E feteenai ma le laina na faia e le taʻitaʻi o Isaraelu, o le tetee a Palesitina i le aso 15 o Me, Nakba Day, e le o se fuafuaga a Iran po o Suria ae o le tetee a le nuu o tagata ua tuliesea ma ua sosola ese e mumusu e talia lona taunuuga e avea ma fuga o le lalolagi. ua aveesea lo latou faasinomaga ma le mamalu e ala i le Faate'aina tele o Isaraelu i le 1948.
Ua lipotia mai e le nusipepa a Lepania al-Akhbar na mananaʻo tagata Palesitina i le itu i saute o lenā atunuu e faamanatu le Toʻilalo Tele (Nakba) o Me 15, 1948, ae na i lo le faamanatuina, sa tatau ona latou toe faamanatu. E afe ma afe na tuua o latou nofoaga sulufaʻi i Lepanona atoa i le vaveao o le Aso Sa ma auai i se solo olaola na latou taʻua o le “Savaliga o le Toe Foʻi atu i Palesitina.” Ina ua latou taunuu atu i le nuu i saute o Lepanona o Ra's Maroun, e toa selau na mafai ona pasia le laina a le vaegaau a Lepanona ma latalata atu i le uaea uʻamea e faailoga ai le tuaoi o Isaraelu, i tua atu o fale o latou matua po o matua matutua. Sa taumafai le vaegaau a Lepanona e taofia i latou mai le oo atu i le pa uaea, ma faapa’i atu ai ni fana i luga o o latou ulu. O le au Palesitina, e lei faavaivai, na amata ona togiina maa i le itu o Isaraelu, ma talotalo fuʻa a Palesitina, ma tuu pepa lautele i luga o le uaea pa. O 'autau a Isaraelu sa na o ni nai iata le mamao mai nei mea uma.
Mo mafuaʻaga e leʻo manino, na faʻafuaseʻi ona tafana e le 'autau a Isaraelu le motu o tagata i luga o le uaea, ma maliliu ai le 10 tagata ma manuʻa ai le 112, o nisi oi latou na tigaina - e tusa ai ma se faʻamatalaga a le autau a Lepanona. Ua lipotia mai e le Guardian na o le 2 na maliliu ma e le o taʻua i latou na manuʻa. Na taʻua e se taʻitaʻiʻau o Isaraelu o loʻo "faʻaleagaina" e le au Palesitina le pa uaea, ma mafua ai ona tosina atu le afi, ma teena ai le iloa o tagata Palesitina na maliliu. E foliga mai na talitonu tagata Palesitina na oo mai le fana e taui ma sui mo le togiina o maa. Mo fitafita Isaraelu e fana i luga o le tuaoi i Lepanona ma fasiotia Palesitina i eleele o Lepanona na lagona e Lepanona o se soliga o lo latou pule.
Na tafana foi e fitafita a Isaraelu le au tetee a Palesitina i le tuaoi na latou tosoina i le va o le Faletupe i Sisifo ma Ierusalema i Sasaʻe (o le mea moni o Ierusalema i Sasaʻe o se vaega o le Faletupe i Sisifo na nofoia e Isaraelu i le 1967), ma i le Faletupe i Sisifo lava ia, lea na faʻaumatia ai e Isaraelu kolone o tagata Iutaia faʻaauupegaina masani. i aai ma taulaga o Palesitina.
I le Golan Heights o loʻo nofoia e Isaraelu, lea o Suria, se motu o tagata e tusa ma le 200 Palesitina mai Suria ua pasia uaea faalava a Isaraelu e o mai i le nuu o Majdal al-Shams, lea na fana ai i latou e fitafita Isaraelu, oe na fasiotia ai le 2-4 pe sili atu ma faamanualia isi. E foliga mai o le vaivai o le malo o Suria na faatagaina ai lenei Toe foi laitiiti o Palesitina, ae le o togafiti a Tamaseko.
O le tetee a Suria e uiga i le faanatinati o Isaraelu e faaaoga auupega ola i luga o le au tetee semanu e sili atu le mamafa pe ana faapea o le tetee na tuuina mai mai kuata e le o auai i se tulaga tutusa o auupega ola i luga o ... tagata tetee.
O tagata tetee Palesitina i Kasa na o mai agai i le tuaoi o Isaraelu (o Palesitina e le aofia mai le tusa ma le 1/4 o Kasa e lata ane ia Isaraelu), ma sa fanaina.
E afe ma afe tagata tetee a Aikupito na potopoto i fafo o le ofisa o Isaraelu i Cairo e mana'omia le tuli'esea o le amepasa o Isaraelu. Ina ua taumafai nisi e osofaʻia le lotoa o le amepasa, sa faaaogā e ʻautau a Aikupito le kesi loimata ma auupega ola e taʻape ai tagata tetee. O le tasi na manu'a tigaina ma e toatele na mama'i i le kesi loimata. Na faitio le au tetee e faapea o le malosi tele na faaaoga e faasaga i se motu o tagata filemu.
Ou te manatu e le suia e le vaegaau le mafaufau o se tasi.
O le a le mea na mafua ai le tetee a Palesitina o le atuatuvale ma le tulaga o le leai o se tulaga, o le i ai i le limbo, o le leai o se aia, leai se meatotino, leai ni faʻamoemoega, ola i totonu o le vaʻaiga o lo latou fale muamua, vaʻavaʻai i ai mai atunuu ese e tupu foi e tautala Arapi. ae o lo'o faia i latou o ni tagata 'ese po'o (pei o Ioritana) o ni sitiseni tulaga lua.
I le 1948, na faʻamamāina ai e tagata Iutaia o Europa i British Mandate Palestine le tusa ma le 700,000 Palesitina, ma faʻaumatia ai i latou mai le atunuu na folafola atu ia i latou e le Liki o Malo i le 1920 ina ua latou amanaʻia Palesitina o se Vasega A Mandate ma molia Peretania i le aumaia o le atunuu fou. (O Suria ma Iraki sa avea fo'i ma Ta'ita'i Vasega A, o lona uiga, o teritori o Ottoman sa avea nei ma sui tauva mo le malo tuto'atasi). Nai lo lena, na oo mai Isaraelu, na fanau mai i se fouvalega faasaga i Peretania ma se taua faalemalo ma Palesitina na fausia ai le sili atu i le lua vaetolu o le faitau aofaʻi o Palesitina. Lepanona, sasaʻe i le Faletupe i Sisifo, Suria ma Ioritana, ma saute i le Gaza Strip ma Aikupito. O le toʻatele o i latou na tuliesea mai o latou fale o ni tagata lautele e le o ni taua ma o nisi sa i ai ni maliega faʻanofo filemu ma tagata o loʻo nonofo tuaoi Iutaia. Ua i ai nei pe tusa ma le 12 miliona Palesitina, ona o le faateleina masani. E tusa ma le 1.5 miliona o loʻo nonofo i Isaraelu ma o loʻo i ai se tagatanuu le mautonu, e na o le 20% o le faitau aofaʻi o se setete faʻamaonia Iutaia. E tusa ma le 3.6 miliona i Ioritana o loʻo i ai sitiseni ma isi 140,000 pe sili atu (tele mai Kasa) e leai. O le tusa ma le 400,000 i Lepanona e leai ni sitiseni, ma le 450,000 i Suria. E tusa ma le 4 miliona i Kasa ma le Faletupe i Sisifo i lalo o galuega a le militeri a Isaraelu e leai ni tagatanuu i se setete.
O tagata Palesitina na avea ma tagata faʻasalalau, tele lava tagata sulufaʻi, leai se setete e faʻamautinoa ai latou aia tatau ma le mamalu faaletagata. I Lepanona, lea na ou faia ai faatalanoaga ma i latou, e le mafai ona latou umia meatotino, tele lava e le mafai ona faigaluega, e le mafai ona maua se faatagaga e malaga ai i Suria po o Jordan. O a latou tolauapiga e le lelei le puipuiga ma o nisi taimi, e pei o Nahr al-Bared, e sau e talimalo i ni vaega laiti solitulafono e mafua ai ona osofaʻia ma faʻaumatia le tolauapiga atoa. Na ou talanoa i se toeaina i le 80 o ona tausaga i Nahr al-Bared, o loo nofo i ni fale le tumau a Malo Aufaatasi ona o le tamai aai ua faatafunaina i se taumafaiga e faaumatia le 50 fitafita a Fatah al-Islam. Na ia manatua le 1948 sa la nonofo ai ma lona tina i se fale mautotogi i Haifa ina ua o mai Zionist ma aveese mai ia i latou. Na latou sosola i le tuaoi o Lepanona lea na latou nonofo ai o ni tagata sulufaʻi mo le tausaga. Ona tuu lea e le aufaigaluega a Malo Aufaatasi i latou i luga o se nofoaafi ma ave i latou i Lepanona Tripoli i le itu i matu, ma faamautu i latou i se tolauapiga a tagata sulufai. Sa i ai o ia iina talu mai lena taimi. Sa le mafai ona ia umia meatotino. E lei mafai lava ona maua sana galuega. Sa ia uuina lo’u lima ma taitai atu au i se tamai potu sa i ai ni tina matutua mama’i se toalua. “Vaai ia i latou,” o lana tala lea. “O se auala lenei e ola ai?”
O fautuaga a Isaraelu e faapea e tuuina atu e Lepanona ia i latou o tagatanuu o se taumafaiga e aloese mai le matafaioi mo le faamamaina o ituaiga; E leʻi tulia i latou e Lepanona, na faia e Isaraelu. Lepanona o loʻo i ai se paleni faʻapitoa o tagata laiti, ma o le tuʻuina atu o le faitau selau afe o le tele o Sunni Arapi Palestinians sitiseni o le a matua le fiafia ai (naʻo se atunuu e 4 miliona). Ae o le mea autu, aisea e tatau ai? Aisea e le tatau ai ona faamama e Isaraelu lona lava gaogao?
Talu ai o le leai o se setete o Palesitina o le mea lea e mafai ai ona latou faia e pei o le palapala, ia sili atu ona faʻaumatia i le loto, ia poloka mai mea masani, ia tuʻuina i se tulaga o le "le saogalemu o meaʻai," e mulimuli mai o mea latou te manaʻomia. sili atu i mea uma o se setete. Na ou fesili i le au sulufai faalua a Nahr al-Bared po o le a se mea latou te faia pe afai e manuia Peresitene Obama i le mauaina o se fofo e lua-setete. Na toetoe a latou alalaga. O le a matou i ai i Ieriko taeao, o la latou tala lea. O le a latou o i le Faletupe i Sisifo, lea o le a aloaia ai o latou tagatanuu. E iu lava ina latou maua se tusifolau. E mafai ona latou maua se galuega, fai a latou meatotino, avea ma tagata lelei, sosola ese mai le Falepuipui sili Palesitina lea na tuu ai e le lalolagi i latou mo le manuia o Isaraelu. Ia manatua, o i latou mai Haifa ma Kalilaia. Latou te le toe foi i le fale. Ae o le a latou o atu i lo latou malo-setete ma e sili atu nai lo le leai o se mea latou te maua nei.
O loʻo faʻaauau pea ona gaoi e le malo o Isaraelu i le taimi nei fanua mai Palesitina ma taumafai e poloka i latou i Kasa. O loʻo faʻaauau pea ona teena le matafaioi mo le faitau miliona o loʻo ave faʻatagataotauaina. E le'i totogia lava se sene e toe totogi ai meatotino uma na ia faoa mai ia i latou. O le a lava le umi o faiga faʻavae a Isaraelu e pei o lenei, o le a tumau pea Isaraelu i luga o le pito i tua o Sasaʻe Tutotonu, o se Sasaʻe Tutotonu ua avea lava ma vai ma faʻalavelave i galulolo lauiloa.
Ou te fiafia ia Isaraelu ma Isaraelu, ma ou te fia vaai ia latou maua ni olaga masani, leai se popole. Ae o le faiga faavae a le malo o loo i ai nei agai i Palesitina e faatoilaloina e ia lava. O le fa'ato'ilaloina o le tagata lava ia o se tasi lea o fasifuaitau mate tatou te le mafaufau i ai pe a tatou fa'alogo i ai. O le uiga moni lava, fa'ato'ilaloina.
O le ZNetwork o loʻo faʻatupeina naʻo le agalelei o ana tagata faitau.
lafo