sui e le gata o se faipule faʻafeagai, ae o se ituaiga o osofaʻiga a le malo. le malo fa'atauvalea e se sui o vasega sauaina.
O lea la, e ui lava o le faaputuga fetu o barrio collectives, vaega faaauupegaina i le lotoifale, communes felagolagomaʻi, radical union ma isi faʻalapotopotoga tele e leʻi faʻamaonia i totonu o se faʻalapotopotoga faʻafou e tasi e iloagofie ai e aofia ai le tasi itu o le mana lua, o le aofaʻi o faʻalapotopotoga tele mai lalo ma le faʻaogaina o o le bourgeois state e ala i le fouvale (tusa lava pe le talitonuina) elemene e tatau ona malamalama o se tulaga tulaga ese o le pule lua.
Ou te iloa o lenei auala e manaia mai se manatu faʻapitoa ma faʻamatalaga i totonu o le Venezuelan context. I le 50 tausaga ua tuanaʻi, e anoanoaʻi tulaga o malosiaga lua ua atiaʻe: o tagata faigaluega i Iran i le 1979 e faasaga uma i le Shah ma le setete faafailautusi, cordones i Chile i le 1973 faatasi ai ma le malo o Allende, o sone faasaoloto i Nicaragua i le fouvale faasaga i le Somoza's National. Leoleo i le 1979, ma isi. E leai se tasi o nei mea na avea ma foliga "matagofie" 1917, ma e le tatau ona tatou ofo pe a oʻo atu i le lumanaʻi le tele o ituaiga tulaga lua lua.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
E TAʻITAʻIA aʻu e lenei mea i manatu mulimuli e lua.
Muamua e uiga i le taimi. E mautinoa lava e leai se mafuaʻaga faʻapitoa e le mafai ai e se tulaga o le mana lua ona faʻaauau pea nai lo ni nai masina. Ae ui i lea, o tupe faavae e le mafai ona ola e faavavau i se tulaga e le mafai ai ona setiina tuutuuga o le faʻaaogaina, ma afai, mo se mafuaʻaga, e tupu le leiloa o le pulea o le setete i le uiga o le setete e avea moni ma anti-capitalist, o le a mate i fafo. po'o le sailia o se auala e fa'atulaga ai se malosi fa'amalosi fou e fo'ia ai le tulaga lua o le malosi i lona fiafia e ala i le tetee.
O le mafua'aga lea na matele atu ai i le tasi auala po'o le isi i se fa'asologa puupuu. 2002 mautinoa na faʻatauina le suiga a Venezuelan i se taimi, ae o le a le tele o le taimi e tumau pea se fesili tatala.
O le fesili lona lua e uiga i le mataʻutia o le faʻalauteleina o le manatu o le mana lua i le lautele e leiloa ai ana mea patino. Pe sa'o pe leai foi Ciccariello-Maher i lana fua faatatau o le paleni o malosiaga i Venesuela i aso nei o se fesili e mafai ona finauina. Na te ofoina atu molimau malosi mo lana mataupu, ae atonu e le ioe isi i ana iloiloga. O lo'u lava lagona e na te le'o fa'amaonia lelei na alia'e mai le pule lua mai le mea na ia fa'amaonia o se vaitaimi fou, lea e lua itu o lo'o i ai i le faagasologa o le faʻamaonia i tulaga faʻafeagai a le setete.
I le lautele, afai tatou te talia le suʻesuʻega a Ciccariello-Maher, ona mafai lea ona tatou fesiligia se fesili faʻafeagai: faʻafefea ona tatou iloa pe a mou atu le pule lua i Venesuela? E manino lava, o le a mou atu le pule lua pe afai e faʻalolotoina le fouvalega, o le malosi lauiloa e tulaʻi mai i lalo ma faʻasalalau vaega o le setete o loʻo lagolagoina le laumua, ma o tagata faʻasauā e atiina ae lo latou lava setete lea latou te faʻaaogaina ai le pulega faatemokalasi ina ia amata ona mamae. O lenei mea o le a manaʻomia ai se ituaiga o malologa, poʻo se fouvalega, seivagana ua tatou manatu o le a faʻatagaina e le au Venesuela bourgeoisie ia lava e tulei ese mai le tulaga filemu, ma o le a lafoaia e le US le faʻalavelave.
Ae faamata o le a malepe le pule lua i le isi itu pe ana manumalo le sui faatu o Henrique Carpriles Radonski i ni nai palota ma nofo ai i le tofi? Ae faʻafefea pe a fai o le paleni i totonu o le setete e faʻafeiloaʻi i le tele o ofisa faʻasao ma ofisa i lalo o Nicolás Maduro? Ae fa'afefea pe a malepe se pasene o nu'u po'o se numera o iuni ua malepelepe?
O loʻu popolega sili i le faʻamatalaga sili atu a Ciccariello-Maher o le mana lua e mafai ona tafe toto i se uiga leai se mea e sili atu nai lo se lagona mushy o "El pueblo, unido, jamas será vencido." (O tagata, lotogatasi, o le a le faatoilaloina lava). I se isi faaupuga, e toetoe lava o taimi uma o loʻo i ai nisi elemene o faʻalapotopotoga faʻapitoa poʻo faʻalapotopotoga taʻutaʻua i totonu o sosaiete, ae o nei mea e leʻo avea ma pule lua.
Ou te le o fautua atu o Ciccariello-Maher e faia lenei manatu, ae o le faamamafaina, saʻo lelei, le faʻaauauina o tauiviga i le gasologa o le 50 tausaga talu ai e pei o le tulaga na sau ai Chávez i le tofi, e tatau foi ona ia tausia ma sili atu. fa'amatala sa'o mea mata'utia i luma atu.
Ou te lagona le alofa i lana metotia iinei, ae ou te manatu o loʻo i ai se faʻalavelave e tatau foi ona suʻesuʻeina. I le tusi masani a Adolfo Gilly i le Mexican Revolution, La Revolucíon Interrumpida, na ia fa'amamafaina fo'i le fa'aauauina o le fa'agasologa o suiga fou (e le'i fa'amuta, sa na'o le "fa'alavelave") mai le Morelos Commune i le toe fuata'iina o fanua i lalo o Lázaro Cárdenas e o'o atu i le 1960s. Ou te manatu e tele naua le tautala mo lena manatu, ae o loʻo tauaveina foi le lamatiaga o le taʻua o le "fouvale" faʻaauau i gaioiga e sili atu ona malamalama o taua mo suiga, ia e leʻi lava le malosi e luitauina ai le setete. ma tupe faavae. O loʻu lava manatu o le mea moni o loʻo i ai i se mea i le va ma e faʻalagolago i mea patino o tauiviga tele o loʻo fesiligia.
- - - - - - - - - - - - - - - - - -
AE o CICCARIELLO-MAHER e fa'aeteete ia aua ne'i leiloa i se talanoaga fa'apitoa o faaupuga ma fa'amautu ai ana fa'amatalaga au'ili'ili i mea moni o lenei suiga fou a Venezuela. Na ia faaiuina:
O iinei, e leai ni faʻamaoniga, ma e ui lava i le mea moni e faapea o le "tatou" faʻatasi a le Venezuelan revolutionary movements o loʻo tusia i totonu o lenei tusi e moni lava na "foafoaina o ia," e le o lona uiga o le foafoaga o le a le faʻalataina tagata na faia. Ae ui i lea, ona o le faʻavaeina o le malosi taʻutaʻua ma le faʻalagolago manino o Chávez i gaioiga mo le lagolago e faasaga i le tele o isi fili, o le faia o lea mea e mautinoa lava e manaʻomia ai se taua.
O lea e tatau ai ona tatou agai i tua atu o le dichotomy naive a pro-Chávez po o anti-Chávez e fai atu, faatasi ai ma vaega sili ona fouvale o sosaiete Venezuelan, tatou te lagolagoina Chávez pe afai na te lagolagoina le fouvalega; po o, e toe faaupuina lenei mea sili ona lavelave o fuainumera uma i Venesuela i aso nei, liliu ana lava upu i se taufaamatau ma se folafolaga: Chávez, matou te faatasi ma oe, pero sólo por ahora–na’o le taimi nei. (itulau 254-255)
O le a le maualuga o le toesea o Chávez o le a aafia ai lenei gagana e tatau ona foia e tagata i Venesuela. Mo i latou o loʻo fia vaʻavaʻai i le suiga o loʻo faʻaauau, ua faia e Ciccariello-Maher se sao taua i lo tatou malamalama, lea e lava ma lava e fautuaina ai lenei tusi e aunoa ma se masalosalo.
Ae sili atu nai lo lena, Na matou faia Chávez faʻaalia manino le auala e mafai ai e sikolasipi o tala faʻasolopito faʻaagafesootai ona laʻu faʻamatalaga ola o tagata faʻapolopolo-ma-faila ma taʻitaʻi faʻamalosi mo maʻa taua, ona faʻapipiʻi lea o na maʻa i totonu o se faʻavaa faʻataʻitaʻiga vaaia ma faigata e mafai ai ona tatou vaʻai i le tala faasolopito i le gaioiga.
I se faʻamatalaga mulimuli, sa ou laki lava e iloa ma galulue vavalalata ma le au faʻafou a Venesuela-e pei ona masani ona ia manatu ia te ia lava-Peter Miguel Camejo ae leʻi maliu o ia i le 2008. Semanu e fiafia i ai Peteru ma fai mai e te alu e faatau sau kopi, e tele mo au uo, ona e nofo lea i lalo e suesue faatasi ina ia e saunia lelei e tu i luga e tau.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo