I le 1960, o le fesiitaiga a le malo i tagata taʻitoʻatasi e $24 piliona. E oo atu i le 2010, o lena aofaiga ua 100 taimi le tele. E tusa lava pe ua uma ona fetuutuunai mo le tau o le tamaoaiga, ua siitia le agavaa i tagata taitoatasi i luga atu o le 700 pasene i le 50 tausaga talu ai. … E i ai ni faaiuga talafeagai e maua mai nei mea moni. E mafai ona e fai mai o le tulaga agavaa o loʻo faʻatupulaia i se fua faʻatatau ma o le a gaumativa le atunuʻu.
—David Brooks, “Thurston Howell Romney,” New York Times, Setema 17, 2012
Pe o le manatu ea e faapea o le “agavaa”—polokalame a le malo e pei o Social Security, Medicare, ma Medicaid—“o le a gau ai le atunuu” o se “faaiuga talafeagai”? Leai. O le taufaafefe o le “OI LO’U ATU O LE A TATOU OTI UMA!” eseese, e matua le fa'amaoniaina e ala i le va'ava'ai toto'a i fa'amaumauga o tupe fa'asili a le malo i le va o le 1960 ma le 2010.
Times Niu Ioka Na amata e le tusitala o David Brooks le fuaitau i luga o aia i lana koluma Setema 17 e ala i le matauina o le aofaʻi o tupe faʻafeiloaʻiga a le malo ua faʻateleina i se faʻalavelave faʻafefe 100 taimi i le afa seneturi talu ai. I le isi fuaiupu, na ia faʻailoa ai e le o faʻatulagaina lenei fuainumera mo le tau o le tau. (Po o le tuputupu aʻe o le faitau aofaʻi.) E pei ona aliali mai, o le "100 taimi" e tele lava ina atagia ai le siʻitia o le tau lautele (sili atu i le fitu-fitu i le va o le 1960 ma le 2010) ma le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o tagata nofomau i Amerika (e leʻo faaluaina) , ae le o le tuputupu aʻe i polokalame fesiitaiga faʻapitoa. O le faasaʻoina o nei mea, ua taʻutino mai ai Brooks, o le siitaga e na o le "700 pasene." E mafai e se tasi ona mate mai na ia sui i le pasene ona o lona taumafai e faʻafefe, ma o le "700 pasene" e sili atu le fefe nai lo le "fitu taimi." (Brooks o loʻo faʻamatalaina moni lava lenei fuainumera e pei o le "ina ua uma ona fetuunai mo le tau o le tau," ae e foliga mai na ia fetuunai mo le tau o le tamaoaiga ma le faʻatupulaia o tagata.)
O le mamao lena e oo i ai Brooks, o lea na ia misia ai se isi suiga taua. O le averesi o tupe maua i le Iunaite Setete ua sili mamao atu i aso nei nai lo le 1960. O le GDP moni i tagata taʻitasi na faʻatupulaia i le sili atu ma le lua ma le afa taimi i le va o le 1960 ma le 2010. O lenei, vaʻavaʻai i le faʻaogaina moni o tupe faʻaalu i tagata taʻitasi e faʻatatau i le moni. GDP i tagata ta'itasi (po'o na'o tupe fa'aalu moni e fa'atatau i le GDP moni), o le fa'atupulaia i le 50 tausaga ua tuana'i ua pa'u ifo i lalo ifo i le fa'atolu. E fetaui lelei lava le fa'atupuina o polokalame fa'amanuiaina tupe e pei o le Saogalemu Lautele-lea e lafo atu ai siaki a tagata ma fa'ataga ai latou e fa'aalu tupe e pei ona latou manatu e tatau ai-e tatau ona tuputupu a'e ma fa'ateleina tupe maua. O nei polokalame ua fa'amoemoe e fesoasoani ai i tagata e fa'atumauina se mea e pei o tulaga fa'ale-aganu'u o le olaga i aso nei, pe a uma, ae le o tulaga o le vaitaimi o Eisenhower.
Faatasi ai ma ni nai fetuutuunaiga maaleale, o lea, o le fuainumera mataʻutia muamua a Brooks o le "100 taimi" e toetoe lava a mou atu i se ea manifinifi. Ae ui i lea, o loʻo totoe pea, o se faʻaopoopoga e itiiti ifo i le faatolu. O le a le mafuaaga o lena mea?
I le amataga, e sili atu i le 70% o le faʻaopoopoga o penefiti faʻaagafesootai i tulaga uma o le malo, i luga o le afa seneturi i le va o le 1960 ma le 2010, o loʻo faʻamauina e polokalame e tolu: Social Security, Medicare, ma Medicaid. E lua o nei mea, Medicare ma Medicaid, e leʻi iai lava i le 1960. (Social Security, i le taimi nei, e leʻi aofia ai soʻo se mea e latalata i le pasene o tagata faigaluega o loʻo aofia ai i aso nei.) E sili atu le le faʻamaoni le faʻanoanoa i le "tuputupu aʻe le tumau" o nisi. polokalame a le malo, i luga o se vaitaimi patino, e lei i ai lava i le amataga o lena vaitaimi.
I le tulaga lautele, o le tuputupu a'e i polokalame agafesootai e Tolu Tele o le taunuuga tu'ufa'atasi lea o le tele o aafiaga eseese. O se vaega, e atagia ai suiga i le faitau aofaʻi o tagata. O le Saogalemu Lautele ma le Medicare e sili ona manuia ai tagata matutua. O lenei vaitausaga ua tupu aʻe o se pasene o le aofaʻi atoa o le faitau aofaʻi o Amerika ona o tagata, i le averesi, o loʻo ola umi ma ona o le "tuʻu" o tagata o le pepe-boom tupulaga ua amata ona oʻo i tausaga litaea. O se vaega, o le siʻitia e atagia ai le faʻatupulaia o tau faʻafomaʻi, lea na vave atu nai lo le faʻatupulaia o le tau lautele. Ma le mea mulimuli, e atagia mai ai le faʻalauteleina o faʻamanuiaga e fesoʻotaʻi ma nei polokalame (Social Security retirement benefit, mo se faʻataʻitaʻiga, e noatia i tupe maua i le olaga atoa, ina ia alu aʻe tupe maua e faʻapea foʻi ma penefiti).
E tusa lava pe ese mai numera, o Brooks e matua sese lava o polokalame fesiitaiga e mafai ona "gaumativa le malo." Fa'aliliuina polokalame, e pei ona ta'u mai e lo latou igoa, fa'aliliu tupe maua mai le tasi vaega o le faitau aofa'i i le isi. Social Security, mo se faʻataʻitaʻiga, o se polokalame faʻafeiloaʻi faʻatasi. E totogi lafoga a tagata faigaluega i le taimi nei e faʻatupe ai penefiti mo tagata litaea o loʻo iai nei. (O le toʻatele o tagata latou te totogiina lafoga e faʻatupe ai penefiti a isi tagata, i se tasi vaega o latou olaga, ona maua ai lea o penefiti e totogi e lafoga a isi tagata, i le isi vaega.) O le "toilalo" mo i latou o loʻo totogiina lafoga, i soʻo se taimi. , e le o se gau i le sosaiete atoa. E paleni i latou e maua mai ia i latou o loʻo mauaina faʻamanuiaga.
I se isi itu, o faʻamanuiaga mo tagata uma o loʻo aofia i nei polokalame e sili atu nai lo le aofaʻi o tinoitupe o fesiitaiga. O le Saogalemu a le Soifua Maloloina e le gata ina maua ai se tausaga litaea (inisiua e tetee atu i le le tagolima i le taimi o le matua), ae faapea foi ma faamanuiaga mo le le atoatoa (inisiua e tetee atu i le le mafai ona faigaluega) ma faamanuiaga mo tagata sao (inisiua mo tagata o le aiga e tetee atu i le maliu o se kamupani tausi tupe). Medicare ma Medicaid, i le taimi nei, totogi mo auaunaga faafomaʻi ma talavai. O nei polokalame, i se faapuupuuga, e ofoina atu se puipuiga uigā mai le tele o mala e ono tutupu i le olaga.
Pe a tatou mafaufau i tau (o se polokalame a le malo po o se isi mea) i “sosiomaga atoa,” e tatau ona tatou mafaufau i le faaaogaina o punaoa moni—o se vaega o le taimi atoa o tagata faigaluega, fale, meafaigaluega, ma isi. e mafai ona faʻaaogaina mo se isi faʻamoemoega. O tau moni o polokalame fesiitaiga Big Three, i lenei tulaga, e pa'ū i ni vaega se lua.
Muamua, o loʻo i ai tau e aofia ai i le faʻatinoina o polokalame. O itula faigaluega ma isi punaoa (fale ofisa, kesi, nofoa, komepiuta, eletise, penitala, kilipi pepa, ma isi) sa faʻaaogaina e teu ai faʻamaumauga o polokalama, auina atu siaki siaki, ma isi mea, na mafai ona faʻaaogaina mo se isi mea. O na mea e fai ma sui o tau moni i le sosaiete. I le tulaga o le tele o polokalame fesiitaiga, peita'i, o le tau fa'afoe e la'ititi tele e fa'atatau i le aofa'i o penefiti totogi. O tau o le fa'atinoina o le Social Security, mo se fa'ata'ita'iga, e itiiti ifo i le tasi pasene.
Lona lua, o lo'o i ai tau moni mo oloa ma auaunaga o lo'o totogi ai le fesiitaiga a le malo. Medicare ma Medicaid, mo se faʻataʻitaʻiga, totogi togafitiga faʻafomaʻi, falemaʻi, kamupani faʻafomaʻi-sapalai, ma fale gaosi oloa e tuʻuina atu togafitiga faʻafomaʻi ma vailaʻau i tagata e mauaina le polokalame. O le aofa'iga o tau o polokalame fesiita'iga, o lea, ua si'itia fa'atasi ai ma le si'itia o tau fa'afoma'i. O se vaega o le mafuaʻaga o le siʻitia o tau faʻafomaʻi ona o tagata ua maua nei auaunaga faʻafomaʻi latou te leʻi mafaia. Fa'ata'ita'iga fa'amagnetic resonance imaging (MRI), mo se fa'ata'ita'iga, e le'i maua lautele i le luasefulu tausaga le matua. O lea la. O le isi o le si'itia o tupe maua moni a (nisi) foma'i fa'apolofesa ma le fa'atupula'ia o tupe mama a le au gaosi vaila'au. Masalo o le mea pito sili ona taua, peitaʻi, o le US health-care delivery system e tele tau pulega, e sili mamao atu nai lo isi atunuʻu maualuga tupe maua.
O lo'o fa'ailoa mai e le au lagolago o le inisiua soifua maloloina tagata totogi to'atasi (lautele) e faapea o sea faiga e mafai ona 1) fa'aitiitia le tau o vaila'au e ala i le fa'aogaina o le malosiaga fa'atau a le malo e fa'atalanoa ai tau maualalo ma 2) fa'aitiitia fa'aitiitiga tau pulega e ala i le fa'aumatiaina o le ie fa'avalevalea o inisiua tumaoti eseese. faiga tau pili. (Vaai Gerald Friedman, Fa'atupea se Fa'alapotopotoga Totogi Toatasi, Mati/Aperila 2012; Gerald Friedman, "Tausiga Soifua Maloloina: E mafai ona tatou gafatia se mea itiiti?" Iulai/Aokuso 2011). Masalo e tatau ona amata e David Brooks se tagi e uiga i lena mea.
E lua auala manino e totogi ai le faatupulaia o polokalame fesiitaiga, mai le tulaga tau tupe a le malo, o: Muamua, ia tutusa tupe maua a le malo, ae suia lona faaaogaina. Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le Iunaite Setete ona tau faʻaitiitia taua, faʻaititia se vaegaʻau, ma faʻatau mai ni meafaigaluega faʻafitafita. Pe mafai foi ona faasaoloto tulafono i le faaaogaina o fualaau faasaina, ma faaitiitia tupe faaalu i leoleo, faamasinoga, ma falepuipui. E mafai ona faʻaaogaina nisi o tupe teu e faʻatupe ai le Big Three ma isi polokalame faʻaagafesootai. Lona lua, siitia tupe maua a le Malo. E fa'afeagai ma tala fa'asolopito o lo'o i ai nei, o le faitau aofa'i o Amerika e le o fa'asalaina i le tapula'a o lona tumau. Mai le tolusefulu atunuu o le OECD e maualuga tupe maua, o le Iunaite Setete o loʻo faʻatulagaina mulimuli i le aofaʻi o tupe maua lafoga (mo tulaga uma o le malo) o se pasene o le GDP, i lalo ifo o le 25%. O le fuainumera e 30% pe sili atu mo le 24 o le 30 atunuu, ma sili atu i le 40% mo le valu.
Brooks e pei o mataupu o le paketi e tasi le itu: o se mataupu naʻo le tau o se polokalame patino poʻo le tuʻufaʻatasia o polokalame. O lenei manatu e tasi le itu e sili ona manino i lauga faʻapolokiki a Amerika e uiga i le paʻu, lea e masani ona faʻatusaina e le au faipule ma le au faʻamatalaga o se faʻafitauli o le tele o tupe faʻaalu. Ae peitai, o le faaletonu o le tala o le tupe, o le eseesega lea i le va o tupe faaalu ma tupe maua-o se mataupu e lua itu-o le vaavaai atu i le itu na o tupe faaalu e le fesoasoani ia i tatou e malamalama ai i le mafuaaga o faaletonu po o le tali atu i faiga faavae.
Mata e mafai e le malo o Amerika ona siitia atili tupe maua, o se pasene o le GDP, e totogi ai le fesiitaiga ua faatupulaia o se vaega o le GDP? Ia, e foliga mai o loʻo pulea e le luasefululua isi atunuʻu. Masalo la ioe.
ALEJANDRO REUSS o lo'o fa'atonu fa'atasi a Tala & Sense ma se faia'oga i le Labour Relations and Research Center, UMass-Amherst.
SOURCES: Bureau of Economic Analysis, National Income and Product Accounts, Table 3.1. Malo Tupe Maua ma Tupe Fa'aalu (bea.gov); Ofisa o Fa'amaumauga o Leipa, Fa'asinoga o Tau o Tagata Fa'atau—All Urban Consumers (Fa'asologa ID: CUSR0000SA0) (bls.gov); Ofisa o Su'esu'ega Tau Tamaoaiga, Fa'amatalaga o Tupe Maua a le Atunu'u ma Oloa, Laulau 1.1.3. Oloa Fa'aletupe Moni, Fa'asinoga Aofa'i (bea.gov); US Census Bureau, Fa'atatau o Tagata (census.gov); Pulega o le Saogalemu, Faʻasalalauga Faʻamatalaga, Tupe Faʻaalu Faʻatonu (ssa.gov); Fa'amaumauga o Lafoga a le OECD, Laulau A. Aofa'iga o tupe maua mai lafoga o le pasene o le GDP (oecd.org/tax).
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo