O le taufaasese sili e uiga i mea mataʻutia na tutupu na luluina ai Aikupito o le, i le taimi na tipiina ai le tasi tausaga o le au peresitene o Mohamed Morsi o le Muslim Brotherhood, na faamalosia ai le militeri a Aikupito e talia pulega faʻale-malo ona tuʻua lea o tulaga faʻapolokiki.
E fia se mea na matou maua mai le Times Niu Ioka (ma isi pepa masani) e manatu i se isi itu? O a faʻamatalaga, poʻo faʻamatalaga sese, na faia e le Times tu'u atu i le au faitau, ina ia aua ne'i taia i latou e pei o se afa vevela o mea na tutupu talu mai le faaiuga o Iuni o lenei tausaga?
I tua ia Aukuso 2012, i lalo ifo o le lua masina i le nofoaiga a Morsi, na tuuina atu e le aufaasālalau le lautele o faasalalauga i le faateʻaina o taʻitaʻi sili o le militeri e toʻalua, Marshall Hussein Tantawi ma General Sami Enan.[1] O le manatu mautinoa o Morsi na aumaia le militeli i mulivae. E le gata i lea, na vave ona iloa Morsi o se tagata e tautala i le Igilisi, ae le o se tagata lotu - pe faapena foi lagona o tusitala mai fafo na faatalanoaina o ia. Pe na te leʻi fai mai ea “Alu, Trojans!” i se faatalanoaga ma le toalua o le Taimi' tusitala,[2] a o ia manatua “ma le ataata” e uiga i ona aso fiafia i le Iunivesite o Kalefonia i Saute i le 1980? Ma na te le'i faamautinoa atu ea i le Times le au tusitala o lana faaiuga na o ia, i le avea ai ma "taʻitaʻiʻau o le vaegaau," e faateʻa Tantawi ma Enan, ae le o le mea mulimuli e toʻalua na latou filifili e alu ese mai faiga faaupufai?
E ui lava i nai mea sese na otegia ai o ia, [3] na vave ona faamaonia Morsi o se tasi e naunau e faʻafeiloaʻi le US, Isaraelu, ma le IMF faufautua. O se solo a le US ma isi tagata mamalu i Sisifo na valaau atu ia Morsi i nai masina talu ona maeʻa lana filifiliga ma toe foi mai ma faʻamautinoaina lana tautinoga i faiga faʻatemokalasi ma faʻatau pisinisi saoloto - ma, e le faʻagaloina, le 1979 Peace Treaty with Israel. Ia a Times' na taʻua e le tusitala, o le Failautusi o le Puipuiga o Leon Panetta i lena taimi:
"Sa ou talitonu o Peresitene Morsi o lona lava tagata, ma o ia o le peresitene o tagata Aikupito uma ma o loo ia tautino moni e faatino le faatemokalasi iinei i Aikupito." [4]
Masalo sa na'o se talanoaga fa'alemalo. Ae ui i lea, o le Times Sa fa'apupulaina le tala i le mafutaga mafanafana i le va o Morsi ma Panetta.
Ae mo le faamoemoe faatemokalasi a le Usoga, o le Times na foliga mai o loʻo alu i se taimi faʻamaʻi ina ua maeʻa le palota a Morsi, ma le le amanaiaina o faʻamatalaga a le au uso a le Usoga i tala na lomia i nai masina na muamua atu. I se faatalanoaga ma le Times tolu masina a o lumanaʻi le faʻauʻuina o Morsi, o le sui taʻitaʻi o le Usoga ma le tusitala sili o faiga faʻavae, o Khairat el-Shater, na faʻamatalaina le vaaiga faʻapitoa lea na latou faʻamoemoe e fausia ai Aikupito i le lumanaʻi: "O le faʻamatalaga faʻa-Islam e faʻatonutonu le olaga i lona atoaga, faʻapolokiki, tamaoaiga ma agafesootai. ; tatou te le o i ai lenei tuueseeseina i le va o lotu ma le malo.” [5]
Ma mo le itiiti ifo i le ono masina muamua o le nofoaiga a Morsi, mulimuli i le Taimi' fa'asalalau, e foliga mai ua toe fo'i atu ta'ita'i'au ma a latou fitafita i le 'olo. Le tusiga muamua i le Times Fai mai le vevesi a le vaegaau na aliali mai i le faaiuga o Ianuari 2013, e oo atu i le fitu masina o le au peresitene o Morsi:
"A o tetee atu aai Aikupito e tolu i le taumafaiga a Peresitene Mohamed Morsi e taofia le vevesi o lo o salalau atu i luga o latou auala, na lapataia e le taitai aoao o le malo i le Aso Lua o le setete lava ia ua i ai i se tulaga lamatia o le paʻu ... ." [6]
Ae ui i lea, na faaiʻuina e le mataupu e faapea "e leai se faʻaaliga o se osofaʻiga lata mai." I le siiina mai o “tagata suʻesuʻe e masani i mafaufauga o General Sisi,” na toe taʻua ai e le tusitusiga e faapea “e ese mai i ē na muamua atu iā te ia, e manaʻo [Sisi] e ʻalofia so o se faiga faapolotiki.”
O le faaseseina o le militeli ua solomuli i tua na maua ai le sese o le malo o Morsi o loo tuliloaina se lisi o mataupu e fetaui ma manaoga ma faamoemoega o le tetee tetee lea na faatoilaloina Mubarak ia Fepuari 2011. O le mea moni e ese. I le masina muamua lava (Iulai 2012) o le nofoaiga a Morsi, ua leva ona i ai le tele o tagata faigaluega i totonu o fale gaosi oloa tetele, lea na matua le amanaiaina e le Taimi. [7] Vagana mo ni nai lipoti manatua pea e le ua maliu Anthony Shadid i le amataga o le 2011, [8] e leai se tasi Times tala na lipotia mai e uiga i le malosi o le faʻamalosi ma le faʻatulagaina i totonu o le aufaigaluega, i luma ma saʻo e ala i le au peresitene e tasi le tausaga a Morsi, ae leai se tasi. Times O le tusiga na faia ai se sootaga i le va o le fouvalega ma le "toefuataiga o le tamaoaiga o le ituaiga ua faatonuina e le International Monetary Fund," lea na fausia ai se "vasega o crony capitalists" mo tagata uma e vaai i ai. [9]
I le faaiuga, i le faitauina o le Times lipoti mai Aikupito, e masani ona foliga mai o se vevesi e le gata ma leai se aoga. Ma e oo atu i le taimi o le tele o faʻataʻitaʻiga o Iuni 30 ma le osofaʻiga o Iulai 3 o lenei tausaga, mo le au faitau e le mafai ona faʻafesoʻotaʻi mea na tutupu pe faʻasesēina e faʻamatalaga pepelo, na foliga mai na maua Aikupito i se afa tele ma se lapataiga itiiti.
O le manatu lava lea e tasi na talia e le militeri le pule a le malo na mafua ai le pepelo e faapea o le osofaʻiga lea na faatoilaloina ai Morsi i le aso 3 o Iulai o le amataga lea o se tetee-taupulepulega o loʻo faʻatali e faʻamaonia o ia lava ma toe faʻafoʻi uma tupe maua a Mubarak. I lenei manatu, e leʻi toe faʻaleleia e se militeri faʻatoʻilaloina ia lava i se matafaioi faʻaitiitia: Na o le faʻatali lona taimi, faʻatali mo se avanoa e faʻaumatia ai Morsi ma lana Saolotoga ma le Faʻamasinoga. (Na faavaeina e le Usoga le FJP ia Aperila 2011 ina ia mafai ai ona tauva i faiga palota o se vaega faaupufai faamauina.)
O le mea moni lava o le tetee tetee na maua lona taimi e le o Iulai 3 o lenei tausaga, ae o le tausaga na muamua atu i nai masina muamua o le au peresitene o Morsi. I le faaiuga o le taumafanafana ma le amataga o le tautoulu o le 2012, na faatino ai e le militeri ma le FJP se maliega mo tulafono e lua: O le a pulea e le FJP ofisa o le malo i fafo atu o le vaegaau ma le saogalemu, ae o le militeli o le a taofia uma ana aia tatau ma fiafiaga tau tamaoaiga - ma o itu e lua o le a faʻamavae faʻatasi malosiaga faʻafeagai na tulaʻi mai i tausaga ua mavae ma iu ai ina faʻaumatia le pulega a Mubarak ia Fepuari 2011.
I lenei fefa'ataua'iga tele, o le galuega taua a Morsi ma lana FJP o le fa'amutaina lea o le vevesi e le mapu, taofia o galuega ma fa'alavelave, ma toe fa'alauiloa le tamaoaiga. I le taimi o le faʻalavelave a le malo o le militeri na taʻitaʻia e le Fono Maualuga a le Vaegaau (SCAF) mai ia Fepuari 2011 ia Iuni 2012, na matua le manuia ai taʻitaʻiʻau i le puleaina o mataupu uma a le setete. O le tamaoaiga sa i ai i se pa'u fua ma sa faateleina le vevesi lautele. E oo atu i le ogatotonu o le 2012, ua sili atu le naunau o le au aoao e tuu atu i se vaega o tagata lautele e nafa ma le vevesi na latou tuua.
O le a la le mea na tupu tele i le va o itu e lua na mafua ai le le alofa na faia talu mai Iulai 3 o le tausaga nei?
O le faigapa'aga a Morsi ma le militeri ma le puipuiga malu na faasolosolo malie ona le toe faia, e ui lava na ia taumafai e laveai e ala i le faʻafeiloaʻi pea o i latou ma faʻafeiloaʻi i latou. E le o matauina e le Times, ae na saunia e le au tusitala Aikupito:
"Ina ua uma ona faalauiloa e Morsi lana nofoaiga peresitene e ala i le faia o se komiti sailiili mea moni e suʻesuʻe le solia o aia tatau a tagata na faia i lalo o le SCAF, na ia musu e faʻasalalau faʻaiʻuga o le lipoti ina ua ia iloa e matua faitioina le autau, [ ...] o uiga faʻafefe agaʻi i le 'autau e faʻamutaina i le faʻavae o loʻo tausia uma tulaga tau tamaoaiga, agafesootai ma faiga faʻapolokiki na fiafia muamua i ai le autau, ma faʻaopoopoina nisi mea." [10]
E le gata i lea, na tuusaunoa e Morsi le vaegaau mai le manaomia o le tuuina atu o lana paketi i le vaavaaiga a le palemene ma taofia ai le avanoa e tofia ai se tagata lautele e avea ma minisita o le puipuiga.
I le faaiuga ma le sili atu ona taua, e ui i lea, Morsi ma le FJP na faʻamaonia le le mafaia ona faʻamauina le latou faʻaiuga o le fefaʻatauaʻiga ma le militeli: I la latou matamata, na faʻateleina le le fiafia o tagata taʻutaʻua ma o le tamaoaiga na alu ese mai le leaga i le leaga.
Tele le amanaia e le Times (ma le isi vaega o le aufaasālalau autu) o le mea moni e faapea o mea na tutupu e agai atu i se faʻalavelave faʻafuaseʻi e le gata i Cairo, Alexandria, ma isi aai tetele, ae na aofia ai foi ma nofoaga autu o pisinisi i matu, i luga o le Canal Suez, ma isi nofoaga. E sili atu i le faaluaina le tete a le aufaigaluega i le taimi o le nofoaiga a Morsi. Sa i ai se averesi o 185 taia i le masina, i le atunuu atoa, i le vaitaimi o le ono masina a o lumanai le faapaiaga a Morsi (Ianuari-Iuni 2012), pe a faatusatusa i le averesi o 452 taia i le masina i le vaitaimi o le ono masina i le taimi tonu lava (Iulai- Tesema 2012). I totonu o le tolu masina muamua lava o le 2013, e silia ma le 2,400 osofaʻiga na faia.[11] E ui o faʻataʻitaʻiga i nofoaga lautele i totonu o taulaga tetele na tosina atu ai le tele o faʻasalalauga i Sisifo, ae o le faʻamalosia o tagata faigaluega lea, i lea taimi ma lea taimi, na maua ai le faʻalavelave lautele ma le malosi ma le lagolago taua e manaʻomia e faʻaauau ai. [12]
Mata na mafai e Morsi ona aloese mai se faʻaaliga ma le taʻutaʻua taʻutaʻua tele? Ina ia taofia le militeli ma laveai lana au peresitene, na o le pau lana filifiliga o le faʻatupuina i lona itu o le fouvalega lauiloa, nai lo le taumafai fua e taofiofia, ae semanu e feteenai ma le faavae tonu o lana mafutaga ma le militeri. E sili atu le le talitonuina, o lena mea e manaʻomia e le itiiti ifo nai lo le faʻatusaina o le Usoga ma le FJP i se mea latou te le o iai - tuʻuina atu le manumalo-ave-uma auala i pulega ma faiga faʻapolokiki, faʻaaloalo atoatoa i aia tatau, talia manaoga o tagata faigaluega, ma tu'ulafoa'i le tamaoaiga tau maketi sa'oloto lea na fa'amativaina ai vasega sili ona matitiva.
Ina ua maeʻa le osofaʻiga ia Iulai 3, o le faʻalavelave i le va o le militeri ma le Usoga na faʻatupulaia ma le le mafaitaulia i se faʻamaʻi totoʻa mulimuli, faatasi ai ma itu uma e lua na tuʻuaia le isi i le "faalataina" i ni faaupuga faʻateleina.[13] O le faʻaiʻuga o le fasiotiga mataʻutia i le aso 14 o Aokuso, ina ua osofaʻia e le au puipuiga ia togalauapi e lua e lagolagoina e Morsi, i le pitonuʻu o Rabea al-Adawiya ma i le Nahda Square, ma tuua ai le silia ma le 1,000 tagata lautele na maliliu i lona ala.
****
I le tele o tausaga, o le mafutaga i le va o le militeri ma le Usoga e leʻi avea ma se tasi o le ita tumau. Faʻaauau ona faʻatagaina e tulaʻi mai i lalo o le taofiofia ona faʻaumatia lea i lalo i le lapoʻa, o le Usoga e masani lava o se faʻataʻitaʻiga faigofie e faʻamaonia ai pulega pule i malo i fafo - ma, i totonu o le atunuʻu, e faʻafefe ai fili sili atu ona mataʻutia i le agavale. [14]
Ina ua pueina Mohamed Badie, le taitai sili o le Usoga, ia Aokuso 20, o le parakalafa amata o le Times' itulau pito i luma na amata fa'apenei:
"O le malo pule a Aikupito ua faʻalavelave ma faʻasalaina le Usoga Muslim mo le tele o lona ola. Ae mo le tolu sefulu tausaga talu ai, na le toe paʻi atu le pulega i le taʻitaʻi faʻaaloalogia o le vaega, le taʻitaʻi sili, [...].” [15]
O le fefe i se tali saua, e pei ona fautuaina e le Times mataupu, o le mafuaaga o le mumusu o le malo i tausaga ua mavae e tuliloa le ulu o le Usoga? Po o se isi mea? E leai se faʻamatalaga i soʻo se mea i totonu o le tusiga o le matafaioi faʻasolopito a le Usoga o pepa pepa mo pulega faʻa-militeli lagolago. Masalo o Mohamed Badie o se "taʻitaʻi faʻaaloalo," ae o le a le lelei o lenei agavaa e atagia ai lona tulaga i le Usoga? O loo ta'ua e tagata totonu ma le au liliuese mai le Usoga le talitonuga tutotonu o le "faalogo ma usitai," e ogatasi ma le pule mulimuli e le fesiligia o le "taiala sili." [16]
O le a le isi mea mai le Times i Aikupito? E leai se tasi e faamoemoeina le Times e suia ona ala, o lea e tumau ai le lapataiga mo le au faitau: Aua le faaseseina e le Taimi' fa'amatalaga sese ma fa'afoliga fa'atatau.
Faamatalaga
1. Kareem Fahim, "I le vevesi mo Aikupito, Morsi Malosi o Taʻitaʻiʻau," Times NY, Aokuso 12, 2012.
2. David D. Kirkpatrick ma Steven Erlanger, “O le Ta’ita’i Fou a Aikupito e Fa’ailoa Atu Tu’utu’uga mo So’otaga Amerika-Arapi,” Times NY, Setema 22, 2012. O se tulitatao i luga ole laiga i le faatalanoaga e aoga foi le faitau, lea e tuuina atu ai Morsi o se peresitene mautinoa, naunau mo sootaga vavalalata ma le US ma Sisifo: Steven Erlanger ma David D. Kirkpatrick, “Faatalanoaina Aikupito Peresetene Islamist: Tali i Fesili a le Aufaitau,” NY Times, The Lede, Setema 24, 2012.
3. I ata vitio mai le 2010, o loo faalogoina ai le tala a Morsi i le gagana Arapi e faapea o tagata Siona o ni “tupuga a ape ma puaa” (David D. Kirkpatrick, “Morsi's Slurs Against Jews Stir Concern,” Times NY, Ianuari 14, 2013). Na mafua ai se faʻalavelave tele i Uosigitone ma na vave ona faʻaaogaina Morsi (Faʻatonu, "President Morsi's Repulsive Comments," Times NY, Ianuari 15, 2013). E pei lava o le vave, na faia ai e fesoasoani a Morsi ni alofaga le mautonu i le au faasalalau mai fafo lea na le faatalitonuina ai se tasi, e le itiiti foi tagata Aikupito lava latou (David D. Kirkpatrick, “Morsi Says His Slurs of Jews Were Taken Out of Context,” Times NY, Ianuari 16, 2013), ae na faʻaalia ai le salamo o Morsi. Ma o le faanoanoaga lenei o le Times' fetu tusitala i mataupu i fafo, a o ia taumafai e fautuaina le Failautusi fou o le Setete o John Kerry i le mea e faamoemoeina pe a ia "valaau atu i la tatou paaga ua leva o Aikupito, o lona peresitene, Mohamed Morsi, matou te maua [sic] i fafo, i le 2010 na faamatalaina ai tagata Iutaia o ni 'tupuga a manuki ma puaa.' O ai na iloa?” (Thomas L. Friedman, “Sia Tulafono Uma,” Times NY, Ianuari 22, 2013). Leai i Cairo: Sa masani tagata Aikupito i le fa'atauva'a ma le mata'utia a Morsi i le gagana Arapi.
4. Elizabeth Bumiller, “I Cairo, Panetta Faailoa le Lagolago mo le Peresetene Fou o Aikupito,” Times NY, Iulai 31, 2012. O le isi tasi o le booboos a Panetta: "Peresitene Morsi ma Field Marshal Tantawi e matua lelei le mafutaga ma o loʻo galulue faʻatasi i le mea e tasi" - e leʻi atoa le lua vaiaso aʻo leʻi faʻateʻaina Tantawi. Na faaiuina le tusiga i lenei talanoaga malie: “'Na e faaaluina se taimi i le Iunivesite o Kalefonia i Saute,' o le tala lea a Mr. Panetta ia Mr. Morsi, o le na luelue lona ulu i le ioe. 'O lo'u fale o Monterey.'” A uma, o se maa taua o Times NY puipui ulaula.
5. David D. Kirkpatrick, “O Le Tausia o le Afi a le Isalama ua Siitia e avea ma leo Filifilia Fou a Aikupito,” Times NY, Mati 12, 2012. O se tuufaatasiga o le tele o mea moni eseese, o se tala manaia pea lenei, e pei o le tele o mea o loʻo taʻua ai ma mea na te lafoaia. Na faamatalaina e Kirkpatrick el-Shater o se "tagata agavale muamua," lea na te leʻi i ai lava - seʻi vagana o le avea ma sui auai i le va o le 16 ma le 18 tausaga i le lala talavou o le Arab Socialist Union i le 1960 i lalo o Nasser e agavaa i le agavaa o le "tagata agavale muamua." I se isi vaega o le tusiga, fai mai Kirkpatrick o le el-Shater o le Usoga "sili ona taua i totonu o le fautua mo le faʻaleleia ma le faʻafouina" (atonu ona o le el-Shater na faʻamalosia le Usoga se malamalamaga o Islama e aofia ai le "faipisinisi-faipisinisi tau tamaoaiga tau maketi," e ui lava na te le faia manino le sootaga). O loʻo faʻaauau pea i totonu o le tusiga, o loʻo faʻamatalaina e Kirkpatrick le manuia o el-Shater i le taofiofia ma le le aofia ai o le toe fuataʻi uma i totonu o le Usoga (faʻafefea ona faʻafefea e Kirkpatrick le va o le el-Shater o loʻo manatu i totonu ma le taofiofia e el-Shater o suiga i totonu?).
6. David D. Kirkpatrick, “O Le vevesi i Aikupito e Faaosofia ai le Lapataiga o se Paʻu,” Times NY, Ianuari 29, 2013.
7. Shaimaa Fayed, “Ua salalau le vevesi o tagata faigaluega i le vaega o ie a Aikupito, Reuters Iulai 18, 2012. Fa'asalalau lautele i le gagana Arapi mo le vaitaimi lava e tasi e mafai ona maua i le lua fa'asalalauga tuto'atasi Kairo, al-Masry al-Youm ma al-Shorouk.
8. Mo ni faataitaiga ofoofogia se lua, tagai ia Anthony Shadid, “Suez Canal Workers Join Broad Strikes in Egypt,” NY Times, Fepuari 17, 2011, ma Anthony Shadid, "Uncharted Ground Ina ua Fa'ai'u le Pulega a Aikupito., " Times NY, Fepuari 11, 2011.
9. O se sailiga vave o tala na tusia pe na tusia faatasi e David D. Kirpatrick, le Taimi' Cairo Bureau Chief, i le taimi o le au peresitene e tasi le tausaga a Morsi (Iuni 30, 2012 - Iuni 30, 2013) o loʻo faʻaalia ai le itiiti ifo i le 10 tusiga o loʻo taʻua ai le IMF, e masani lava 2-3 laina i le vein lava e tasi. O se faʻamatalaga masani lenei: "E lapataʻia e le au ofisa o le Iunaite Setete se faʻalavelave seʻi vagana ua vave ona faia e Aikupito se afifi o lafoga faʻaopoopo ma faʻaitiitiga fesoasoani e noatia i le $ 4.8 piliona nonogatupe mai le International Monetary Fund. O lena mea o le a faatalitonuina ai isi tagata faaune atu e faapea, ua lava le agavaa o Aikupito e maua ai le faitau piliona o isi nonogatupe faaopoopo e manaomia e faafetaia’ia ai lona faaletonu” (David D. Kirkpatrick, “Short of Money, Egypt Sees Crisis on Fuel and Food,” Times NY, Mati 30, 2013). E leai se tasi Times tala i le vaitaimi lava e tasi o loʻo taʻua ai ni faʻalavelave faʻaleagaina o faiga faʻavae a le IMF, ae le gata i lea o le tetee malosi a le itu tauagavale o le ogatotonu o le tamaoaiga o Aikupito (eg, Wael Gamal, "Sons of Thatcher in the Brotherhood and Salvation Front," Ahram i luga ole Laina, Aperila 25, 2013.)
10. Khaled Fahmy, "I luga o fascism ma fascists," Ahram i luga ole Laina, Iulai 21, 2013. O le tele o faʻamatalaga tutusa o loʻo faʻaalia i: David Hearst ma Patrick Kingsley "O Aikupito Mohamed Morsi o loʻo tumau pea le tetee aʻo faʻatupulaʻia le fefe i taua a le malo," O Loo Vaaia, Iuni 30, 2013. Ina ua sasaa atu mea leaga o le lipoti o le sailiga o mea moni i le au lomitusi ia Aperila, e uiga i le solitulafono a leoleo ma le militeli i le taimi ma le maeʻa ai o le fouvalega i le 2011, "Na filifili Morsi e viia le vaegaau ma leoleo, ma siitia le au aoao e toatolu. .” O vaega filifilia o le lipoti o le sailiga o mea moni ua toe faia i le gagana Peretania i le: Patrick Kingsley ma Louisa Loveluck, "Fomaʻi Aikupito 'faatonuina e fai le taotoga i tagata tetee e aunoa ma se faʻamaʻi'," O Loo Vaaia, Aperila 11, 2013.
11. Ahmed Aboul Enein, “Taivalea ma tetee a le Leipa i lalo o Morsi,” Aso Taʻitasi Tala Fou Aikupito, Aperila 28, 2013.
12. Talu mai le amataga o le fouvalega a Aikupito i le 2011, o toa sili e leʻi taulia o tagata faigaluega ia, mo le tele o tausaga aʻo leʻi pa'ū Mubarak, sa latou faia ni osofaʻiga vao ma le tetee i faiga faʻavae a le malo. O lenei feso'ota'iga ua toeititi lava amana'ia e le au tusitala i Sisifo. O nai tuusaunoaga na o ni tusitala alualu i luma (mo se faataitaiga, i tua i le 2011, Alain Gresh, "L'Egypte en Revolution," Le Monde Diplomatique, Juillet 2011) ma tusitala o talafaasolopito o Sasaʻe Tutotonu (mo se faʻataʻitaʻiga, talu ai nei, Joel Beinin, "Egyptian Workers After June 30," Poloketi Suesuega ma Fa'amatalaga Sasa'e Tutotonu, Aokuso 23, 2013). E pei ona matauina e se tusitala Aikupito ma se tagata fai faatemokalasi ua leva i le 2011: “O le ulufale atu o le vasega o tagata faigaluega o se malosiaga lautele tutoatasi ma ana osofaiga lautele tutoatasi, o le mea lena na faamutaina ai le pulega a Hosni Mubarak” (Hossam el-Hamalawy, “Faaliliuga Igilisi. o le Faatalanoaga ma Hossam El-Hamalawy i le matafaioi a Iuni a Leipa i le Fouvalega a Aikupito, " Jadaliyya, Aperila 30, 2011).
13. Amr Darrag, “O le Toto o Aikupito, Autasi a Amerika,” Times NY, Op-Ed Contributor, Aukuso 15, 2013. Amr Darrag, o se sui o le komiti faafoe o le FJP, o se failauga lelei ma lamolemole Igilisi. O lana tusiga o se ta'uaiga ita ma le ita tele i le faalataina ma le tetee a le militeri i le FJP ma le Usoga. O le isi failauga lelei i le gagana Peretania ma o se failauga aloaia mo le Usoga o Gehad el-Haddad, o le sa masani ona faafesootai e David D. Kirpatrick o le Times mo le vaaiga i totonu mai le Usoga. I se tasi o tuuaʻiga ita tele a Gehad el-Haddad i le faalataina o le vaegaʻau ina ua mavae le aso 3 o Iulai, na ia faamatala ai le auala na fuafua ai le ʻauuso e faia le latou tetee, ma faaiʻu i le sasao aʻe o le afi: “A lē o le faamalosia o le ulu o le ʻautau i lo latou nofoaga, e tatau ona latou faia. ia aoaoina se lesona ina ia aua nei toe oso atu o latou ulu i tulaga faapolokiki, ina ne’i tatou feoti i le taumafai” (Edmund Blair, Paul Taylor ma Tom Perry, “Special Report: How the Muslim Brotherhood lost Egypt,” Reuters, Iulai 25, 2013).
14. O le sauāga sili ona leaga na mafatia ai le ʻauuso i aso ua mavae, ina ua lē taulau la latou taumafaiga e fasioti Nasser i le 1954. Ae muamua atu, i vaitausaga o le 1930 ma le 1940, sa fesoasoani le ʻauuso i le taofia o le ʻaufaigaluega ma vaega faa-komunisi. O nisi taimi i le taupulepulega ma pulega faakolone a Peretania, na galulue ai le Usoga e tetee atu i le tetee i le colonial movement na taitaia e le vaega autu a le atunuu o lena taimi, le Wafd Party. I vaitausaga o le 1970, 1980 ma le 1990, na onosaia ai e le ʻauuso le tele o taamilosaga o mea e nonofo ai ma sauāina, ae na toe avea foʻi ma taufaaleaga aogā mo pulega pule. O le amataga o le talafaasolopito o le Usoga o loo toe faamatalaina i se tusi mataʻina e faavae i luga o pepa taʻutaʻua mai faamaumauga a le malo o Peretania: Mark Curtis, Mataupu Faalilolilo: Feau a Peretania ma le Radical Islam, Serpent's Tail, Lonetona, 2010.
15. David D. Kirkpatrick ma Mayy el Sheikh, “O se Pu’eina Aikupito, ma se Usoga o loo Taufetuli,” Times NY, Aokuso 20, 2013.
16. Sharif Abdel Kouddous, “O Loʻu Tuagane, le Uso,” Aikupito Tutoʻatasi, Aperila 26, 2012. O se tala mataʻina lenei e uiga ia Mohammed Abdel Kouddous, o se tusitala lauiloa ma Muslim Brother. Sharif Abdel Kouddous ose tusitala mo Talokalasi Nei! ma se uso i le National Institute, o lē na tupu o le tei o Mohammed. Aikupito Tutoʻatasi ose lomiga fa'aperetania al-Masry al-Youm, o se tasi o fa'asalalauga autu e lua a Aikupito i le gagana Arapi.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo