I le aso 26 o Me, na toe suia ai e le Asosi a Faiaoga a le Iunivesite (AUT) i Peretania lana faaiuga muamua - na faia ia Aperila 22 - e toso i iunivesite a Isaraelu. Fa'amata'u ma fa'amata'u i fafo, e leai se mea faigaluega na fa'aaogaina faifaipea, fa'aleagaina ma fa'apolopolo e pei o le fa'apea o le a'oa'oga tama'ita'i ua solia ai le sa'olotoga tau a'oa'oga. O le sa'olotoga e gaosia ma fefa'asoaa'i le poto ma manatu sa fa'atauaina e tusa lava po'o le a le tulaga o lo'o iai. E lua fa'aletonu autu i lenei finauga. E fa'aituau fa'aituau ona e na'o le fa'atauaina o le sa'olotoga tau a'oa'oga a Isaraelu. O le mea moni o Palesitina ua teena aia tatau faʻapea foʻi ma le saʻolotoga tau aʻoaʻoga ona o le pulega a Isaraelu ua leiloa ia i latou o loʻo faʻatauina. Ma o lona fa'aeaina o le sa'olotoga tau a'oa'oga e avea o se fa'atauga sili i lo isi sa'olotoga uma e fa'atatau i le fa'avae o aia tatau a tagata. O le aia tatau e ola ai, ma le sa'olotoga mai le fa'ato'ilaloina ma pulega fa'akolone, e ta'u mai ai ni nai mea, e tatau ona sili atu lona taua nai lo le sa'olotoga tau a'oa'oga. Afai e sao le vaega mulimuli i soo se auala i le taofiofia o le aia tatau muamua, sili atu ona taua, e tatau ona tuʻuina atu. I le tulaga lava lea e tasi, afai o le tauiviga ina ia ausia le mea muamua e manaʻomia ai se tulaga o le taofiofia o le mea mulimuli, o lona uiga. O le a matua aoga lava.
Ae e iai se fefa'ataua'iga fa'amalosia? O le sa'olotoga tau a'oa'oga e va'ava'ai ma aia tatau a tagata soifua? I le tele o tulaga, leai; ae, i tulaga patino o sauaga faifai pea ma soliga tumau o le tulafono faava o malo e lagolagoina - manino pe le manino - e faʻalapotopotoga faʻaleaʻoaʻoga, o le tali o se ioe mautinoa. I le agai atu i le faaiuga o le vaitaimi o le apartheid, ina ua teena e le lalolagi aʻoaʻoga a Aferika i Saute - o se vaega o le pulega lautele o faasalaga ma boycotts na lagolagoina e Malo Aufaatasi i lena taimi - o se tikeri o le solia o le saolotoga tau aʻoaʻoga na matuaʻi aʻafia ai. O lena mea na talia e le lalolagi lautele, e ui i lea, o se tau talafeagai e totogi i le taui mo le sao i le faatoilaloina o le apartheid ma le mauaina o le tele o saʻolotoga faavae na teena ai tagata uli Aferika i Saute mo augatupulaga. Mai se vaaiga fa'ale-aganu'u, o le sa'olotoga mai le fa'ailoga lanu ma le fa'ato'ilaloina fa'akolone na sa'o ona iloa e sili atu le loloto nai lo "a'afiaga e le mana'omia" na mafua i a'oa'oga ma isi sa'olotoga o tagata a'oga ta'ito'atasi e fa'afeagai ma le fa'ailoga tagata. O le savaliga i le sa'olotoga e tatau ona fa'atapula'aina mo sina taimi se vaega o le sa'olotoga, e na'o se vaega o le faitau aofa'i na fiafia i ai.
Ma, i le lagolagoina o le mataupu faavae o le ola tumau, e le mafai e se tasi ona vaai ia Isaraelu i se vaaiga faapena. E pei ona faalauiloa faalauaitele e le Fono a Ekalesia a Aferika i Saute, le Archbishop Desmond Tutu, le taitai o le ANC ma le minisita o le malo o loo i ai nei Ronnie Kasrils ma le fiaselau o le au aʻoaʻoga taʻutaʻua, iunionisi fefaʻatauaʻiga ma tagata fai aia tatau i Aferika i Saute, o le faiga a Isaraelu o le faailoga tagata ma le sauaina colonial e tutusa lelei lava. i le malo fa'apartheid ua le toe fa'atulafonoina e fa'amaonia ai le vala'au a Palesitina mo fa'asalaga e tutusa ma fa'asalaga na fa'aalia faasaga ia Aferika i Saute i aso ua tuana'i. O le fefaʻatauaʻiga tutusa na talia i le mataupu a Aferika i Saute o le a feagai ma le tauiviga Palesitina mo le saolotoga, amiotonu ma le filemu.
Ae ui i lea, e tatau ona maitauina i totonu o le tala a Isaraelu, o le mea o loʻo puipuia ma le totoa e le au teteʻe i le faʻatamaʻia e le gata o le le faʻaogaina o le aʻoga a Isaraelu i le lalolagi atoa o tagata atamamai ma le auai i le "fetufaaiga saoloto o manatu," ae faʻapea foʻi ma faʻamanuiaga faʻapitoa ma faʻatusa o le olaga faʻaleaʻoaʻoga. I lenei tulaga, o le teenaina o tamaʻitaʻi faʻaleaʻoaʻoga ina ia faʻasaoina ai saʻolotoga ma faʻamanuiaga a tagata aʻoga Isaraelu, aʻo le amanaʻiaina o aia tatau ma saʻolotoga sili ona taua a Palesitina - tusa lava pe aʻoaʻoina pe leai - o se tulaga mataʻutia o tulaga faʻalua.
E taua foi le taʻua o le manatu o le saolotoga tau aʻoaʻoga ua faʻaleagaina e le au teteʻe i le boycott ma le malamalama sese e le tele o isi i lenei mataupu faapitoa. I sosaiete faatemokalasi, o le aʻoga e vaʻavaʻai i tagata atamamai o latou tusitusiga ma gaioiga e mafai ona faʻamatalaina e faʻaosofia ai le feitagaʻi faʻailoga tagata. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata aʻoga i le Iunaite Setete ma Europa oe na faʻafitia na tupu le holocaust, poʻo i latou na luʻitauina mea moni talia e uiga i ai, na feagai ma faiga faʻasalaga mamafa mai a latou iunivesite ma faʻasalaga mai a latou paaga ma faʻalapotopotoga faʻapolofesa. I Isaraelu, peitaʻi, o le faʻailoga lanu e faasaga i Palesitina ma Arapi o se uiga masani o lauga ma faʻataʻitaʻiga i aso uma i le lautele o sosaiete, o le manatu o le saolotoga tau aʻoaʻoga e matua faʻatumauina e aofia ai le saolotoga e faʻaalia ai manatu faʻailoga lanu ma faʻaosofia ai le ita, faʻamama faʻatagata. , ma sili atu ona leaga.
Boycotts ma faʻasalaga e leʻo faʻasaienisi saʻo - pe a iai se saienisi. Latou te aʻafia ai faʻalapotopotoga moni o loʻo tuʻuina atu galuega ma auaunaga i tagata moni, o le toʻatele oi latou atonu e le o aafia saʻo i le le tonu na faʻaosofia ai na faiga faʻasalaga i le mea muamua. So'o se fa'atama'i, fa'amoemoe e toe fa'afo'i faiga le tonu, o le a fa'aleagaina ai nisi o tagata ta'umamaina. E leai se tala. O le mea lea e tatau ai i se tasi ona fa'atatau ile fa'atonuga manino ma le amio mama e fa'amasinoina pe o mafua'aga o le vala'au mo le solomuli ma lona taunu'uga fa'amoemoe e fa'amaonia lelei ai lena fa'alavelave fa'afuase'i. I le tulaga o iunivesite a Isaraelu, o le mamafa o mafuaʻaga e le mafai ona sili atu le taua pe faʻapolokiki.
Isaraelu Boycott
Mo le tele o tausaga, o fa'alapotopotoga fa'aa'oa'oga a Isaraelu o lo'o galulue fa'atasi i faiga fa'akolone ma fa'ailoga lanu a Isaraelu. Faʻatupeina e le malo, ua latou saofagā i taimi uma ma faʻaletino i le faʻavaeina o le puipuiga a le militeri, ma, o le mea lea, i le faʻaauauina o ana solitulafono, o lona faʻaleagaina o aia tatau a tagata Palesitina ma lana faiga faʻavae o le apartheid.
E feteenai ma le ata sese - na faia ma maketiina ma le atamai e Isaraelu ma ona tagata tetee, o tagata aʻoga e aofia ai - o le aʻoga a Isaraelu o se "faʻamalama o le malamalama" ma o se faavae mautu mo le tetee atu i le galuega, o lenei aʻoga o le mea moni o se vaega o "le ofisa aloaia. Faʻasalalauga a Isaraelu, "e tusa ai ma le tala a Ilan Pappe, o se tasi o taʻitaʻi Isaraelu "Talafaasolopito Fou" na faʻaalia le faʻamamāina faʻale-aganuʻu o Palesitina i le taimi o Nakba. [1]
E le gata o le tele o aʻoaʻoga a Isaraelu e puipuia pe faʻamaonia le tala faʻa-kolone a latou setete, latou te faia se sao sili atu i le faagasologa o sauaga. Toeitiiti lava o i latou uma o lo'o galulue ma le usita'i i 'au fa'apolopolo a le autau i tausaga ta'itasi, ma auai i, po'o le itiiti ifo o le molimau le leoa, solitulafono na faia e aunoa ma se fa'asalaga faasaga i tagata lautele Palesitina. I le 38 tausaga mulimuli o le pulega faasolitulafono a Isaraelu, e toʻaitiiti lava i latou na tetee ma le lotofuatiaifo i le auai i le vaegaʻau i oganuu na nofoia. O i latou na tete'e fa'apolokiki le nofoia o fanua Palesitina i so'o se tulaga fa'alaua'itele o lo'o tumau pea i se vaega to'alaiti fa'anoanoa. [2]
E oo lava i le saolotoga tau aʻoaʻoga faʻaaloalogia i luga o tolauapiga a Isaraelu o loʻo taumafai faʻasalalauga Isaraelu e faʻaalia i le aufaasālalau ua matua faʻateleina. O lo'o taofiofia lelei i totonu o tapula'a na fa'atonuina e le fa'avae Zionist; o tagata tetee e taumafai e lu'iina na tuaoi e matua'i tulia ma temoni. O le mafuaʻaga lea o le isi faʻamoemoega o le tuʻuina atu o le aʻoaʻoga boycott o le "tuuina atu o se auala e sili atu ai le faʻatagaina lautele o felafolafoaiga," i upu a Oren Ben-Dor, [3] o se tagata aʻoga Peretania e tupuga mai Isaraelu. “O lea saʻolotoga o le mea tonu lava lea e lē o iai iā Isaraelu,” na ia faaopoopo mai ai. Mai lenei itu, o le boycott ua vaʻaia e moni lava "fausiaina" saolotoga tau aʻoaʻoga moni. "O le talitonuga Zionist lea o loʻo faʻamaonia ai e tatau ona taofi e Isaraelu lona toʻatele o tagata Iutaia e le mafai ona finauina i totonu o le atunuʻu - ma le faavae o le tetee i le faʻatagaina o le toe foʻi mai o tagata sulufaʻi Palesitina. O nai tagata popoto e fa'amalosi e fesiligia lenei povi paia ua fa'aigoaina o 'tagata fa'atauva'a." Na osofaʻia e Ben-Dor i latou i le "agavale" o Isaraelu oe na tetee i le faʻatamaoaigaina o ni "tagata atamamai i le taofiofia o felafolafoaiga ...."
E tusa lava po o le a le tali atu a le tagata lava ia o tagata aʻoga a Isaraelu, o se suʻesuʻega faʻapitoa ma le faʻaogaina o le taʻusalaina o aʻoga aʻoaʻoga a Isaraelu i solitulafono na faia e faasaga i tagata Palesitina o le a faʻaalia ai le tele o faʻamaoniga faʻamaonia. E oo lava ia Baruch Kimmerling, o se tagata aʻoaʻoga taʻutaʻua Isaraelu e tetee i le toesea o aʻoaʻoga, na ia tusia: “O le a avea aʻu ma tagata muamua e taʻutino atu o aʻoaʻoga a Isaraelu o se vaega ma se vaega o le malo sauā o Isaraelu lea na ... faia ni solitulafono matuia faasaga i tagata Palesitina. ” [4] O mea moni o loʻo tuʻuina atu i lalo ua naʻo se vaega itiiti o faʻamaoniga o loʻo vaseina ai lenei solitulafono faʻalapotopotoga. E sili ona taua i latou i le malamalama o faʻamatalaga sese na faʻasalalau e nisi o aʻoaʻoga i tagata Isaraelu na oʻo i se mea e sili atu nai lo le paʻu o amioga ina ua latou auai i le aufaipese a le aufaipese i le faʻasalalauina o le afa-upu moni - pe sili atu ona leaga - e puipuia ai a latou aʻoga mai le faʻalumaina faavaomalo.
Iunivesite o Haifa - Fa'ailoga Fa'a-Fa'alapotopotoga
O le Iunivesite o Haifa e le gata ina talia le faʻailoga lanu ma faʻamatalaga a ona faiaoga, ae o loʻo tuʻuina atu ai foʻi le lagolago faʻapitoa ma faʻapea le faʻamaoniaina o gaioiga a tagata aʻoga o loʻo auai i sikolasipi lea na faʻaalia lautele o le faʻailoga lanu poʻo le faʻaosofia i le faʻailoga lanu ma le faʻamamaina o ituaiga e faasaga i Palesitina o teritori o loʻo nofoia. ma tagatanuu Palesitina o Isaraelu lava ia. O lenei fa'atulafonoina e tu'uina atu e le iunivesete e ala i lona lagolagoina o matagaluega fa'alea'oa'oga ma nofoaga su'esu'e i lalo o lo'o fa'atinoina ai galuega fa'ailoga lanu.
E ui i le toʻatele o tagata aʻoga Arapi-Palesitia, o le Iunivesite o Haifa o loʻo i ai, pe o loʻo faʻamalieina, o se aganuu o le faʻailoga tagata - e faasaga i tagata Arapi lautele ma Palesitina aemaise lava - lea e faʻaalia i le mea moni e faapea o sui o ona aʻoaʻoga e lagolagoina le faʻailoga tagata "aʻoaʻoga," lolomi. pepa su'esu'e mata'utia, ma lagolagoina le fa'amama fa'atagata e aunoa ma se fa'asalaga. Ua le mafai e le iunivesite ona faʻasalaina ia tagata aʻoga poʻo le suʻesuʻeina lelei o tuʻuaʻiga o le faʻailoga lanu na laga faasaga ia i latou.
E maua ai le lagolago fa'alāpotopotoga i tagata fa'ailoga lanu ma a latou galuega su'esu'e. O le sili ona ta'uta'ua o nei a'oa'oga o Arnon Sofer, o le ta'ita'ifono o le geo-strategy i le Iunivesite o Haifa ma le sui ta'ita'ifono o lona Nofoaga Autu mo Su'esu'ega Puipuiga a le Atunu'u. Ua lauiloa foi o ia i Isaraelu o le perofeta o le “Faamata’u tagata Arapi.” Na ia taʻutaʻua le auala o le pa apartheid a Isaraelu - na taʻutino mai e le tusa ai ma le tulafono e le Faamasinoga Faavaomalo o Faamasinoga i Hague, ia Iulai 9, 2004 - fai mai, "O laʻu faafanua tonu lea." [5]
Polofesa Sofer, o le e manatu i le maualuga o le fanau mai o tagatanuu Palesitina o Bedouin o Isaraelu o se "faalavelave," ma e leai se onosai mo "faatemokalasi ma upu matagofie," [6] ua tele tausaga o faalauiloa faalauaitele "siitia ofo fua" - poʻo fa'amama fa'aleaganu'u - o Palesitina i teritori o lo'o nofoia fa'apea fo'i ma sitiseni Palesitina o Isaraelu, ina ia fa'amautinoaina "se setete o Siona-Iutaia ma le to'atele o tagata Iutaia." I se tasi o valo'aga fa'apitoa, na fai mai ai Sofer, "Pe a nonofo le 2.5 miliona [Palestinians] i Kasa tapuni, … o na tagata o le a avea ma manu tetele atu nai lo le taimi nei, faatasi ai ma le fesoasoani a se tagata lotu Isalama valea. … O lea, afai tatou te mananao e ola pea, e tatau ona tatou fasioti ma fasioti ma fasioti. Aso uma, aso uma. Afai tatou te le fasioti tagata, o le a tatou le toe i ai. Pau lava le mea ou te popole ai o le auala e mautinoa ai o tama ma alii [Iutaia] o le a faia le fasioti tagata o le a mafai ona toe foi atu i o latou aiga ma avea ma tagata masani." [7]
O le faalauiloaina e le Iunivesite o Haifa o mataupu faavae o loo i tua atu o le “Mitzpim Project,” [8] lea e taulaʻi i le “Iutaia” o Kalilaia i le 1970 ma le 80, o le isi lea nofoaga pogisa i lona faamaumauga o le aufaatasi i galuega faatino e lagolagoina ai le faailoga tagata e faasaga i Palesitina-Arapi. . Na lomia talu ai nei se tamaitusi e suʻesuʻeina ai le manuia o le poloketi i le ausiaina o lona sini, o lona uiga o le suia o le paleni o le faitau aofaʻi o tagata i lena vaega mo tagata Iutaia Isaraelu. O loʻo tufatufa atu e le Iunivesite le tamaitusi i aʻoga maualuga ma faʻalapotopotoga faʻapitoa, ma faʻapea "o le aʻoaʻoina o tupulaga i le lumanaʻi tulaga le taliaina e tulaʻi mai ai ni fesili ogaoga," e tusa ai ma Haʻaretz. O Sofer lava ia e mimita i le iai o se “aafiaga i le mea o nuu tumutumu mauga o Iutaia [mitzpim, i le gagana Eperu] na faavaeina mulimuli ane.” [9]
nei mitzpim na fuafuaina, i upu a se tasi o aumea a Sofer, o Aperaamo Dor, ina ia faateleina le faitau aofaʻi o tagata Iutaia i Kalilaia ma "tusa i le va o poloka o nofoaga o Arapi, ina ia taofia ai lo latou mafaia ona fausia se faʻaauau o le teritori." O le isi sini o le faia lea o le “faatoʻilaloina o nofoaga e nonofo ai [Iutaia] ma le ‘faatoʻilaloina’ o le oganuu e ala i auala e ui atu i ai ma e ala i le iai pea o tagata Iutaia i lenā vaipanoa.” Fai mai Ha'aretz i luga o le poloketi, "A aunoa ma ni upu faʻafefeteina, o le suʻesuʻega na faʻaalia ai o le faavae o le poloketi o mataupu faavae o le faʻailoga tagata, phobia demographic, ma le manatu e le tutusa tagatanuu Arapi o le atunuu ae o loʻo avea ma se taufaamatau i lona i ai," ma o le “faailoga tagata ma le lē tutusa [faasaga i tagata Arapi] e lē o se faiga lē taulau ae o se faamoemoe ua iloa lelei.” [10]
O le faʻamaoniga sili ona lata mai o le taʻusalaina o le Iunivesite o Haifa i le faʻamalosia o le faʻamamaina o ituaiga, o le taloina o se fonotaga ia Me 17, 2005 ua faʻaulutalaina "The Demographic Problem and Demographic Policy in Israel." Faʻamanuiaina e le Rector o le iunivesite, o lenei faʻasalalauga faʻapitoa mo le tuʻuina atu o le "faʻailoga tagata" - e leʻi faʻamaonia le taimi e fetaui ma le 57th anniversary o le Nakba - e aofia ai toetoe lava o faʻaaʻoaʻoga ma faʻapolokiki malamalama o le faʻamamaina o ituaiga, e pei o le Arnon Sofer, Yoav Gelber, Yitzhak Ravid, Brigadier-General Herzl Getz, General Uzi Dayan, ma Yuval Steinetz. O Ravid, o se tagata suʻesuʻe i Rafael, le tagata gaosi oloa a Isaraelu, sa avea ma fautua e taofia le tuputupu aʻe masani o le faitau aofaʻi o Palesitina i Isaraelu, ma fai mai "o potu tilivaina i Soroka Hospital i Beʻer Sheva ua avea ma fale gaosimea mo le gaosiga o se faitau aofa'i i tua." [11]
O le faatonu o le Iunivesite o Haifa talu ai nei na “faasaoina” ai Dr. David Bukay, [12] o lē o loo faiaoga i le Matagaluega o Saienisi Faapolokiki, i so o se mea sese e ui lava i le mea moni na faatonuina e le loia sili a Isaraelu se suesuega faasaga ia te ia i luga o le masalomia o le “faaosofia o le faailogalanu,” i le mauaina o se tagi aloaia na faila e Mossawa-The Advocacy Center for Arab Citizens of Israel (kopi o le uluai kopi i le gagana Eperu o loʻo maua). Na faia e Bukay ni faʻailoga faʻailoga "e leʻi tupu muamua" e faasaga i Arapi ma Mosalemi i le taimi o ana lauga, e tusa ai ma Mossawa. O ana lomiga, lea na ia puipuia ai ana manatu faʻailoga lanu o le "The Arab character," e aofia ai faʻailoga e pei o le "Mohammad's Monsters" ma le "The First Cultural Flaw in Thinking: The Arab Personality." [13]
I se tusi na tusia iā Mati 13, 2005, (o loo maua le kopi o le uluaʻi gagana Eperu) e tali atu ai i le tagi a Mossawa, na tusi ai le sui loia sili, o Shai Nizan: “Ina ua uma ona ou suʻesuʻeina le mataupu, na ou filifili loa e tuuina atu se faatonuga i leoleo. e tatalaina se suʻesuʻega a Dr. Bukay i luga o le moliaga o le faʻatupu faʻailoga lanu ….”
I se faʻataʻitaʻiga masani o le ufiufi faʻalapotopotoga, na faia ai e le faipule o le Iunivesite o Haifa, Prof. Yossi Ben Artzi, lana lava "suʻesuʻega" naʻo le faʻaiʻuga o faʻamatalaga na mafua mai ia Bukay i le aufaasālalau "e leʻi faia i le auala na latou taʻua ai ma vaega o o fuaiupu na tautalagia i tulaga eseese na tuufaatasia e ala i le faʻaogaina." [14]
Na tusia e le loia a Mossawa (o loo maua le kopi o le uluai tusi i le gagana Eperu):
“O Dr. O faʻamatalaga a Bukay o loʻo lisi atu i luga o loʻo i ai faʻamatalaga o le faʻaleagaina, faʻalumaina, faʻafefe ma faʻatupu vevesi e faasaga i se vaega o le faitau aofaʻi e faʻavae i luga o lona faʻalapotopotoga faʻale-atunuu; ma o lenei, i lo matou manatu, ua solia [le tulafono talafeagai a Isaraelu faasaga i le faaosofia] o le 1977 lea e faasaina ai le faaosofia o le faailogalanu. E le gata i lea, o taʻutinoga o loʻo lisiina, o loʻo i ai le faamemelo, lagona alofa, le fiafia ma le lagolago moni mo sauaga ma le mataʻutia, o loʻo aofia ai foi se soliga o le [tulafono] o le 1977.
Na finau Mossawa e leai se avanoa mo le "faapalepale i le faailogalanu ma le faaosofia o tautalaga" e pei o Bukay, lea e "lafi i tua o puipui o le 'saolotoga tau aʻoaʻoga'".
O le mea e ofo ai, o Ken Jacobson, o le sui faatonu o le Malo o le Anti-Defamation League, na “faateia” foi ina ua uma ona faitau i le mataupu a Dr. Bukay e uiga i le “tagata Arapi.” I le ioeina o le manatu mulimuli a Mossawa, na ia tuuaia ai le peresitene o le Iunivesite o Haifa mo le le faitioina o Bukay:
"E masani lava matou te faʻaaloalo i le saolotoga o aʻoaʻoga ma malamalama e naʻo le pau lea o le auala e mafai ai e le aʻoga ona galue, ae matou te talitonu e tatau i peresitene o iunivesite ona taʻusalaina ia mea. E le lava mo se peresitene o le iunivesite le faapea mai o lana faalapotopotoga o loo faatinoina le saolotoga tau aoaoga. E tatau foi ona ia fai mai o ia faamatalaga e matagā.” [15]
O le tusitala o le Ha'aretz na lipotia le tala ma faatalanoaina itu uma na aafia na tusia:
“E iai se mea uiga ese o loo tupu i le Iunivesite o Haifa. I le tasi itu, o le Anti-Defamation League e 'matua faʻalavelave' i le tusiga a Bukay ona o ana 'faʻaleagaina faʻaleagaina' ma ua amataina e le loia sili se suʻesuʻega faasaga ia Bukay i luga o le masalosalo o le faʻailoga faʻailoga. I le isi itu, o loʻo faia e le iunivesite se faʻasalaga faʻasaga i le tamaititi na tuʻuaia Bukay i le faʻailoga lanu. [16]
Iunivesite Eperu — Colonial Land Grab
O se moliaga na tuuina atu i le pulega a le AUT e le Palestinian Federation of Unions of Universities' Professors and Employees faasaga i le Iunivesite o Eperu, mo se faataitaiga, o loo faaalia ai mea moni ua faamauina lelei:
I le 1968, e silia ma le tasi le tausaga ina ua mavae O le nofoia e le militeri a Isaraelu i Kasa ma le Faletupe i Sisifo (lea e aofia ai Ierusalema i Sasae, e tusa ai ma iugafono a le UN Security Council), na ave faamalosi e le pulega a Isaraelu le 3345 dunums o fanua Palesitina, ma faavae a latou faaiuga i luga o le mataupu 5 ma le mataupu 7 o le Fanua (Acquisition for Public Faamoemoega) Tulafono 1943. Na lomia le faaiuga i le Kaseti aloaia a Isaraelu - le lomiga Eperu - numera 1425. O lea na "faʻatagaina" e Isaraelu. O le tele o lena fanua sa (o loo) umia tumaoti e Palesitina o loo nonofo i lena eria.
O se vaega tele o le fanua faoa faamalosi na tuuina atu i le Iunivesite o Eperu e faalautele ai lona lotoa. O tagata Palesitina e ona fanua na mumusu e tuua a latou meatotino, ma finau e faapea o le faoa faamalosi o le 1968 e le tusa ai ma le tulafono. I le 1973, na faamoemoe le faamasinoga a Isaraelu e lagolagoina le Iunivesite ma le setete. Na filifili le faamasinoga e tatau i aiga Palesitina ona o ese mai o latou fale ma ofoina atu i isi fale.
E tusa ai ma tagata tomai faapitoa faaletulafono, o le faavae mo le le tusa ai ma le tulafono a le Iunivesite o Eperu, o lenei fanua o se vaega o Ierusalema i Sasae, lea o se teritori nofoia e tusa ai ma tulafono faava o malo (tele UN iugafono e aloaia Ierusalema i Sasae o se vaega e le mavavaeeseina o le. Malo o Palesitina).
O le fa'atasia fa'atasi a Isaraelu o Ierusalema i Sasa'e, fa'apea fo'i ma le fa'atauaina o fanua Palesitina ma taumafaiga i le fa'ate'a fa'amalosi o ona tagata Palesitina i lea eria, e le tusa ai ma le tulafono i lalo o aiaiga o le International Humanitarian Law. [17]
O le faʻapipiʻiina o Ierusalema i Sasaʻe o loʻo nofoia i totonu o le Setete o Isaraelu ma le faʻaaogaina o tulafono faʻalotoifale a Isaraelu i lenei vaega ua faʻasalaina pea e le aoga ma le aoga e le lalolagi lautele, e aofia ai ma le UN Security Council. [18]
E ala i le siitia o tagata Isaraelu (tagata faigaluega ma tamaiti aʻoga) e galulue ma nonofo i fanua Palesitina o loʻo nofoia, o le Iunivesite Eperu, e pei o nofoaga uma a Isaraelu na faʻatuina faʻatulafonoina i luga o teritori o loʻo nofoia, ua matua solia ai le mataupu 49 o le Feagaiga Lona Fa a Sineva o le 1949 lea e faapea: "O le nofoia. e le tatau ona toe fa'afo'i pe fa'aliliuina vaega o lona lava tagata lautele i totonu o le teritori o lo'o nofoia ai."
E tusa ai ma mea o loʻo i luga, e le mafai e le Iunivesite o Eperu o Ierusalema ona faʻaaogaina tulafono faʻalotoifale a Isaraelu ina ia faʻamaonia ai faiga faʻamalosi ma le faʻatulafonoina na ia faia ina ia faʻateʻa ese ai aiga Palesitina o loʻo tumau pea le pule faaletulafono o le fanua o loʻo fesiligia i lalo o tulafono faavaomalo.
Talu ai ona o le tele o le feteʻenaʻi o latou faʻalapotopotoga i le faʻaleagaina o Palesitina, e tatau i tagata aʻoga a Isaraelu ona faʻamalosi e tetee i mea o loʻo faia i o latou igoa, ma la latou fesoasoani tuusaʻo ma le le tuusaʻo, pe taofi le faitio pe a filifili tagata aʻoga i le lalolagi atoa e ave i latou i le galuega.
mau faasino:
[1] Meron Rappaport, Na'o ia i luga ole Pa, Ha'aretz, Me 6, 2005.
[2] Na taʻua e Ilan Pappe: “Na oo atu le toʻilalo i aʻoaʻoga ona o aʻoaʻoga i Isaraelu na filifili e avea ma tagata aloaʻia, faaleatunuu. Na siaki e Prof. Yehuda Shenhav ma iloa ai mai le 9,000 o tagata aʻoga i Isaraelu, e na o le 30-40 o loʻo galulue malosi i le faitauina o faitioga taua, ma o se numera laʻititi, naʻo le tolu pe fa, o loʻo aʻoaʻoina a latou tamaiti aʻoga i se uiga taua. Zionism ma isi.” Ibid.
[3] Oren Ben-dor, E tatau ona faʻaauau le Boycott, The Independent, Me 30, 2005.
[4] Baruch Kimmerling, Le Uiga o Academic Boycott, ZNet, Aperila 26, 2005.
[5] Meron Rappaport, Se Pa i o latou Loto, Yedioth Ahronoth, Me 23, 2003, taʻua i:
http://www.gush-shalom.org/archives/wall_yediot_eng.html
[6] Ha'aretz, Fepuari 25, 2003.
[7] Ierusalema Post faaopoopoga i le faaiuga o le vaiaso Up Front, Me 21, 2004.
[8] Ha'aretz, Setema 26, 2004.
[9] Jerusalem Post, Iulai 20, 2004.
[10] Ha'aretz, Setema 26, 2004.
[11] Arjan El Fassed, Ua manuia le fa'ailoga lanu i le fono a Isaraelu i Herzliya, The Palestinian Return Centre, Ianuari 2004: www.prc.org.uk/data/aspx/d2/332.aspx
[12] Ha'aretz, Aperila 28, 2005.
[13] O faʻataʻitaʻiga nei (mai mea uma o loʻo taʻua i luga o le Haʻaretz) o tusitusiga ma faʻamatalaga a Dr. Bukay i totonu o le vasega e maua ai se faʻataʻitaʻiga faʻatusa:
– “I totonu o Arapi, o le a e le mauaina le tulaga masani o le aganuu faa-Iutaia-Kerisiano: masalosaloga, o se lagona o le tausalaina, o le faatiga ia te oe lava. … E leai se tausalaina, leai se faanoanoa, leai se faafitauli o le lotofuatiaifo i tagata Arapi ma Mosalemi, i soo se mea, i soo se vaega faaleagafesootai, o soo se tulaga faaleagafesootai.”
– “[Palesitia] Tagata faatupu faalavelave e tatau ona fana i le ulu i luma o latou aiga [e fai ma mea e taofia ai]. … o se fale atoa e tatau ona talepeina faatasi ma tagata o loo i totonu.”
- "O Arapi e leai se mea na o le ava malosi ma feusuaiga."
- "O tagata Arapi e valea ma e leai se sao i tagata."
[14] Ibid.
[15] Ibid.
[16] Ibid.
[17] Aemaise lava, o le Feagaiga Lona Fa a Sineva e faatatau i le Puipuiga o Tagata Sivili i Taimi o Taua (1949), Vaega III, Vaega III, Mataupu 47, o loo faapea mai:
"O tagata puipuia o loʻo i totonu o le teritori o loʻo nofoia e le tatau ona faʻaumatia, i soʻo se tulaga poʻo soʻo se faiga, o faamanuiaga o le Feagaiga nei e ala i soʻo se suiga ua faʻaofiina, ona o se taunuuga o le nofoia o se teritori, i totonu o faʻalapotopotoga poʻo le malo o o le teritori ua taʻua, poʻo soʻo se maliega na faia i le va o pulega o teritori o loʻo nofoia ma le Malo Malosi, poʻo soʻo se faʻaopoopoga a le vaega mulimuli o le atoa poʻo se vaega o le teritori o loʻo nofoia."
[18] UN Security Council Resolution 252 (21 May 1968) e manatu e faapea:
“[O] faiga uma faaletulafono ma pulega ma faatinoga na faia e Isaraelu, e aofia ai le aveesea o fanua ma meatotino o i ai, lea e foliga e suia ai le tulaga faaletulafono o Ierusalema e le aoga ma e le mafai ona suia lena tulaga … [ma] valaau faanatinati atu ia Isaraelu e soloia mea uma. o na faiga ua uma ona faia ma ia taofia loa mai le faia o so o se isi gaoioiga e ono suia ai le tulaga o Ierusalema.”
Fa'apea foi le UNSC Resolution 478 (20 Aukuso 1980) ua fa'amauina e faapea:
“[O] faiga uma o tulafono ma pulega ma faatinoga na faia e Isaraelu, o le Malo Aufaatasi, lea ua suia pe faamoemoe e suia ai le uiga ma le tulaga o le Aai Paia o Ierusalema, aemaise lava o le 'tulafono faavae' talu ai nei i Ierusalema, ua e le aoga ma e tatau ona soloia loa.”
Dr. Lisa Taraki faiaoga sociology i Birzeit University. Omar Barghouti o se tagata suʻesuʻe tutoʻatasi. O i laua uma o ni sui Faavae o le Palesitina Campaign mo le Academic and Cultural Boycott of Israel (PACBI)
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo