Tolu tausaga i totonu o le malo faʻatasi i Jammu ma Kashmir, o le taua i le va o paaga ua foliga mai ua manino le tosoina. O se ituaiga o lauga a Zionist e foliga mai o loʻo faʻafefe, lea e lapatai mai ai o malo o loʻo i ai nei i le nofoa i le Nofoaga Tutotonu ma le Setete e "eseese" (Ram Madhav) ma e tatau ona iloa e le Vanu lona nofoaga talafeagai. O le mea moni, o vaega o le Vanu o loʻo oʻo mai e avea o se ituaiga o West Bank ma nisi o taulaga e pei o Initia lava Gaza Strip. O Mehbooba Mufti e foliga mai o loʻo tuʻuina atu i le matafaioi o se Mehmood Abbas le fiafia, tumu i le agalelei ma faʻamoemoega faʻalelei ae o loʻo vaʻaia i luga o se lala e itiiti se folafolaga o le tautotogo.
I le tulaga e faapea o lenei toe fetuunaiga o le sootaga o vaega eseese o le Setete o le tasi i le isi, ma le Setete i le Iuni e le saili maaleale e faafitia ma soloiesea talafaasolopito ua tuanai o feutagaiga i le va o sui o Kashmiri ma le Constituent Assembly of India i luga o tuutuuga ma aiaiga o le Avanoa, e teena ai le tulaga o faʻalavelave i totonu o le Vanu o loʻo i ai soʻo se mea faʻale-aganuʻu ma o lea e leai se fefinauai mataupu e manaʻomia ai felafolafoaiga poʻo le gauai. O le au faatupu vevesi ua iloa ai ua na o ni tusitala lona lima totogi a se malo malosi mai fafo o loo taumafai e vavae ese le Vanu mai le Malo i mataupu faavae faatiokarate. E i ai leo i totonu o le Vanu e fiafia i se auala faapena e mautinoa lava e le mafai ona teena, e pei lava ona i ai elemene taualoa i Palesitina, o loo lagolagoina e pulega faa-Arapi, e teena ai le lofituina o manaoga faalelalolagi ma faatemokalasi o tagata Palesitina. I lenei faʻataʻitaʻiga aloaʻia, e tatau ona maitauina, o le Hinduization e le o natia o le Union ma vaega o le Setete e le tatau ona vaʻaia i soʻo se malamalama faʻaleokalatika ae o ni faʻaaliga "natura" o se "malosi maloloina".
Faatasi ai ma na Kashmiri e le fiafia i Initia poʻo Pakisitana-o lona uiga, o le toʻatele o tagata Kashmiri Mosalemi-o loʻo salalau atu se tala faʻafeagai. O lenei tala tetee, na taʻu mai ia te aʻu e Kashmiri sili ona tusitusi, e maua ai lona musumusuga ma le faʻamoemoe mai le poto masani a Pakistan i Sasaʻe anamua. O loo taumatemate e pei lava ona amata le fouvalega i lena vaega o Pakisitana lē mavaevae i lena taimi i le tetee a tamaiti aoga, o lea ua tupu nei i le Vanu. E pei lava ona fesoasoani Initia i le fausiaina o le Mukti Bahini, o Pakistan o loʻo fesoasoani e fausia lona tutusa, e pei ona latou manatu, iinei. Ma e pei lava ona agai atu le vaegaau a Initia e faasaoloto le itu i sasae ua sauaina i se taimi talafeagai, o le a faapena foi ona osofaia e le au a Pakistan i le Vanu ua le afaina. O le manatu o le talafaatusa e le faapea o loo tauaveina ai ni upu moni faapolokiki faatusatusa po o ni faavae o talafaasolopito; o le manatu e faapea o lona numera e foliga mai i le tele o Kashmiri Muslims e matua aoga lava. O se isi mataupu e faapea, pe ana fua mai lenei tulaga e pei o Kashmiri "saolotoga"-sailiili faamoemoe, o le isi taua mataʻutia e ono aafia ai Kashmiri e vaai i le "saolotoga" i faaupuga faalelalolagi-temokalasi ma isi oe, e pei o Bangladesh, atonu e mananao e tauaveina. agai i luma le "saolotoga" i totonu o se Malo Isalama e faʻatautaia e Sharia.
O le manatu sa iai muamua-o le mea e sili ona fiafia i ai le Setete o loʻo taoto i le faʻaauauina o soʻotaga ma le Iuni o Initia ae i luga o tuutuuga ma aiaiga na faʻamaonia i totonu o le Instrument of Accession-e mafai nei ona avea ma se faʻalavelave faʻafefe, e le tatau ona tapunia le mata. i mea moni i luga o le eleele. E leai se mea i mafaufauga po o amioga a le Malo Tutotonu o le mea moni e maua ai se faʻamalosiaga itiiti i le faʻamoemoe o le toe faʻaaloalo i le feagaiga na faia ma le loto i ai e se itumalo sili ona toatele Mosalemi ma le folafolaga o le Faavae o le Malo o Initia. E pei ona taʻua muamua, o le faiga faʻavae ua foliga mai o le faʻaumatiaina o le Vanu i le foloina o le ata "faʻatasi" o le vailaʻau "nationalist" e le mafai ona faʻasalaina ina ia ala aʻe tagata Kashmiri i le taeao e sosoo ai o ni Initia "faamaoni" e le fesiligia. O lenei faiga faavae e foliga mai i aso uma i luga o le eleele ma luga o tuaoi e teena ma tauemu i le faateleina o tulaga o sauaga ma le teena e foliga mai mo le taimi nei e le mamafa ma i latou e faamemelo i le setete o Isaraelu e fai ma o latou faataitaiga.
I le taimi nei, oi latou o loʻo faʻamalosia talanoaga ma faʻalogo lelei i leo uma e pati i le imbroglio e manatu o ni lupe, ae o ni mea matautia aua o le tautala i talanoaga ma le filemu e vaʻaia i latou e avatu ai le faʻamalosiaga ia i latou o loʻo manaʻo e faʻaauau le manatu e iai. e i ai se mea sese i Jammu ma Kashmir. Atonu e toe avatu e lupe le faamalo ma faamanatu atu i ē na tuuaʻia le renani ae mo le taimi nei e lē o toe aogā. Mafaufau i le taimi atoa o le faamasaa toto i Columbia lea na tau ai le au fouvale a Farc i le setete mo le limasefulu tausaga, e leʻi muta talanoaga i tua, seia oʻo ina ausia uma le filemu ma le faʻatasi, ma taʻitaʻia ai le Nobel Peace Prize i le Peresetene o Columbia, poʻo o mea faapena na ausia i Aialani, pe e oo lava i le Trump e mafai ona mafaufau faalauaitele e talanoa ma le pule i Korea i Matu. Mafaufau i na mea uma ae aua neʻi manatu e mafai e le setete o Initia ona punou e talanoa ma Kashmiri poʻo le Maoists, poʻo Pakistan.
Masalo e sili atu nai lo se taotoga i le limasefuluono lauiloa tatou te le iloa. Masalo o se Kurukshetra fa'afouina ua fuafua e tupu i le tautotogo o le Vanu. Masalo o se atua fou o le a tino mai e toe setiina le Malo ma ona vae i se faatulagaga moni faatemokalasi.
Masalo o le tele o tamaʻitaʻi ma tamaʻitaʻi le fiafia ma le ita o le a latou faia mea i o latou lava lima faʻalavelave e ala i le faʻatupuina faʻa-temokalasi ma toe maua le Malo lea na fausia i lo latou igoa.
O le tusitala, o le na aʻoaʻoina tusitusiga Igilisi i le Iunivesite o Delhi mo le silia ma le fasefulu tausaga ma ua litaea nei, o se tusitala iloga ma se tusisolo. O se tusitala lauiloa i faiga faaupufai, aganuu ma sosaiete, na ia tusia le sili ona viia Dickens ma le Dialectic of Growth. O lana tusi fou, Le itu i lalo o Mea—Initia ma le Lalolagi: A Eseese o Tagatanuu, 2006-2011, na sau ia Aokuso 2012.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo