O mata uma i Lepanona i le taimi nei o loʻo i luga o le palota a le palemene ua fuafua e amata i le faaiuga o Me ma tamoe mo le 3 faaiuga o vaiaso, e faʻaiʻu i se taimi i le ogatotonu o Iuni. E tele mea ua tutupu talu ona faailoa mai. Na sosoo ai loa ma se vaitaimi o le fenumiai ina ua agai atu tolauapiga taitasi e fai lana vaega. Fa’atoa fa’ato’a manino mai po’o fea o aga’i i ai, o ai e manumalo ma faia’ina, ae aisea. A tu'u atu i Lepanona, se'i fai mai, ese'ese tulaga fa'apolokiki, ua lava lea e fa'alilo ai lou ulu.
Lepanona, i le toetoe lava o mea uma iinei, ua pasi atu nei mai le pulega a Suria i le mea e taʻua ma le faaaloalo e tagata o le "vaavaaia faavaomalo" (faʻapea, ua tali atu Lepanona ia Washington ma Paris). O le amepasa a Amerika o loʻo malosi tele i nei aso-e leai se faipule na te le asiasi i ai i nei aso (sei vagana ai Hizbullah, e ui lava o le mea lea o loʻo i ai mai le mea na ou faʻalogo ai-ua valaaulia e le US le minisita o Hizbullah o loʻo iai nei. mo lauga i Niu Ioka). E pei o Suria muamua, o fa'ai'uga tetele uma o lo'o faia nei i le fa'atalanoaina ma matai fou o Lepanona.
O le finauga autu i totonu o le atunuu e uiga i faigapalota e taulai i le tele o le itumalo palota (pe o le muhafaza lapopoa po o le qada' ). E pei o faiga faʻapolokiki uma iinei, o le vaeluaga e alu tonu lava i luga o le laina faʻaletonu Kerisiano-Muslim e vaeluaina ai le anoanoai o lotu faʻalelotu a Lepanona. O le laʻititi o le itumalo, o le tele foi lea o le a maua e Kerisiano ni sui tauva e fai ma sui o latou ma e le o vaʻavaʻai i lisi a Muslim ma tagata palota e pule i itumalo tetele. O le "tetee / faʻamaoni" polarization na sosoo ai ma le fasiotiga o Harriri i le taua o le tele o faʻataʻitaʻiga na magumagu ma toe foʻi le pule faʻapolokiki a Lepanona i pisinisi e pei ona masani ai.
O pati Kerisiano ma, sili ona malosi, na tetee le Peteriaka Maronite i le tulafono palota o loʻo i ai nei lea e fiafia i le itumalo palota tele (ua taʻua o le "2000 Law") ae, o le mea e ofo ai, na le manuia ona o le le fiafia. O le US ma Falani na finau malosi ma faafia e faapea "o le palota e tatau ona faia i le taimi faatulagaina," ma le iloa lelei o lenei mea e na o le 2000 Tulafono e manumalo ai. E foliga ese lena mea i le taimi muamua ona o le tulafono o loʻo i ai na tusia e Suria i le 2000 e faʻaola ai a latou paaga a Lepanona.
Mulimuli ane, na faaalia ai e le taitai Machiavellian Druze, Walid Jumblatt, na taʻu atu ia te ia e le US ma Farani latou te fiafia i le tulafono o loʻo iai nei. E foliga mai, na latou fuafuaina o itumalo tetele o le a sili atu ona lelei le aveesea o vaega mulimuli a Suria o totoe i totonu o le Palemene. Atonu o lona uiga o le US o loʻo puipuia ana peti i le saʻo Kerisiano a Lepanona-o se paaga masani ma faʻasolopito o Sisifo-ma faʻalagolago i le galulue faʻatasi ma atonu foi e lagolagoina le nofoaga tutotonu o Harriri-Jumblatt, lea e foliga mai o le a avea ma poloka sili ona tele i totonu o le atunuu. palemene fou.
O nisi taimi e galo ai i tagata Lepanona o le tele o faaiuga tetele i lo latou atunuu e faia e malo i fafo, o lea na latou finau ai i le tulafono ma le malosi. Na taufaamata’u vaega Kerisiano e fai le faiga-palota, ae ua uma ona fai le faaiuga ma ina ua faailoa mai o le mea lea na moomoo i ai Amerika ma Farani, na vave ona oti le pisapisao. O vaega autu na faia ni fetuutuunaiga i a latou lisi e faʻamalieina ai le Peteriaka, faʻaopoopoina sui tauva leaga i la latou lisi mai le taʻutaʻua (taumatau) Lepanese Forces.
O le mea e leʻi faʻatinoina ae o le a le mea e fai i le toe foʻi mai o Michel Aoun ma lana Free Patriotic Movement (FPM). O lea ua soalaupule nei ma e tatau ona foia vave. O le Aoun "tsunami," e pei ona taʻua ai e Jumblatt, e leʻi tino mai - na taupulepule itu uma e vavaeeseina o ia. Na lagona e le leoleo toeaina Kerisiano le taufaamatau ia te ia a o taofia e le tetee a Mosalemi lo latou mamao-pe atonu e pei ona fai mai se tasi o tagata fai tala iinei, na latou vaaia ia te ia se "malosi Kerisiano" fou lea e tatau ona taofiofia ma filifilia ni tagata vaivai Kerisiano saʻo aua e mafai ona latou pulea i latou. sili atu.
E moni o Aoun, o lē na feagai ma Suria i le 15 tausaga talu ai ma faiaʻina, o loʻo faʻatusalia ai se fou, faʻaitiitia le faʻalotu i totonu o Kerisiano i Lepanona ma e manaʻo moni e toe fuataʻi le setete o Lepanona. Ae ua fa'amaonia lona fa'avalevalea i faiga fa'apolokiki, e fa'atupu le ita ma le fa'atupu o le mamalu. Na ia finau mai o le tele lava o ana taumafaiga na tuua ai e le au Suria Lepanona, o ia o le tetee moni, ma o Harriri ma Jumblatt na faia se matafaioi laʻititi ma faʻafuaseʻi. O le mea moni, o le tele o mea na mafua ai le faʻamavaeina o Suria ae leai se tasi na faʻatauina le au a Aoun. O lana gaioiga na faia foi, i laʻu fua, ni mea sese matuia e ala i le siitiaina o Aoun i le tulaga o se pule faapolokiki (zaʻim i Lepanona), ma faʻaalia ai le malosi faʻapolokiki latou te tetee i ai.
O le a le mea e ofo ai i le auala na tupu mai ai le "feteʻenaʻiga a le arasi" e leʻi toe faʻafoʻisia le malosi Kerisiano e pei ona ou faʻamoemoeina, ma o le tele o le gaogao na totoe e Suria o loʻo faʻatumuina e le malosi o Mosalemi o Jumblatt ma Harriri ( i se tasi taimi na mafaufau i ai i le tolauapiga a le itu tetee) i se sootaga ma se (faamaoni!!) Amal-Hizbullah electoral steamroller i le Shia South ma Western Biqa. A e manatu o Jumblatt e pulea le vaega i saute o le mauga o Lepanona ae o le lisi o Harriri e pulea atoatoa le laumua o Beirut, o le au Kerisiano ua tuua e tau i luga o se vaega toalaiti o nofoa i Matu ma isi vaega o Mt. Lepanona.
O faʻalavelave faʻavaomalo uma, faʻatasi ai ma le faʻaogaina e le gata o faipule faʻapolokiki i le lotoifale, ua faia ai se tauemuga o le faatemokalasi i Lepanona. Ua uma ona faailoa mai e pepa e 9 sui tauva e lei tauva, ma atonu e oo atu i le 2/3 (a le o le 3/4) o le Palemene e toe foi mai pe a uma le palota. Ma e ui lava i tala uma o se augatupulaga fou o shabab (talavou) toe faʻafouina Lepanona, o le talavou lava lea e tasi e le mafai ona auai ona o le tausaga palota o loʻo tumau pea i le faʻasaina o le 21. O tamaitai, e sili atu i le afa o le faitau aofaʻi, o le a sili atu ona fai ma sui o tamaitai 4 i totonu. palemene. O le to'atele o tagata ua fa'amavae mai nei i le manatu o le palemene o lo'o lumana'i nei o se suiga ma le fa'amoemoe tele i le isi taamilosaga o le palota o le a maua ai so latou leo.
Bilal El-Amine o le na faavaeina ma sa avea muamua ma faatonu o le Left Turn magazine, www.leftturn.org. Na toe foi talu ai nei i lona atunuu o Lepanona. E mafai ona fa'afeso'ota'i o ia ile zaloom33 (at) yahoo.com
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo